26. 10. 2018.

Državni stručni skup Sva lica školskih knjižnica

 

Hrvatska udruga školskih knjižničara organizirala je samostalni stručni skup pod nazivom Sva lica školskih knjižnica od 19. do 20. listopada 2018.u Supetru na Braču. Osmi put zaredom Hrvatska udruga školskih knjižničara, kao aktivna članica Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a), obilježava Međunarodni mjesec školskih knjižnica u listopadu organizacijom državnog skupa za školske knjižničare Republike Hrvatske, kao i sve stručnjake koji se bave aktualnim temama vezanim uz školsko knjižničarstvo.

Svoj osmi samostalni državni stručni skup i centralnu proslavu Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica Hrvatska udruga školskih knjižničara organizira s pozadinskom kulisom burnih profesionalnih i društvenih rasprava o aktualnom Prijedlogu zakona o knjižnicama. Kriza društva najzornije opisana u statistikama iseljenih, pokušajem urušavanja jednog od najstarijih sustava usmjerenog na dobrobit pojedinca i zajednice, dobiva novu dimenziju! Hrvatska udruga školskih knjižničara ovim skupom, odabirom teme i mjesta održavanja skupa preuzima, barem mali, dio svoje profesionalne odgovornosti za iznalaženje boljih rješenja.
Pokrovitelji stručnog skupa bili su Grad Supetar, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split dok je partner Turistička zajednica Grada Splita uz sponzorstvo nekoliko nakladničkih kuća.

Jedan od razloga zašto su organizatori izabrali otok Brač kao mjesto održavanja stručnog skupa je njegovo bogato kulturno povijesno nasljeđe. Otok Brač poznat je ne samo kao otok kamena, maslina, ribarstva i turizma i kao šušur dalmatinskog načina življenja, već i kao otok knjiga i knjižnica. Uz šest narodnih knjižnica i jednu u osnivanju, devet školskih knjižnica, jednu spomeničku knjižnicu u Blacama te nekoliko bogatih privatnih knjižnica, Brač ima veći broj knjiga, knjižnica i korisnika od svih drugih otoka. Na njemu, u pustinji Blaci, nalazi se i jedna od najvrednijih, a svakako najneobičnijih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu. Uzimajući u obzir kako su upravo knjižnice mjesta susreta i nositelji kvalitete života na otocima, odabrano je ovo mjesto i tema skupa kako bismo upoznali specifičnosti i neujednačene uvjete rada školskih knjižnica diljem naše domovine.

Prvi dan skupa bio je predviđen za stručna izlaganja, primjere dobre prakse, okrugli stol te obilazak knjižnica u Supetru i upoznavanje s kulturnom baštinom grada Supetra. U večernjem dijelu programa održala se i prva dodjela nove nagrade Hrvatske udruge školskih knjižničara Poezija među profesijama, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima.
Nakon svečanog otvorenja uz zvukove hrvatske himne u kongresnoj dvorani hotela Velaris u Supetru, sudionike je pozdravila Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimira Nazora iz Postira, kao predsjednica Organizacijskog odbora i kao domaćica ovog skupa, zaželjevši nam ugodan boravak na Braču.

  
U svojem uvodnom pozdravu Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara i predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a) za Europu, istaknula je da osim što smo ponosni na tisuće naših predivnih otoka zbog njihovih prirodnih ljepota, ponosni smo i na njihovu neprocjenjivu kulturnu baštinu o čemu svjedoče i brojni rani spomenici kulture. I otok Brač – Živa baština priča jedinstvenu priču svojim znamenitostima, poviješću i običajima koje ćemo imati priliku upoznati tijekom ovoga skupa. Nadalje, organiziranjem stručnog skupa na otoku, koje možemo shvatiti i kao profesionalnu razmjenu i obogaćivanje, pruža se potpora i dodatna motivacija kolegama i kolegicama koje rade na svim otocima, a posebno otoku Braču, dodala je Jurilj. Odabravši temu skupa Sva lica školskih knjižnica želimo upoznati razna lica školskih knjižnica, specifične uvjete rada školskih knjižnica kako bismo mogli unaprijediti ono čime nismo zadovoljni, preuzeti i primijeniti ono dobro, ono na što smo ponosni. Stoga tema ovogodišnjeg skupa pruža idealne uvjete za razmjenu iskustava koja doprinosi osobnom i profesionalnom bogaćenju, zaključila je Jurilj.

