29. 11. 2015.

E-lektire

Osvrt na okrugli stol koji je održan u petak, 13. studenoga 2015. godine na otvorenoj pozornici paviljona br. 6  Zagrebačkoga velesajma

Okrugli stol organizirali su članovi Hrvatske udruge školskih knjižničara u okviru 38. međunarodnoga sajma knjiga i učila – Interliber.

Tema okrugloga stola bila je E-lektire. Otvorena su brojna pitanja: izazovi koje e-lektira stavlja pred knjižničare i učenike, čitanost e-lektire, njezina uloga u standardima za školske knjižnice, položaj i uloga školske knjižnice i knjižničara u digitalnome okruženju …

Gosti koji su sudjelovali u raspravi na okruglome stolu bili su:

  • dr. sc. Daniela Živković, izvanredna profesorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Zoran Ferić, profesor iz XVIII. gimnazije i književnik
  • Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja CARNeta
  • Matilda Bulić, direktorica školskoga programa Školske knjige
  • Anica Tkalčević, knjižničarka iz XV. gimnazije
  • Tea Vlahović, maturantica iz Gimnazije Velika Gorica.

U publici su bili knjižničari osnovnih i srednjih škola, urednici, književnici, novinari, profesori hrvatskoga jezika, informatički stručnjaci, predstavnici ustanova koje se bave školskim knjižničarstvom, kao i svi oni koje ova tema zanima.

Moderatorica Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, u uvodnome razgovoru navela je rezultate ankete o korištenju e-lektire koja je provedena među učenicima šestih razreda. Anketu su provele školske knjižničarke Ana Sudarević i Jasna Milički  za potrebe 6. okrugloga stola za školske knjižničare, održanoga u listopadu 2015. godine u Karlovcu. Rezultati ankete pokazali su da učenici još uvijek pri čitanju lektire  prednost daju klasičnoj knjizi, a internet slabo  koriste za učenje.

Anica Tkalčević, knjižničarka  XV. Gimnazije u Zagrebu  iznijela je zapažanja o korištenju e-lektire među učenicima svoje škole. Zapažanja su donekle slična rezultatima ankete među mlađim učenicima. Ona osobno smatra da je najbolja mogućnost izbora u kojoj su učeniku dostupne obje varijante: knjiga u tiskanome i digitalnome obliku. Učenik  je taj koji odlučuje čemu daje  prednost.

Maturantica Tea Vlahović je kao najveću prednost e-lektire istakla njezinu dostupnost izvan radnoga vremena knjižnica, ali je navela  i njezine mane: izostanak ilustracija i nemogućnost čitateljeva snalaženja u knjizi (početak-sredina-završne stranice knjige…).

Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja CARNeta,  predstavila je CARNetov projekt digitalizacije lektirnih naslova koji je započet 2009. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te tvrtkom Bulaja naklada. Namjera projekta je potaknuti korištenje digitalne tehnologije, a cilj je digitalizirati što veći broj djela. Naravno, najveći problem su autorska prava. Dosad je bilo 15-20 000 korisnika godišnje, a ove godine broj korisnika se popeo na 25 000. Najveći broj korisnika  zabilježen je u veljači 2015. godine, kada ih je bilo 40 000. CARNetov cilj je digitalizirati 15-20 naslova godišnje. Branka Vuk je ukazala kako na Amazonu, najvećem svjetskom online distributeru knjiga, raste prodaja e-izdanja i premašuje broj tiskanih knjiga.

Daniela Živković, doktorica znanosti i stručnjakinja za autorska prava  je,  s obzirom na područje svojega znanstvenog interesa, istakla najveći izazov elektroničkih izdanja: kako ukloniti strah autora i nakladnika u vezi zaštite autorskih prava. Pojasnila je da autorska prava traju tijekom autorova života i 70 godina nakon njegove smrti. S obzirom na  autorska prava postavlja se i pitanje tko su sve autori, uz pisce to su ilustratori i sastavljači djela. Svaki autor unutar nekoga sastavljenog djela, npr. antologije, ima pravo na zaštitu svoga autorskog rada. Kada se tiskano djelo digitalizira, postaje novo djelo. Treba uzeti u obzir i činjenicu da pravo nakladničkoga prvenstva daje prednost izdavanja djela u e-obliku onome nakladniku koji je prvi stekao prava za izdavanje u tiskanome obliku, a ta prednost traje dvije godine. Svako objavljivanje e-knjige treba biti praćeno dopuštenjem nositelja prava koje se odnosi na objavljivanje i na reprodukciju. Profesorica Živković je zaključila da se digitalizirana djela ne smiju dati na korištenje bez dopuštenja nositelja autorskih prava. Zakon o autorskim pravima predvidio je da se jedino tzv. djela siročad, djela čiji nositelji autorskih prava nisu poznati,  mogu slobodno objavljivati u e-obliku. Zaključno mišljenje, a i osobno iskustvo, Daniele Živković je da su e-knjige i tiskane knjige komplementarne, da se nadopunjuju.

Na pitanje o strahu i nadi pisaca u e-okruženju Zoran Ferić, gimnazijski profesor i književnik, je izjavio: Nade nema, a strah je svuda oko nas! Kao književniku, najveći problem mu je naplaćivanje prava od objave e-knjiga. Slaže se s prijašnjim tvrdnjama da je najveća korist e-knjige dostupnost, pogotovo vikendom ili noću. Iz iskustva gimnazijskoga profesora svjestan je činjenice da su najčitaniji autori lektirnih naslova. Ipak, kao najveći problem pisaca, a time i knjiga u bilo kojemu obliku,  istaknuo je gubitak čitatelja u razdoblju puberteta.

Matilda Bulić, direktorica školskoga programa Školske knjige, navela je da su svi udžbenici Školske knjige već digitalizirani. Kada je u pitanju produkcija, napomenula je  da se digitalna knjiga ne tretira kao knjiga već kao usluga i PDV za nju iznosi 25%.  Također, izrada kvalitetnoga e-izdanja može biti znatno skuplja od izdanja u klasičnome mediju. I njezino je mišljenje da su, usprkos navedenome, ključni problemi što mladi ne čitaju dovoljno, a internet je kao medij učenja tek na šestome mjestu. Najvažnije je da djeca što  više čitaju, a kojim će se medijem pritom koristiti,  manje je važno.

Moderatorica Vanja Jurilj naglasila je zajedničko promišljanje o problemu nečitanja  mladih. Nevažno je koji će medij mladi ljudi izabrati za učenje i čitanje, važno je samo to da čitaju i uče. Istaknuo je to i Pavao Pavličić,  teoretičar književnosti, koji je na jednome okruglom stolu o lektiri i poticanju čitanja naglasio da smisao lektire nije odgojiti teoretičara književnosti, nego ljubitelja čitanja.

Umjesto zaključka moderatorica Vanja Jurilj pročitala je odu knjizi Zvonimira Baloga:

A knjigu valjda imati da bi se obranilo od neznanja, od gluposti, da bi se sretnije, potpunije, duhovnije živjelo, da bi se uz nju bezbolnije i sigurnije raslo na dalekome putu koji stoji pred čovjekom, na putu prema dalekim zvijezdama.

 Bojana Beata Doko
Fotografije: Marijana Čelig

Leave a Reply