29. 11. 2016.

Što je bestseller?

 

Deseti okrugli stol HUŠK-a na Interliberu

Već se deseti put Hrvatska udruga školskih knjižničara predstavila na Interliberu, međunarodnom sajmu knjige i učila pa je tako 11. studenog 2016. na pozornici paviljona 6 održan tradicionalni okrugli stol.

Ponovo su organizatori Podružnica srednjih škola Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije i Podružnica osnovnih škola Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a raspravu je usmjeravala predsjednica Udruge Vanja Jurilj koja nas je citatom Neila Gaimana uvela u temu:

…jedan od najboljih lijekova za čitatelja koji oklijeva jest priča koja se ne može prestati čitati.

Što je bestseller? Zadatak objašnjenja pojma pripao je dr. sc. Zoranu Velagiću, izvanrednom profesoru s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku čije je područje znanstvenog interesa socijalna i kulturna povijest knjige i čitateljskih navika, društveni konteksti suvremenog i elektroničkog nakladništva.

okrugli-stol-interliber-2016-06

Gosti okruglog stola: knjižničarka Višnja Beus, dr.sc. Zoran Velagić, književnici Borna Vujčić i Julijana Matanović

Riječ je, naravno, o anglizmu koji označava knjigu koja se najbolje prodaje, no dvije su vrste uspješnica ili razgrabnica: jedne su kratkog daha, prodaju se brzo, ali kratko traje pomama za njima, a druge dugog daha, koje se prodaju sporo, ali u dugom vremenskom periodu postižu visoke naklade. Pravi bestseller trebao bi objedinjavati obje karakteristike.

Profesor John Sutherland u djelu Bestsellers: A Very Short Introduction navodi kako se 1895. godine u časopisu The Bookman  prvi put mjesečno objavljuje popis knjiga po broju prodanih primjeraka u određenom vremenu. Sama složenica best-seller u tom značenju javlja se 1902. godine, a 1913. godine lista bestselera se dijeli na beletristiku i publicistiku, da bi se kasnije pojavile i podjele prema uvezu (hardcover i paperback), a odvajaju se i knjige namijenjene djeci.

Tržišne zakonitosti i potrošačko društvo, marketing, reklama igraju veliku ulogu u tome koje će djelo i koliko dugo opstati na listi najbolje prodavanih knjiga, no u prirodi je bestsellera da jedan naslov smjenjuje novi. Do 90-tih godina prošlog stoljeća 200 000 prodanih primjeraka jamčilo je mjesto na ljestvici popularnosti, no s pojavom Stephena Kinga broj se penje na milijun i nije više riječ samo o naslovu, već o autoru. Dok je za SAD značajna masovnost, naime ista je knjiga u isto vrijeme popularna u cijeloj zemlji, Europu karakterizira lokalnost.

Glavni i višestruko nagrađivani urednik Mozaik knjige Zoran Maljković koji je već 20 godina u nakladništvu, pokušao je odgovoriti na pitanje: Kako prepoznati bestseller? Sudeći po brojnim nagradama koje su dobili njegovi autori, ali i po ponovljenim izdanjima knjiga koje uređuje, očito je pronašao recept. Osim što se knjige prodaju, možda je važniji podatak da se knjige posuđuju u knjižnicama. Znači li to i da se knjige čitaju, to je pitanje koje svakako zanima nakladnike, ali još više nas knjižničare.

Njegova je teza da bestseller stvara publika koja inače ne čita, a upravo se to dogodilo s knjigama Da Vincijev kod Dana Browna i s npr. Pedeset nijansi sive. Zašto baš sad neka knjiga postiže uspjeh, stvar je duha vremena, ali i pomodarstva. Ista knjiga ne bi možda postigla uspjeh godinu dana ranije ili kasnije, treba dobro procijeniti vrijeme objavljivanja. Za hrvatske prilike bestseller je knjiga koja se proda u 1500 primjeraka.