Jedno od neprocjenjivih spomenika kulturne baštine otoka Brača je pustinja Blaca i njezina knjižnica. Njome upravlja županijska ustanova Centar za kulturu Brač, čija je ravnateljica Jasna Damjanović uputila prigodne riječi pozdrava i predstavila i najavila njegovu budućnost kao prvog Bračkog ekomuzeja. Također je spomenula atraktivan projekt osnivanja zvjezdarnice Blace s originalnim teleskopom don Nike Miličevića, zadnjeg blatačkog župnika i astronoma. Istaknula je da su Centar za kulturu Brač i Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu pripremili program revitalizacije cijelog područja kroz projekt Ekomuzej pustinja Blaca. Uputila je sudionike skupa da se radi na obnovi svih građevina i muzejskih artefakata istaknuvši potrebu za digitalizacijom spomeničke knjižnice pustinje Blace u kojoj se nalazi preko 11 000 knjiga koje su izvor za istraživačke i druge postupke. Od 11 000 knjiga u samostanskoj knjižnici značajan dio je iz vremena prije 1800., a arhiv pokazuje da su se generacijama pedantno bilježili svi gospodarski i svakodnevni poljodjelski poslovi, počeci cvjetanja bilja, rasta i branja plodova na blatačkim poljima i općeniti klimatski ritmovi. Posebnost muzejske zbirke čine razne astronomske sprave, bogata zbirka starinskog oružja i satova te bogata knjižnica s djelima pisanima hrvatskom ćirilicom, poljičicom. Stoga duhovne, znanstvene, umjetničke, gospodarske i kulturne vrijednosti Pustinje predstavljaju prošlost koja nalazi svoje mjesto u Blacima sadašnjeg vremena. Uspomene na davno prošla vremena moguće je oživjeti jedino kroz očuvanje spomenutih vrijednosti i njihovo novo vrednovanje kroz život Ekomuzeja pustinja Blaca, zaključila je Damjanović.

Zaželjevši srdačnu dobrodošlicu sudionicima skupa, izaslanica gradonačelnice Grada Supetra i ravnateljica Narodne knjižnice Supetar, Gita Dragičević također je istaknula Brač kao otok s razvijenom knjižničnom tradicijom. Kazala je da je u drugoj polovini 19. st. gotovo svako mjesto na Braču imalo čitaonicu koje su podučavale narodnom jeziku i proširivale nacionalnu svijest.

Lijep je osjećaj primiti, ali i darivati

Nastavivši dugogodišnju tradiciju darivanja knjiga knjižnicama u gradu domaćina skupa, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i Ana Saulačić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje iz Podružnice Split, uručile su vrijednu donaciju knjiga g. Ivanu Cvitaniću. Naime, Cvitanić je ujedno i predsjednik Kluba za športski ribolov na moru i podvodne djelatnosti Arbun Supetar koje je osnovano s ciljem razvijanja ljubavi prema moru i ribolovu i bavljenja športskim aktivnostima na moru radi unapređenja zdravlja. Knjige su prikupljene u suradnji s nakladnicima, kojima ovom prigodom zahvaljujemo, prije svega s Ogrankom Matice hrvatske u Splitu, Institutom za oceanografiju i ribarstvo Split, Školskom knjigom, Lektirama, Katarinom Zrinski i Slobodnom Dalmacijom. Zahvalivši se na dragocjenoj donaciji knjiga, g. Cvitanović je kazao kako je to početak stvaranja klupske knjižnice koja će okupljati članove sa svrhom osmišljenog korištenja odmora i slobodnog vremena i potaknuti mlade da se okupljaju oko knjiga, a ne samo na društvenim mrežama.

Druga vrijedna donacija knjiga uručena je ravnateljici Slavici Pavišić i knjižničarki Anđelki Miloš Srednje škole Brač iz Supetra koje su se srdačno zahvalile organizatorima svjesne važnosti školskih knjižnica i značaja kvalitetnoga i aktualnoga knjižničnog fonda za izgradnju društva znanja.

Radni dio 

Prvi dio radnog dijela skupa započeo je izlaganjem Vanje Jurilj, stručne suradnice knjižničarke u OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb, predsjednice Hrvatske udruge školskih knjižničara, predsjednice IASL-a za Europu i članice IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, o istoimenoj temi skupa Sva lica školskih knjižnica. Jurilj je svoje izlaganje započela riječima Carla Sagana, koje su upravo pohvalne za našu profesiju koju Siniša Cmrk naziva poezija među profesijama:

Zapisi, papirusi, knjige povezuju ljudsku vrstu i omogućuju nam da čujemo tih nekoliko glasova i slabih krikova naše braće i sestara, naših predaka. I kakva je radost priznanja kad shvatimo kakvi smo bili! Milijuni niti iz prošlosti isprepleteni su kako bi nastalo uže i kablovi modernog svijeta.

