Čitanje nas mijenja, razvija i oplemenjuje

Godina 2021. u znaku je čitanja. Riječ je o vještini koja nam otvara vidike, tuđe svjetove, omogućuje nam da bolje upoznamo sebe, mijenja nas, razvija i oplemenjuje. Ipak,  rezultati istraživanja upućuju na to da se danas čita manje i neproduktivno, plošno. Zašto je to tako i možemo li „čitatelja vratiti kući“ pokušalo se odgovoriti na Međunarodnoj konferenciji o poticanju čitanja pod nazivom Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Konferencija je održana uživo u dvorani Judita, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i preko platforme Zoom. Organizaciju Konferencije potpisuje Ministarstvo kulture i medija.

Na Konferenciji su sudjelovali domaći i strani predavači, stručnjaci u području poticanja čitanja, znanstvenici koji su ponudili svoje viđenje kulture čitanja  i pismenosti u digitalnom okruženju.

Maja Zrnčić, prof. obratila se prisutnima uime Ministarstva osvrnuvši se na važnost Nacionalne strategije poticanja čitanja. Strategijom se uspostavljaju društveni okviri za podršku čitanju, razvija se  čitalačka pismenost i omogućuje dostupnost knjige svima. Od velikoga značaja je i proglašenje 2021. Godinom čitanja,  i to upravo u vrijeme pandemije. Ministarstvo kulture i medija ustrajat će na realizaciji svih programa koji su do  sada pokrenuti, ali i poticati nove programe, od kojih su neki već započeli:  audio i videonajave poznatih osoba koje promiču čitanje, plakati, nagrade za najbolju knjižaru, čitanje poznatih osoba u lokalnim sredinama, istraživanja o poticanju čitanja.

Dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, s nostalgijom se prisjetila vremena kada su stasale generacije koje nije trebalo poticati na čitanje. Knjiga je bila zaštitni znak njihova vremena. No, danas je situacija drugačija. Zabrinjavajuće je to što smo kultura koja ima staru književnost i civilizacijske tekovine, a ipak smo došli do trenutka kada nam nacija sve manje čita. Nad tom se spoznajom trebamo svi zajedno zamisliti, zaključila je Brezak Stamać.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je kampanju Godine čitanja kojom se afirmira čitanje kroz različite programe i aktivnosti. Sva sredstva namijenjena promicanju čitanja  u Godini čitanja dosežu iznos od 100.000.000,00 kn.

Ministrica je istaknula knjižnice kao najvrednija središta kulture, a knjižničare kao djelatnike koji i u izazovnim vremenima prilagođavaju svoje usluge potrebama korisnika.  Posebno je značajna uloga knjižnica u malim sredinama. Najavljena je izrada novoga modela otkupa knjiga za narodne knjižnice.

Ministrica je naglasila i provedbu programa Rođeni za čitanje, koja je namijenjena djeci od rođenja do sedam godina. Čitanje je vještina koja je važna za razvoj djece i mladih, prati ih cijeli život, pomaže im da postanu odgovorni i samostalni građani koji su sposobni kritički misliti i donositi odluke.

Prva predavačica bila je  dr. sc. Maryanne Wolf, direktorica Centra za disleksiju, divergentna učenja i društvenu pravdu Sveučilišta UCLA  u SAD-u.  Nama je poznata kao autorica knjige Čitatelju, vrati se kući u kojoj je progovorila o promjenama koje se događaju  u ljudskome mozgu  tijekom prilagođavanja digitalnim medijima. U  svome izlaganju Wolf je  naglasila kako ljudski mozak nije rođen za čitanje. No, zato djeci od rođenja treba čitati, s djecom treba razgovarati. Tako bogatimo njihov leksik, aktiviramo njihovu maštu, ali djelujemo i  na njihov socijalni i emocionalni razvoj, stvaramo platformu i za njihov intelektualni razvoj. Njegujući naviku čitanja, stvaramo preduvjete za dubinsko čitanje i kritičko mišljenje. Wolf smatra da svaki medij ima svoje prednosti i svoje slabosti. Digitalnim medijima nedostaje dubinska obrada. Za dubinsko čitanje potrebno je vrijeme, a  novi digitalni mediji diktiraju brzinu. No, digitalnu kulturu ne treba shvatiti kao prijetnju, ona nam treba biti poticaj da učimo kodiranje. Tu vještinu možemo razvijati paralelno s dubinskim čitanjem pa se kao posljedica toga javlja ideja o dvopismenosti.