Njemu su, kao uredniku, bitniji longseleri, a najbolja je kombinacija. Pun pogodak i 70 000 prodanih primjeraka, ali i 19 izdanja, postigla je knjiga Arijane Čuline Šta svaka žena triba znat o onim stvarima, a longseller autorima pripada Pavao Pavličić s krimićima i Sanja Polak s dječjim romanima.

okrugli-stol-interliber-2016-10

Gosti okruglog stola: književnica Julijana Matanović, urednik Zoran Maljković i moderatorica Vanja Jurilj

To što se neka knjiga dobro prodaje, ne govori nam ništa o njenoj umjetničkoj vrijednosti. Vrlo je često riječ o žanrovskoj literaturi ili tzv. trivijalnoj književnosti: vestern-romani, ljubići, SF i, naročito, mafijaški žanr, no nakladnici žive od takve literature, a od nje žive i autori nagrađivanih, ali neprofitnih knjiga.

Najmlađi sugovornik, Borna Vujčić, student dramaturgije i dvadesettrogodišnji autor dviju drama i romana Nužno zlo,  podijelio je s nama vlastito iskustvo. Pisci pišu da bi bili prodani i, nemojmo se zavaravati, znaju što rade. Zamijetio je kako neke knjige osvanu doslovno preko noći, npr. umre neka slavna osoba, a već sutradan se u knjižarama može kupiti njena romansirana biografija, kako nakladnici imaju spremne knjige kao novinari osmrtnice, po principu ponude i potražnje.

Njemu je trebalo pet godina kako bi napisao roman, a onda je slijedio višemjesečni proces dok se knjiga ne objavi. Kao da uplaćuješ lutriju – kad stavljaš knjigu u ruke nakladniku. Istaknuo je vrlo važnu ulogu urednika, jer, priznaje, autori gube dodir sa stvarnošću i nedostaje im odmak od vlastitog teksta.

Na postavljeno pitanje iz publike o tome kako se autori osjećaju kad knjiga doživi uspjeh, odgovorio je da popularnost godi, no naveo je različita iskustva s publikom: ona kad je predstavljao knjigu na

Sa(n)jam knjige u Istri, Interliberu ili Sajmu knjige u Frankfurtu pred brojnom publikom ili pak ona intimnija, u školskim ili gradskim knjižnicama.

Na pitanje moderatorice o tome želi li pisac radije  imati bestseller ili klasik odgovorila je sljedeća gošća koja je okruglom stolu prisustvovala u trostrukoj ulozi: kao sveučilišna profesorica, književnica i nekadašnja urednica biblioteke Hit koju je preuzela od njenog osnivača Zlatka Crnkovića – Julijana Matanović. Parafrazirala je Gorana Tribusona iz njegove priče Klasici na ekranu: što je tu bolje – biti važan i ugledan ili voljen i čitan – ili pak biti klasik ili pisac bestsellera? Sam Tribuson je na to pitanje odgovorio: Ja bih da me cijene, vole i dobro plaćaju, ali se na te moje želje uglavnom nitko ne odaziva. 

Neki su hrvatski pisci bili voljeni i čitani, ali nedovoljno cijenjeni poput Deželića i Zagorke, iako bismo ih danas mogli, kao i Andriju Kačića Miošića, svrstati u pisce bestsellera.

I najbolji urednici, znaju koji put odbiti neki tekst koji potom doživi veliki uspjeh – tako je Zlatko Crnković odbio objaviti u biblioteci Hit Grobnicu za Borisa Davidoviča, (nudio je Kišu, doduše, biblioteku Itd), ili pak znaju prije svih objaviti neki tekst koji tek nakon nekoliko godina postane slavan što se dogodilo s Kunderinom Šalom.

I sama je, kao urednica, imala iskustvo da svjetski bestseler Josteina Gaardera Sofijin svijet koji je 1996. prodan u više od 26 milijuna primjeraka i preveden na 60 jezika kod nas ne doživi neki hvale vrijedan uspjeh.