Sve knjižnice svijeta čuvaju i osiguravaju pristup upravo tim milijunima niti iz prošlosti koje čine ovaj svijet onakvim kakvim jest. Školske knjižnice dio su toga prometejskoga lanca koji povezuje i posreduje znanja 40.000 generacija ljudskih prethodnika. Stoga imamo razloga da se osjećamo važni i ponosni što smo među onima koji povezuju i prenose znanja prošlih generacija na mlade naraštaje. Školska knjižnica je srce škole koja povezuje sve predmetne kurikule, priprema mlade na život i potiče samoučenje. Svaka knjižnica ima mogućnosti, pravo i cilj prenijeti to znanje prošlih generacija na mlade što je upravo i smisao obrazovanja.

Tim riječima autorica je pokušala prepoznati temeljne ideje i ciljeve utkane u svrhu postojanja knjižnica i rada knjižničara, s posebnim osvrtom na školske knjižnice i njihove knjižničare. Istaknula je kako Hrvatska ima najbolje školsko-knjižnične sustave u svijetu i zakonsku regulativu temeljem koje sve škole moraju imati školske knjižnice. Zahtjevi za obrazovanje školskih knjižničara vrlo su visoki te zahtijevaju dugogodišnje formalno obrazovanje te knjižničarske i pedagoške kompetencije, dok su neki od problema nejednaka razvijenost i uvjeti rada u školskim knjižnicama pa često uspjeh knjižnice ovisi o školskom knjižničaru koji u njoj radi. Iako je opremanje školske knjižnice propisano Standardom za školske knjižnice, nema zakonskih akata koji to i obvezuju pa prostor i oprema za obavljanje djelatnosti školskih knjižnica ovise o osnivaču, ravnatelju škole ili samom knjižničaru. Ukazala je na postojeće međunarodne smjernice i nacionalne dokumente koji preporučuju i propisuju djelatnosti školskih knjižnica. Naglasak izlaganja bio je na neprocjenjivoj profesionalnoj odgovornosti školskih knjižničara i djelatnosti školskih knjižnica na razvoj društva.

Uzimajući u obzir neujednačenost financiranja školskih knjižnica, autorica je iznijela prijedlog kako bi svaki knjižničar, uz svoj Godišnji plan i program rada, trebao imati i druge razvojne dokumente poput petogodišnje strategije rada školske knjižnice u kojem će detaljno razraditi plan nabave, rokove i ciljeve te redovno izvješćivati školski odbor i osnivače o stanju knjižnice u skladu sa Standardom.

Nakon što je autorica prikazala kratak film o 120 školskih knjižnica RH, u završnom dijelu izlaganja naglasila je  kako su upravo školski knjižničari i njihovi mladi korisnici, učenici, najvažnija lica školskih knjižnica. Naglasila je da unatoč stanju fonda ili uvjeta rada svaki knjižničar može pružiti kvalitetnu uslugu i nuditi suradnju te samo radom može zaslužiti poštovanje i postići rezultate.

Da Nije riječ o knjižnici u školi, nego o školovanju u knjižnici govorila je Ana Saulačić, viša savjetnica za školske knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split. Čestitavši svim sudionicima Međunarodni mjesec školskih knjižnica, Saulačić je podsjetila da je upravo listopad mjesec u kojem trebamo istaknuti važnost i nezamjenjivost djelatnosti školske knjižnice u odgojno-obrazovnom sustavu. Saulačič je ukazala da prema riječima dr. Rossa Todda važnost školske knjižnice 21. stoljeća nije samo u njezinim zbirkama, organizaciji, tehnologiji, osoblju, prostoru, već je važna i zbog djelatnosti koja doprinosi napretku u učenju učenika te opipljivim modelima razvoja mišljenja i stvaranja znanja. Nezamjenjivost knjižnične djelatnosti temelji se na suradnji, podršci i uspjehu učenika. Suvremena školska knjižnica je knjižnica koja njeguje kulturu uključivosti u zajednici koja uči, sudjeluje u planiranju i izradi školskog kurikula, potiče čitanje s razumijevanjem (informacijsko čitanje) i informacijsku pismenost, suradničko učenje, sposobnost učinkovita organiziranja informacija i ideja te stvaranje dokumenata, ilustracija, videozapisa uz pomoć mrežnih 2.0 alata (računalnih softvera, telefonskih aplikacija i internetskih stranica) koji omogućuju interakciju na mreži te razmjenu informacija i znanja.

