01. 09. 2017.

Izvješće sa Svjetskog kongresa školskih knjižničara u Long Beachu: Učenje bez granica – uz poneka ograničenja!

Pod blagim suncem Kalifornije održana je ovoga ljeta 47. godišnja konferencija Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL). Od 4. do 8. kolovoza u dvoranama Državnog sveučilišta u Kaliforniji, Long Beach (CSULB); školski knjižničari i stručnjaci koji se školskim knjižničarstvom profesionalno bave razmjenjivali su znanja i iskustva pod zajedničkim nazivom Učenje bez granica (Learning Without Borders).

Osim triju uvodnih izlaganja, u četiri dana održano ih je 31 u paralelnim skupinama. Zbog obilja materijala, osvrnut ćemo se samo na glavne govornike, na izlaganje koje je dobilo priznanje za najbolji istraživački rad i na izlaganja kolega i kolegica iz Hrvatske.

Kada od sljedeće godine svi aktivni članovi Hrvatske udruge školskih knjižničara postanu i pridruženi članovi Međunarodne udruge školskih knjižničara, bit će im omogućen pristup materijalima svih održanih konferencija. Vjerujemo da će to bitno obogatiti i olakšati naš profesionalni rad!

 

Stručni dio skupa

Uobičajenipredkonferencijski dan, 3. kolovoza, bio je rezerviran za radionicu Implementacija novih IFLA-inih Smjernica za školske knjižnice koju su vodile DianneOberg, Univerzitet iz Alberte i  Barbara Schultz-Jones, Univerzitet Sjevernog Teksasa.

Ključna predavanja

Uobičajeni pretkonferencijski dan, 3. kolovoza, bio je rezerviran za radionicu Implementacija novih IFLA-inih Smjernica za školske knjižnice koju su vodile Dianne Oberg, sa Sveučilišta u Alberti, i Barbara Schultz-Jones sa Sveučilišta u Sjevernom Teksasu.

Ključna predavanja

Prvi dan konferencije počeo je skromnim programom otvaranja i improviziranom ceremonijom predstavljanja zastavica zemalja sudionika. Stručni dio skupa otvorio je glavni govornik (keynotespeaker) toga dana Hall Davidson, dvojezični učitelj matematike koji je napustio učionicu kako bi stvarao projekte integriranja matematike i tehnologije. U skladu s područjem njegovoga profesionalnoga interesa izlaganje je imalo naziv Preobrazba/Transformacija: kako izgleda, zašto djeluje, zašto joj je vrijeme (Transformation: Whatitlookslike, whyitworks, why it’s time). Naglasak izlaganja bio je na činjenici da tehnologija preobražava podučavanje i učenje, a učitelji mogu u njoj pronaći neočekivane prednosti u prihvaćanju, zalaganju i interakciji učenika. Za podučavanje i učenje trebamo alate koji nas brže približavaju učeničkim ishodima učenja. I iskustvo i istraživanja pokazuju da za neke učenike tekst nije taj najbrži način. Stoga je dobro da sada imamo više mogućnosti: možemo istražiti raznolikost tehnologija i usporediti ih kako bismo odlučili koja je najbolja s obzirom na učenika i cilj podučavanja.

Čast da otvori drugi dan konferencije pripala je Amber Rose González, pomoćnici profesora etničkih studija na Fullerton fakultetu i članici uprave Mujeres de Maiz, društvu žena umjetnica-aktivistica sa sjedištem u Los Angelesu. Diplomirala je feminističke studije na Sveučilištu u Kaliforniji, Santa Barbara. Njeno je izlaganje imalo naziv Snaga priča, a tematiziralo je stvaranje prostora koji potiče osobnu transformaciju i temeljne društvene promjene.

Ključno predavanje zadnjeg dana skupa bilo je rezervirano za prestižnog predavača, doktora lingvistike sa Sveučilišta u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA), i počasnog doktora humanističkih znanosti Stephena Crashena. Njegovo je izlaganje nosilo pomalo neočekivani naziv Knjižnice i siromaštvo. Govoreći o uzrocima smanjenih čitalačkih sposobnosti sadašnjih generacija učenika, ukazuje na činjenicu da je to, prije svega, siromaštvo! Siromašna djeca dosljedno pokazuju lošije razvijenu pismenost. Za dr. Crashena očigledan je razlog nedostatan pristup knjigama. Naglašava značajnu ulogu školske knjižnice u smanjenju utjecaja siromaštva na čitalačka postignuća. Nažalost, ustvrdio je kako mnoga istraživanja ukazuju na smanjeno financiranje knjižnica u SAD-u i drugdje.

 

Nagrađeni istraživački rad

U sklopu Međunarodnog kongresa školskih knjižničara održava se i Forum istraživačkih radova. Ove je godine kao najbolji rad izabran Priprema učitelja-knjižničara za potporu STEM obrazovanju (Preparing Teacher Librarians to Support STEM Education), autorice dr. sc. Melisse P. Johnston sa Sveučilišta u zapadnoj Georgiji.