Kao književnica se može pohvaliti uspjehom svoje knjige Zašto sam vam lagala za koju kaže da je nastala u 20 dana, a doživjela je već 16. izdanja, no da nije objavljena upravo tada, u poratno vrijeme, misli da ne bi doživjela takav uspjeh. I najnovijoj njenoj knjizi I na kraju i na početku bijaše kava urednik je, nećete vjerovati, Zoran Maljković, a u godinu dana izašla je u četiri izdanja i prodala se u 8000 primjeraka.

okrugli-stol-interliber-2016-05

Pubilka: kolege školski knjižničari i učenici korisnici naših knjižnica

Naša je predstavnica za okruglim stolom bila školska knjižničarka Višnja Beus iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga čiji su učenici činili i velik dio publike. Kako je školska knjižnica koju vodi odlično opremljena i vrlo prostrana, a njena škola redovno osigurava sredstva za nabavu knjižne građe i iz vlastitih prihoda, uz lektirne naslove i stručnu literaturu za učenike i učitelje, referentnu građu,  uvijek se posvećuje pažnja i građi za slobodno čitanje. Uz knjižni fond od 15 500 jedinica knjižne građe, moramo spomenuti i pretplatu na 40 časopisa te zavidnu zbirku AV-građe, 10 računala za korisnike i cjelodnevnu otvorenost knjižnice.

Pri nabavi se vodi računa o željama korisnika koji sugeriraju naslove. Iako se prije svega vodi estetskim kriterijima, trudi se nabaviti, uz djela koja su već prošla potvrdu vremena, i aktualne bestselere jer je njenim učenicima bitna ažurna ponuda.

Na čitanje ih se potiče, ali i usmjerava. Prednost daje domaćim autorima koji su i česti gosti na književnim susretima i provjerenim autorima svjetske književnosti. Na popularnost knjiga utječe i njihova ekranizacija, pa se učenici ponovo zainteresiraju za neku knjigu nakon gledanja filma, a iako poneki nekadašnji hit padne nakratko u zaborav, nove generacije ponovo ga otkrivaju, pa se i dalje čitaju i Gospodari prstenova i Mali princ.

Najvažnija je u cijeloj priči uključenost učenika u sve aktivnosti knjižnice, a knjižnica je i mjesto održavanja raznih izvannastavnih aktivnosti. Uglavnom, učenici predstavljaju nove naslove, pripremaju tematske izložbe, prezentacije, a u knjižnici su nove knjige uvijek smještene na dohvat ruke, uz pult za posudbu tako da privlače pogled neodlučnih. Svoje kritike i preporuke učenici objavljuju i na mrežnim stranicama knjižnice, a tamo je i bilten prinova.

Kako ne bismo mislili da ovakva knjižnica pripada fikciji, za riječ se javila i kolegica Anica Tkalčević iz XV. gimnazije koja godišnje za knjižnicu nabavlja oko 1000 svezaka koji nisu na popisima obavezne lektire, a nadamo se da su i ostali školski knjižničari na ovogodišnjem Interliberu ipak uspjeli kupiti i pokoji bestseller.

Moderatorica okrugloga stola nas je upoznala da je naprodavanije književno djelo svih vremena u isto vrijeme i klasik i bestseller, a svakako i longseller,  Cervantesov Don Quijote koji je prodan u pola milijarde primjeraka, a na vrhu liste slijedi ga serijal romana o Harryju Potteru.

Da zaključimo, u našim se školskim knjižnicama trebaju nalaziti i klasici i bestselleri, poslušajmo savjet Neila Gaimana: pronađimo knjige u kojima će djeca uživati, dajmo im pristup takvim knjigama i pustimo ih da te knjige čitaju.

Goranka Braim Vlahović

wallpaper

Leave a Reply