Autorica je svojim izlaganjem istaknula potrebu za reformiranjem odgojno-obrazovne paradigme koja bi djelovala na senzibilizaciju djelatnika, razmjenu znanja, poticanje kreativnosti u radu, promjenu u interijeru škole te pozitivno ozračje. Rezultate djelatnosti nije moguće postići bez kompetentnog djelatnika (stručnog suradnika knjižničara / knjižnično-informacijskog i medijskog stručnjaka) koji mora razumjeti društvenu ulogu struke, imati profesionalni pregled te samostalno i disciplinirano upravljati kritički razmišljajući (ne samo imati mnijenje, nego donositi logične i odgovorne odluke). Zahtjevna uloga zahtijeva kvalitetno obrazovanje djelatnika, pri čemu je važno razlikovati knjižnične, informacijske i dokumentacijske studije od računalne znanosti. Saulačić je zaključila da bi sve škole u Hrvatskoj trebale razvijati i podržavati izvrsne školske knjižnice koje odgovaraju današnjim i budućim potrebama učenika, a to znači da sve škole (velike i male, gradske i ruralne, otočke, javne i privatne, stvarne i virtualne) moraju omogućiti stručno podučavanje u knjižnici, kao i najbolje resurse (prostor fizičkog i virtualnog učenja, knjižničnu građu, opremu i tehnologiju).

Treće izlaganje prvog dijela programa nosilo je naslov Školska knjižnica – mjesto susreta i suradnje javnih politika kulture i obrazovanja, a prezentirala ga je dr. sc. Nansi Ivanišević, voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na samom početku predstavila nam je Školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, statističke podatke o ispunjenosti standarda koje je pripremio Tomislav Staničić, voditelj njihove Matične službe za narodne i školske knjižnice.

U svom je izlaganju naglasila da su kultura i obrazovanje važni preduvjeti društvenog i gospodarskog razvoja. U finoj sprezi vode očuvanju i razvoju identiteta, poštovanju različitosti te doprinose izgradnji zajednice nalažući povezanost i suradnju mnogih područja i akademskih disciplina, ali i različitih razina u decentraliziranom okruženju Hrvatske i europske zajednice. Ivanišević je analizirala postojeće stanje u Hrvatskoj u području javnih politika kulture i obrazovanja kroz prizmu školske knjižnice, mjesta njihovog izravnog susreta i očekivane suradnje, nudeći pritom i usporedni prikaz funkcioniranja njihove francuske inačice.

Ukazala je da školska knjižnica po prirodi svog sadržaja ulazi u sustav kulture, ali po svojoj organizacijskoj i upravljačkoj strukturi pripada više obrazovnom sustavu. Ostvarenje potencijala školskih knjižnica odvija se na lokalnoj razini, u svakoj sredini koja ima školu. Odnos djeteta i učenika prema knjizi, ali i kulturi u širem smislu, događa se od početka obrazovanja u školskoj knjižnici. Utvrdivši da je riječ o jedinstvenom potencijalu, autorica je ukazala na nužnost jasnijeg pozicioniranja školskih knjižnica u kontekst odvijanja dviju temeljnih javnih politika s naglaskom na učincima procesa decentralizacije kojim je Država prepustila lokalnoj i regionalnoj razini ovlast upravljanja obrazovnim i kulturnim institucijama. Istodobno je autorica podvukla važnost manje poznatog, ali iznimno važnog pratećeg procesa dekoncentracije, kroz koji Država prati i nadzire rad svih na decentraliziranoj razini. Uz partnerstvo brojnih dionika, vođenje školske knjižnice pretpostavlja sustavnu edukaciju upravnih, pa i političkih struktura na svim razinama te jasan organizacijski i komunikacijski okvir. Ukazala je na postojeće prepreke većoj uključenosti i boljem razumijevanju svih uključenih u rad školskih knjižnica u Hrvatskoj te ponudila mjere za njihovo prevladavanje i postizanje optimalnog modela funkcioniranja javnih politika koje izravno uređuju rad i učinke rada školskih knjižnica.

 

Drugi dio radnog dijela skupa započeo je okruglim stolom na temu Školske knjižnice u decentraliziranom okruženju. U raspravi su sudjelovali dr. sc. Nansi Ivanišević i pet voditeljica županijskih stručnih vijeća: Hajdi Škarica iz Zadarske županije, Adriana Turić Erceg i Margareta Glavurtić iz Splitsko-dalmatinske županije, Ana Bebič iz Šibensko-kninske i Nikolina Borovina iz Dubrovačko-neretvanske županije uz moderatoricu Vanju Jurilj, a kasnije su se uključili i sudionici skupa.