Dr. sc. Adriaan van der Weel, profesor emeritus Studija za knjigu i digitalne medije Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj, započeo je svoje predavanje tvrdnjom da je čitanje u krizi. Ljudi sve manje čitaju i uživaju u čitanju. Ekrani su oblikovali našu civilizaciju, a čitateljski mozak je plastičan i brzo se prilagođava novim medijima. Izazov se sastoji u spajanju dubinskoga čitanja i novih digitalnih tehnologija. Situaciju u kojoj se danas nalazimo profesor Van der Weel usporedio je s otkrićem Gutenbergova stroja.

Iako se ističe važnost čitanja na materinskom jeziku, današnja digitalizacija otvara prostor engleskome jeziku. Stoga je važan status čitanja u nastavnim programima jer je čitanje integralni dio svakoga poučavanja, a u tome veliku ulogu imaju i dobro opremljene školske knjižnice i educirani knjižničari, zaključio je profesor Van der Weel.

Sabine Uehlein, direktorica za programe i projekte u Zakladi za poticanje čitanja u Meinzu  progovorila je o statusu čitanja u Njemačkoj. Zaklada na čijem je čelu ima sljedeća područja djelovanja: podiže svijest o potrebi čitanja, pronalazi partnere za provođenje programa i djeluje na obitelj i roditelje da djeci svakodnevno čitaju. Zaklada potiče čitanje naglas te su razvijene tri aplikacije za čitanje naglas koje uključuju preko 160.000 korisnika. Također, postoji Nacionalni dan čitanja naglas, a  planira se i Europski dan čitanja naglas. Poseban je naglasak na kampanji Rođeni da čitaju. Riječ je o suradnji sa zdravstvenim djelatnicima. Djeci se, počevši od prve godine,  pri godišnjem pregledu kod pedijatra daruje knjiga. Ostvaren je i program darivanja knjiga u suradnji s tvrtkom McDonald`s. Kampanja darivanja knjiga djeci na nacionalnoj razini pokazala je dobre rezultate, istaknula je Sabine Uehlein.

Dr. sc. Anita Peti Stantić, redovita profesorica i predstojnica Katedre za slovenski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, započela je svoje predavanje poetičnim razmišljanjem o čitanju: „Čitanje je način da kao ljudi otkrijemo neke nove svjetove. Čitanje je sustav koncentričnih krugova. Što više čitamo, koncentrični krugovi se povećavaju“. Budući da smo svi mi evolucijski predodređeni za jezik, a jezik nas priprema za čitanje, Peti Stantić nas poziva da se vratimo izvornome jeziku. Danas čitamo manje, tekstovi koje čitamo su kraći i manje složeni, a  slabija je naša koncentracija i motivacija za čitanje. Ističući važnost čitanja, Peti Stantić zaključuje da je čitanje pitanje javnoga zdravstva i jedno od temeljnih ljudskih prava.

Dr. sc. Miha Kovač, redoviti profesor na Odsjeku za bibliotekarstvo, informacijske znanosti i znanost o knjizi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, kroz svoje predavanje iznio je deset razloga koji odgovaraju na pitanje zašto trebamo čitati u digitalno doba. Po njemu čitanje tiskanih knjiga razvija našu kreativnost, empatiju, djeluje na naše kognitivne sposobnosti, odvraća nas od automatizacije, omogućuje bolje razumijevanje svijeta koji nas okružuje, čini nas  radosnijima, omogućuje nam učenje stranoga jezika, uči nas da budemo ustrajni i da vježbamo, poučava nas kritičkom mišljenju.

Joanna Kaźmierczak, specijalist istraživač na  Institutu za istraživanje obrazovanja u Varšavi, podijelila je s prisutnima rezultate koje su pokazali poljski učenici vezano za čitalačku pismenost na PISA projektu, i to kroz duži vremenski period. Dobri rezultati ostvaruju se tek posljednjih nekoliko godina. Oni su posljedica promjena u sustavu obrazovanja, modernizacije, članstva u Europskoj uniji, autonomije škola, nacionalnih ispita te uspostavljenoga sustava unapređenja učitelja. Vezano za podučavanje čitalačke pismenosti u školama, postoji veća mogućnost izborne lektire, razvijaju se tehnike kritičkoga mišljenja, a izdavačke kuće izrađuju dodatne nastavne materijale. Unatoč svim ovim pozitivnim promjenama, Poljaci još uvijek nemaju nacionalnu kampanju za poticanje čitanja.

Na kraju svih zanimljivih i poučnih predavanja nameće se zaključak:

Ako ne želimo ostati bez riječi u ovoj našoj digitalnoj kulturi, moramo afirmirati čitanje i razvijati dvopismenost.

To je jedini put pomirbe između kulture koju smo civilizacijski stekli i novih svjetova koje moramo prigrliti.

Foto: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/vise-od-100-milijuna-kuna-u-godini-citanja-za-programe-poticanja-citanja/21487

 

                                                                                                           Jadranka Jurić