Istraživanje je potaknuto trenutnim fokusom na STEM obrazovanje u školama u SAD-u. STEM obrazovanje priprema studente za uspješno zapošljavanje i postsekundarne studije koji zahtijevaju jedinstvene i napredne sposobnosti iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). Ovaj rad je pokušao identificirati potrebe nastavnika-knjižničara u odnosu na potporu STEM edukaciji.

Autorica smatra da učitelji-knjižničari s naprednim digitalnim informacijskim sposobnostima, uz stručnost u istraživačkom učenju, uključuju učenike i podupiru učitelje omogućavajući im pristup digitalnim izvorima. Potiču studente na autentični istraživački rad pružajući im priliku za suradnju u stvarnom svijetu. Na taj način učitelji-knjižničari promiču STEM učenje.

 

Hrvatska na Svjetskom kongresu školskih knjižničara

Hrvatska je na ovome kongresu školskih knjižničara bila prisutna na nekoliko načina. U najvišim tijelima Međunarodne udruge školskih knjižničara predstavljale su je dopredsjednica Mihaela Banek Zorica s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i predsjednica za Europu Vanja Jurilj iz Hrvatske udruge školskih knjižničara. O Hrvatskoj se govorilo i u kontekstu domaćinstva konferenciji 2019. godine. Ipak, polazna je točka svim razgovorima i uspjesima snažno školsko knjižničarstvo Hrvatske koje je ove godine bilo predstavljeno dvama stručnim radovima i promocijom knjige Patricka Loa Djelotvorni školski knjižničari: uspješne stručne prakse knjižničara diljem svijeta u kojoj je objavljen i intervju sa školskom knjižničarkom iz Hrvatske.

Tradicija u školskoj knjižnici rad je Tene-Vionee Požarić, Mihaele Banek Zorice i Nevene Škrbić Alempijević utemeljen na istraživanju kako školski knjižničari koriste tradiciju kao obrazovnu platformu. U radu se zaključuje da njegovanje tradicije čini velik dio rada školskih knjižničara. Učenicima se preko tradicije prenose običaji i kultura, a uspješnom praksom školski knjižničari ne samo da postaju čuvari tradicije već i izumitelji novih tradicija. Iako se percepcija tradicije među školskim knjižničarima preklapa, razlikuju se aktivnosti i načini kako ih tumače. Uključivanjem školske zajednice tradicija se integrira u nastavni plan i program.

Školski knjižničari na djelu: usporedna studija programa školskih knjižnica u Hrvatskoj i Hong Kongu naziv je rada AnnieTam, Samson Choi, Anice Tkalčević, Zvjezdane Dukić i Joy Xiaobing Zheng. Studija istražuje knjižnične programe u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj i Hong Kongu. Cilj joj je bio utvrditi koje knjižnične programe školski knjižničari Hrvatske i Hong Konga provode u svojim školama, kako ti programi utječu na učenje učenika i kakve su sličnosti i razlike školskih knjižnica u Hrvatskoj i Hong Kongu. Nalazi studije pokazuju sličnosti u provođenju programa podrške čitanju učenika i poboljšanju njihove pismenosti i istraživačkih vještina. Školski knjižnični programi u obje zemlje uključuju neke slične komponente, ali se u nekim aspektima razlikuju po pristupu i sadržaju. Školski knjižničari u Hrvatskoj imaju širi angažman u zajednici, a školski knjižničari u Hong Kongu primjenjuju tehnologiju za razvoj zbirke i knjižničnu poduku. Knjižnični programi u školama na oba mjesta izlaze izvan školskih zidova i dopiru izvan školskog programa.

 

Djelotvorni školski knjižničari: uspješne stručne prakse  knjižničara diljem svijeta (Effective School Librarians: Successful Professional Practices from Librarians around World) naziv je knjige dr. sc. Patricka Loa i suradnika koja obuhvaća 33 intervjua sa školskim knjižničarima lokalnih i međunarodnih škola intervjuiranih u pisanom obliku ili putem Skypa iz 20 zemalja: Australije, Bosne i Hercegovine, Kanade, Hrvatske, Konga, Hong Konga, Islanda, Irske, Japana, Nepala, Nizozemske, Nigerije, Filipina, Srbije, Švedske, Tajlanda, Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Venezuele i Zimbabvea. U knjizi je objavljen intervju s Vanjom Jurilj, knjižničarkom Osnovne škole Antuna Mihanovića iz Zagreba pod nazivom Školsko knjižničarstvo – potraga za razumijevanjem (School Librarianship – the Quest for Understanding). Prisutni školski knjižničari odgovarali su na postavljena pitanja kolega  tijekom predstavljanja knjige održanog u stručnom programu Kongresa. (Effective Librarianship Powerpoint_IASL)

 

 