Zaključeno je da su izlaganja predavača ukazala na neravnomjernu razvijenost školskih knjižnica. Usprkos donesenim standardima, školske knjižnice u velikom postotku ne zadovoljavaju propisani minimum. Osnivači škola i nadležno ministarstvo, koji imaju zakonsku obvezu financiranja opremanja školskih knjižnica, to ne čine sustavno i redovito, a ponekada nikako. Uspjeh školske knjižnice ovisi gotovo u potpunosti o svome školskom knjižničaru. Oprema školskih knjižnica i primjena knjižničnog softvera nije dio nacionalnog plana, ovisi o osnivaču i školi. U Splitsko-dalmatinskoj županiji radi 99 školskih knjižnica osnovnih škola i 47 knjižnica srednjih škola. Od toga 65% školskih knjižnica ima prostor ispod Standarda, a 57% opremu ispod propisima određenog minimuma. Računalo za korisnike nema čak 53% školskih knjižnica, a fond ispod Standarda ima njih 50% i još 19% ispod apsolutnog minimuma (ispod 2500 jedinica knjižne građe).
S obzirom na navedene podatke, a s ciljem promjene postojećega stanja, doneseni su Zaključci okruglog stola:

  • potrebno je izraditi sustavnu bazu podataka kako bi se stanje pratilo redovito
  • stručni suradnici knjižničari na školskoj razini trebaju sustavno izvješćivati upravna tijela o stanju u školskoj knjižnici i predlagati planove i strategije za promjene nabolje
  • na županijskim i državnoj razini treba upozoravati na postojeće stanje, ukazivati na posljedice postojećeg stanja na očuvanje i razvoj kulturnog identiteta, obrazovanja, znanosti, gospodarstva i ukupnog prosperiteta zajednice i društva – dogovorena je suradnja u provođenju ovih aktivnosti između Odjela za prosvjetu, kulturu, šport i informiranje pri Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Nakon okruglog stola u programskom dijelu skupa slijedili su primjeri i iskustva dobre prakse. Goranka Braim Vlahović, školska knjižničarka iz OŠ Jurja Habdelića iz Velike Gorice, dugogodišnja članica Hrvatske udruge školskih knjižničara i voditeljica ŽSV-a osnovnoškolskih knjižničara Zagrebačke županije govorila je o temi Virtualna slika školskih knjižnica: mrežne stranice školskih knjižnica kakve jesu i kakve bi trebale biti. Istaknula je kako se knjižnica osnovne škole potpuno promijenila u posljednjih desetak godina. Rad knjižnice vidljiv je ne samo korisnicima koji u nju fizički uđu, već u nju mogu ući i od kuće posjećujući njene mrežne stranice. Školski knjižničari ne bi trebali zazirati od uređivanja mrežnih stranica svojih knjižnica, već bi se trebali povezati međusobno i pronaći suradnike u školi među učiteljima i učenicima. Uočila je da se mrežne stranice osnovnoškolskih knjižnica razlikuju od srednjoškolskih i onih namijenjenih djeci i mladima u narodnim knjižnicama te potrebu da treba pronaći što jednu knjižnicu razlikuje od drugih, koja su očekivanja knjižničnih korisnika i u kojoj mjeri mrežne stranice školske knjižnice pomažu u svakodnevnom radu. Iako je tema izrade mrežnih stranica školskih knjižnica već dugo prisutna na stručnim skupovima i vijećima, autorica je pojasnila da do sada nije ponuđen jednostavni recept kako u kratkom vremenu osposobiti stranice, a da se ne počine najčešće pogreške.

U svojem izlaganju Braim Vlahović je predstavila smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica koje bi trebale pomoći knjižničarima u tom važnom poslu. Pri tome joj je glavna ideja bila pokazati kako učiti iz tuđih iskustava, ne preuzimati gotova rješenja, već kritički procjenjivati što je od toga primjenjivo. Ponuđene smjernice mogu pomoći da se ujednače parametri i kriteriji koje bi mrežne stranice školskih knjižnica trebale zadovoljavati, a zadatak knjižničara je da da ih prilagode svojim korisnicima i uklope u stranice škole. Važno je pri tome poštivati etički kodeks, uvijek misliti na autorska prava i pravila struke. U zaključnim riječima kazala je da bi mrežne stranice školske knjižnice trebale biti najbolje stranice unutar školskih stranica i primjer drugima kako se sadržaji mogu jasno predstaviti. Uređujući mrežne stranice knjižničari ostaju u stalnom kontaktu s učenicima, učiteljima, roditeljima, užom i širom društvenom zajednicom.

U izlaganju Doprinos školskih knjižnica zajednici: knjižnice osnovnih škola na otocima Splitsko-dalmatinske županijeSanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimira Nazora iz Postira iznijela je rezultate ankete koju je provela 2017. i razgovora obavljenog neposredno prije izlaganja te podijelila iskustva i rezultate rada i djelovanja školskih knjižnica u malim mjestima. Istaknula je da su školske knjižnice svojim radom doprinijele prepoznatljivosti škole u lokalnoj zajednici, ali i šire. Na primjerima otočnih školskih knjižnica, osim jedinstvenih i uspješnih projekata, prisutan je i nesustavan rad i opstanak pojedinih programa samo zahvaljujući angažmanu pojedinaca. Školske knjižnice, koje u malim sredinama zamjenjuju sve druge ustanove kulturne djelatnosti, od neprocjenjive su i često neprepoznate važnosti, stoga im treba dati jači poticaj u svakom pogledu, a posebno osnaživanjem i međusobnom razmjenom iskustava, zaključila je autorica.

Kakvi su Oblici suradnje između školske i narodne knjižnice na primjeru školske knjižnice Gimnazije Tituša Brezovačkog i Knjižnice Marije Jurić Zagorke, predstavila je sudionicima Jadranka Jurić, školska knjižničarka u Gimnaziji Tituša Brezovačkog iz Zagreba. Školska i narodna knjižnica imaju zajedničku misiju jer obje svojim korisnicima osiguravaju  pristup informacijama, cjeloživotnom učenju, obrazovnim i kulturnim sadržajima. Stoga je njihova suradnja poželjna i potrebna. Standardi propisuju, a manifesti i smjernice u području knjižničarstva preporučuju uključenost školskoga knjižničara u lokalnu zajednicu. Povezanost školske i narodne knjižnice predstavljena je kroz različite oblike suradnje između školske knjižnice Gimnazije Tituša Brezovačkog i Knjižnice Marije Jurić Zagorke u Zagrebu. Obje knjižnice smještene su u staroj jezgri Gornjega grada pa su svojom lokacijom, poslanjem i djelomično istim korisnicima upućene jedna na drugu. Jurić je ponosna na dugogodišnju suradnju koja traje još od 2004. i ostvaruje se kroz posjete i posudbu građe, izložbe, scenske adaptacije, predavanja, književne susrete, predstavljanje knjiga, programe, projekte, manifestacije, razmjenu ideja i stručnih informacija, ponudu otpisanih knjiga, zajedničku suradnju s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara. Ovakva suradnja od velike je koristi i za učenike i za knjižničare. Knjižničari nadopunjuju i razmjenjuju resurse, usluge i iskustva; prepoznaju darovite učenike; pružaju podršku jedni drugima; povezuju građanstvo, gimnazijalce te njihove roditelje i profesore; surađuju s medijima i ističu svoju menadžersku ulogu. U zaključnom dijelu svojeg izlaganja Jurić je govorila o koristi koju imaju učenici kroz ovakvu suradnju – od toga da su potaknuti na čitanje i kreativnost, usvajanje novih spoznaja i informacija do obogaćivanja svojeg kulturnog života i upoznavanja osoba iz javnoga života svoga grada.

Obilazak knjižnica u Supetru

  
Treći dio programa odnosio se na obilazak knjižnica u Supetru. Prvo smo posjetili Srednju školu Brač u Supetru koja je osnovana je 1969. godine. U školi se učenici obrazuju u dva četverogodišnja programa (opća gimnazija i hotelijersko-turistički tehničar) te tri trogodišnja programa u sustavu JMO (automehaničar, kuhar i frizer). U tekućoj školskoj godini školu pohađa 138 učenika, a zaposleno je 30 djelatnika. Nakon što su nas dočekali domaćini i učenici OŠ Supetar odjeveni u narodnu nošnju te oduševili recitalom čakavske poezije ispisane broškim ričima, ravnateljica Slavica Pavišić i knjižničarka Anđelka Miloš provele su nas školom i pokazale knjižnicu i informatičku učionicu koja je opremljena kao STEM učionica s pametnom pločom i tabletima za učenike.