Rad u stručnim tijelima Međunarodne udruge školskih knjižničara

Školski knjižničari koji prate rad Međunarodne udruge školskih knjižničara već znaju da je Mihaela Banek Zorica od 2014. godine njena dopredsjednica, a Vanja Jurilj od 2016. godine predsjednica za Europu. To znači da tijekom održavanja ovakvih konferencija imaju rijetku priliku susresti se uživo s ostalim članovima i raspravljati o aktualnim i bitnim temama za dalji rad Udruge i promociju školskoga knjižničarstva na nadnacionalnoj razini. Ovoga ljeta ti su se sastanci i razgovori najvećim dijelom fokusirali na temu poboljšanja komunikacije s članovima i nacionalnim udruženjima, na prijedloge za izradu nove mrežne stranice i intenziviranje aktivnosti oko mogućeg „skupnog učlanjivanja“ u Međunarodnu udrugu školskih knjižničara. Ta mogućnost pruža se nacionalnim strukovnim udruženjima koji svoje  članove mogu učlaniti po povoljnijoj cijeni i na taj im način omogućiti povlaštene kotizacije i pristup svim stručnim sadržajima i materijalima koji se nude samo članovima. Smatramo tu mogućnost odličnim načinom za dodatno umrežavanje i stručno usavršavanje.

 

Popratna zbivanja

Odabir mjesta održavanja svakoga stručnoga skupa bitno utječe na ukupan dojam skupa. Naročito na popratna zbivanja koja sadržajno mogu obogatiti svaki skup. Svi sudionici koji su proputovali „pola svijeta“ kako bi sudjelovali u radu neke konferencije vesele se dodatnim sadržajima kroz koje će steći dojmove o mjestu, gradu, zemlji i kulturi u koju su došli. Odabir studentskog grada Univerziteta Kalifornije činio se možda dobrim s gledišta organizatora, ali sudionicima nije mogao pružiti dodatne sadržaje – Univerzitet se nalazi izvan grada, javni promet nije organiziran prema europskim standardima, broj dana u kojima se mogao koristiti smještaj bio je ograničen zbog povratka studenata s ljetne stanke.

No, najveće razočarenje je svakako bio slab odaziv „domaćih“ školskih knjižničara. Put do Los Angelesa i Long Beacha je za većinu školskih knjižničara bio zahtjevan zbog mnogih razloga: financijska potpora potrebna za dolazak na ovakav skupu u mnogim zemljama iznosi nekoliko knjižničarskih plaća, treba proći kroz komplicirani postupak dobivanja vize, stroge i ponekad ponižavajuće kontrole u zrakoplovnim lukama, presjedanja,  kašnjenja, turbulencije, promjene nekoliko vremenskih zona… I kada sve to naprave knjižničari iz Južnoafričke Republike, Nigerije, Litve, Australije, Hrvatske, Nepala,… teško je ne zapitati se zašto nema knjižničara iz Los Angelesa, Kalifornije, Sjedinjenih Američkih Država. Jedan od najčešće nuđenih odgovora je bio da su dugotrajna recesija i rezanje budžeta ostavili duboki trag u radu školskih knjižnica. Ipak, nije lako razumjeti kako se u zemlji s preko 300 milijuna stanovnika nije uspjelo naći načina za dolazak barem stotinjak školskih knjižničara.

S mojeg gledišta, ta je činjenica bila stalno prisutna sjena na skupu čiji je stručni dio programa bio dobar. Zbog toga sam uz naslovnu temu konferencije: Učenje bez granica za ovo izvješće stavila dodatak – uz poneka ograničenja! Ograničenja u današnjoj civilizaciji postaju očigledna na interkontinentalnim letovima – svaki kontinent ima svoju kontrolu i ne vjeruje „onim drugima“! Ograničenja su neminovno ugrađena i u različite kulture i tradicije iz kojih dolazimo. Ipak, čini se da su najveća ograničenja u našim vjerovanjima što je ostvarivo, što je potrebno i što možemo postići.

Stoga i osobno i u ime Hrvatske udruge školskih knjižničara zahvaljujem na moralnoj i financijskoj potpori odlasku na 47. Svjetski kongres školskih knjižničara i podršci našoj kandidaturi za domaćinstvo 49. Međunarodne konferencije školskih knjižničara 2019. godine u Dubrovniku  ustanovama i partnerima:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Turistička zajednica Grada Zagreba, Dubrovnik san d.o.o., Školska knjiga d.d., Katarina Zrinski d.o.o., Naklada Ljevak d.o.o,  Alka scriptd.o.o, Lektira d.o.o., Point d.o.o. i Planetopia d.o.o.

Oni su i usred sezone godišnjih odmora i nezapamćenih vrućina imali strpljenja, razumijevanja i vjere da školsko knjižničarstvo Hrvatske zaslužuje i svoju promociju u svijetu i priliku da „taj svijet“ dođe k nama!

 

Vanja Jurilj

 

Otvorenje skupa

    

Stručni dio skupa

     

 

    

 

Upoznavanja, druženja, razmjena iskustava

     

Gala večera

      

 

Posjet školskim knjižnicama

     

Potpisivanje ugovora o domaćinstvu Međunarodne konferencije školskih knjižničara 2019. u Dubrovniku, Hrvatska

    

Leave a Reply