  
Školska knjižnica i čitaonica Srednje škole Brač u Supetru svojim informacijskim sadržajima i sredstvima te neposrednim radom s korisnicima integralni je dio odgojno-obrazovnog procesa škole. Knjižnični fond broji 2 710 svezaka knjiga, 119 jedinica e-zbirke i 11 naslova časopisa od kojih se šest naslova u tekućoj školskoj godini pribavlja pretplatom. Primijetili smo da je rad u knjižnici organiziran u dvije prostorije ukupne površine 50 m² što nije u skladu sa Standardom. No, čitaonica ima 10 čitateljskih mjesta i u njoj se organizira individualni rad s učenicima ili skupinom učenika, a korisnicima je omogućen pristup internetu. Usprkos nedostatcima prostora i nedavnoj poplavi u knjižnici, uz ljubav i trud knjižničara, koji je bio vidljiv na svakom koraku, svaka školska knjižnica može biti mjesto saznavanja i vidljive kulturne baštine. Ponijeli smo kući straničnike s riječima otoka Brača i uspomenu na pažljivo pripremljenu izložbu zavičajne zbirke.

Posjet ovoj školi, toplina i neposrednost, angažman djelatnika i učenika Škole da nas ugoste najbolje što mogu i njihova suradnja s Osnovnom školom Supetar, pokazuju zašto je vrijedilo doći na otok Brač i zašto za naše skupove svaki put odabiremo neko drugo, u srce zapisano, mjesto Lijepe Naše.

 Nakon ugodne šetnje središtem Supetra posjetili smo Narodnu knjižnicu u Supetru gdje nas je dočekala ravnateljica knjižnice Gita Dragičević. Ravnateljica je s nama podijelila osnovne podatke o knjižnici pa smo saznali da knjižnica ima 1635 člana, 40 126 knjiga i da je svaki 3. stanovnik Supetra član knjižnice.  Na svakog stanovnika dolazi preko 8 knjiga, a knjižnicu prosječno dnevno posjećuje 40 – 50 posjetilaca. Knjižnica aktivno sudjeluje u svim kulturnim događanjima u Supetru i na Braču. U sklopu knjižnice djeluje i Galerija Ivan Rendić koja je do sada ugostila čitav niz značajnih hrvatskih umjetnika i organizirala brojne izložbe i ostala kulturna zbivanja. Spomen-zbirka sadrži 20 spomenika, 50 originalnih projekata i nacrta, te brojne fotografije i dokumente Ivana Rendića (1849. – 1932.), velikog supetarskog kipara koji se smatra ocem hrvatskog modernog kiparstva. Rendić je izradio brojne portrete hrvatskih velikana poput Petra Preradovića u Zagrebu, Andrije Medulića, Julija Klovića, Krste I. Frankopana, Nikole Jurišića i Augusta Šenoe na zagrebačkom Zrinjevcu i spomenik Ivanu Gunduliću u Dubrovniku.

Prvi put dodijeljena Nagrada Poezija među profesijama

  Večernji dio programa bio je za uistinu za pamćenje. Hrvatska udruga školskih knjižničara prvi put je dodijelila godišnju državnu nagradu Poezija među profesijama mladim školskim knjižničarima i knjižničarkama kao oblik javnoga profesionalnoga priznanja za predani i inovativni rad te zapažene rezultate rada kojima unapređuju školsko knjižničarstvo. Ime nagrade inspirirano je stihovima pisca Siniše Cmrka kojima je cijeloj našoj struci izrazio zahvalnost za plemeniti i predani rad. Čast da prva dobije Nagradu pripala je Jeleni Šaban, magistrici bibliotekarstva i engleskog jezika i književnosti, školskoj knjižničarki OŠ Novo Čiče u Velikoj Gorici. Školska knjižničarka Jelena Šaban, profesionalnoj i široj javnosti postala je poznata 2015. godine kada je zbog nedostataka sredstava za opremanje knjižnice, pokrenula crowfunding akciju kako bi uspjeli police knjižnice ispuniti knjigama.

Suvremenim pristupom tradicionalnom pripovijedanju potiče kod mladih zanimanje za čitanje. Svojim angažmanom u profesionalnim udruženjima koja se bave promocijom književnog stvaralaštva i knjižničarske djelatnosti, iako mlada, pokazuje zavidnu profesionalnu zrelost. U kratkom govoru prilikom primitka nagrade, zahvalila se i navela: Pokretanje dodjele ove nagrade dobar je način motiviranja i ohrabrenja mladih školskih knjižničara na kvalitetan rad i njihovu afirmaciju. Uživajući u kulinarskim specijalitetima restorana Grill Garden i klapskom pjevanju, proslavili smo uspjeh mlade kolegice do ranih jutarnjih sati.

Stručni izlet: Živa baština

Drugi dan skupa bio je predviđen za stručni izlet u pustinju (samostan) Blacu, jedinstven spomenik na cijeloj obali koji krije otok Brač. Slobodan Prosperov Novak u knjizi Split – mjesta, ljudi, sudbine spominje da je značenje riječi Blaca povezano s riječi blažen. Do tamo je moguće doći samo pješice. Uski, strmi put kroz kanjon dug oko dva i pol kilometra, kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. I, uistinu, dok smo hodali tom strmom kozjom stazom duže od pola sata osjetili smo unutarnji mir i zadovoljstvo koje dolaze samo u dodiru s prirodom i onim iskonskim u sebi. Pustinja nastala kao utočište od svjetovnog i uzdigla se u zajednicu koja je bila u kontaktu ne samo s Bogom, nego i s cijelim svijetom što smo tog sunčanog subotnjeg prijepodneva u mjesecu listopadu 2018. godine mogli osjetili.

  
Dolaskom na odredište i obilaskom samostana i okolnih zgrada s vodičem saznali smo da je pustinja Blaca uklesana u stijenu nastala oko špilje na liticama u izoliranom kanjonu iznad južne obale Brača. Utemeljila su je 1550. dvojica redovnika pustinjaka iz Poljica koji su se tu sklonili bježeći od Turaka. Izbjeglicama su se vremenom pridružili i drugi te je u nekoliko desetljeća podignut mistični samostan. Hvarski biskup priznao je 1590. tu mističnu zajednicu i odobrio im vlastiti statut. Tijekom burnih stoljeća upravo je ta zajednica bila model uređene komune i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem. Pustinja Blaca imala je svoj tiskarski stroj, brodovlje i zbirku oružja za obranu. Tijekom pet stotina godina postojanja svećeničke zajednice prikupljena je i bogata knjižna građa na glagoljici (poljičici) u jednoj od najljepših studijskih čitaonica na svijetu. Teško shvatljivim naporom ljudske volje, u pustinju je dopremljen i glasovir, a kasnije i snažan teleskop njenog posljednjeg redovnika, cijenjenog astronoma Nikole Miličevića, koji je tu umro i sahranjen 1963. godine. U pustinji je osnovao zvjezdarnicu gdje je ugostio brojne ugledne astronome s austrijskih i njemačkih sveučilišta koji su mu poklanjali znanstvene publikacije i s njim razmjenjivali vijesti o najnovijim otkrićima. Fundus biblioteke postajao je sve bogatiji – samo je astronomskih naslova bilo preko 3500 – jer su znanstveni časopisi u pustinju pristizali i iz zvjezdarnica u Greenwichu i Harvardu te s još desetak znanstvenih ustanova iz cijeloga svijeta. Don Nikola je sâm napisao sedamdesetak znanstvenih radova, najviše iz područja nebeske mehanike, a počast su mu odali i imenovanjem jednog asteroida (10241 Miličević) koji je otkriven 1999. u zvjezdarnici Višnjan.

Prema riječima vodiča, cilj projekta revitalizacije pustinje jest pretvoriti ju u kulturni krajolik prilagođen kulturno-turističkim hodočasnicima 21. stoljeća. Riječ je o zaista iznimnom spomeniku ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, s izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima koji predstavlja prirodni i kulturološki fenomen, čudesnu oazu mira i sklada te uspomena na davno prošla vremena.

Umorni, ali ispunjenog srca i nadahnuti viđenim, druženje smo nastavili zajedničkim ručkom u konobi Kaštil Gospodnetić koja dominira Dolom i svojom upečatljivom crvenkastom bojom bio nam je prepoznatljiv već s ulaza u selo. Kaštel potječe iz 16. stoljeća i građen je u doba tursko-mletačkih ratova. Veći dio stambenog prostora u kući sačuvan je s cjelovitim interijerom iz 19. stoljeća i pruža uvid u običaje i način života ondašnje otočke gospode. Obitelj koja se danas bavi turizmom i poljoprivredom prošetala nas je kroz povijest kuće.

Uz domaća jela na baroknoj terasi s nezaboravnim pogledom na Dol, unutrašnjost Brača i predivno more u daljini polako se spustila noć i trebalo je kući poć’.

Marija Purgar, predsjednica Podružnice Vukovarsko-srijemske županije

fotografije: Davor Žažar


Leave a Reply