Knjižna booka – post festum

I ovogodišnju svečanost knjige i čitanja otvorila je knjižničarka Vanja Jurilj, idejna začetnica Knjižne booke i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, naglasivši kako se radost čitanja može i treba dijeliti i slaviti i kako je upravo to razlog našeg okupljanja.
Podsjetila nas je kako se prije četiri godine rodila ideja o svečanom obilježavanju Međunarodnog dana dječje knjige kojim svjetska zajednica obilježava rođendan Hansa Christiana Andersena i odmah je provedena u djelo. Iako je organizacijski to bio prilično smion poduhvat, postao je jedinstven događaj koji glasno slavi knjigu i čitanje.
Te, 2015. godine Zrinjevac je postao mjesto na kojem se glasno slavila knjiga i čitanje. Iduće se godine Knjižna booka preselila u aulu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, centralno mjesto knjige. Tako je dobila krov nad glavom, zaštitu od vremenskih neprilika i ujedno odličan izložbeni prostor koji je omogućio da se prikažu učenički kreativni radovi nadahnuti knjigom i čitanjem ili pak prikažu radovi dječjih ilustratora.
Prve je dvije godine ova manifestacija okupljala osnovnoškolce i predstavljala projekt Čitajmo naglas, čitajmo zaboravljene knjige, a prošle su se godine uključili i učenici srednjih škola i zorno pokazali da interes za knjigu ne prestaje s pubertetom. Svoje je mjesto dobila i završnica literarnog natječaja Kanižajada Limačijada, a tu smo dobili i vrijednu publiku iz cijele Hrvatske.
Ove su godine predstavljeni nagrađeni radovi još jednog, malo drugačijeg natječaja koji potiče izražavanje i kreativnost učenika u novim medijima – Stvarajmo eKreativno. Ta su dva događaja dobila središnje mjesto u samom programu, tako da su mu prisustvovali učenici i osnovnih i srednjih škola.
Zbog proljetnog odmora učenika, Andersenov smo rođendan proslavili nekoliko dana ranije, 27. ožujka, a predvorjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice od 11 je do 17 sati bučilo tristotinjak čitača i čitatelja, učenika i učitelja, knjižara i knjižničara, a podršku nam je pružilo i nekoliko ponosnih roditelja i ravnatelja iz 20 osnovnih i 10 srednjih škola.
Dan ranije, vrijedni su knjižničari-mentori postavili izložbu. Osnovna škola Davorina Trstenjaka predstavila nam je zanimljive stripove i društvene igre inspirirane književnim djelima, iz OŠ Frana Krste Frankopana iz Osijeka stigle su fotografije učenice Eme Babić koje krase Instagram-profil njihove školske knjižnice, a centralno mjesto, na samoj pozornici, zauzeo je ogroman kolaž sastavljen od likovnih radova učenika OŠ Jurja Habdelića iz Velike Gorice u bojama Knjižne booke, balogovski nazvan Prolazi doljeće ispred kojega se smjestio naš slavljenik, točnije – Andersenova lutka.
Gimnazija Sesvete predstavila je s petnaest plakata Sesvetski vez, vezan uz projekt Od Sesveta do Prvostolnice, kojima su obilježili ovogodišnju Europsku godinu kulturne baštine.
Gimnazija Tituša Brezovačkog izložila je skulpture i postere nadahnute glagoljicom te ilustracije Pupačićeve poezije.
VII. gimnazija posterima je prikazala kako Sedma čita, a XV. nas je gimnazija ugodno iznenadila originalnim pjesmaricama na hrvatskom i engleskom jeziku.
Svi ovi učenički kreativni izlošci nastali su u suradnji školskih knjižničara i učitelja ili nastavnika, a samu izložbu posjetitelji su mogli pogledati još nekoliko dana.
Dječji pisac Siniša Cmrk, koji je uz školsku knjižničarku Goranku Braim Vlahović i vodio program, pročitao nam je na početku pjesmu koju je napisao upravo za ovu prigodu:
Čitajmo, čitajmo, duhom skitajmo!
Pogledaj kako se knjizi korice šarene! Daj, gle!
Boje joj se prelijevaju ispod naslovnoga retka.
Dok mi je čitaju i dok zvukovljem pršti sve,
molim: – Još jednom, još i još, opet, sve ispočetka! –
Reci mi tko je brži – Kornjača ili Zec! Reci naglas!
Kako?! Dijete otkrilo istinu o Carevu novom ruhu?
Tko ganja Alisu, hoće li pronaći spas?
A, koja je ptičica pjevušila Pepeljugi pri uhu?
Zaplovi rijekom na splavi kao Huckleberry Finn.
Odnjeguj svoju ružu i imaj svoj planet poput Maloga princa.
Budi odvažan, pošten, kao šegrt Hlapić, siromaškov sin.
Poleti kao Petar Pan i spasi Wendy. To san je mnogoga klinca!
Slušaj, eno, Pinocchio opet laže, nos mu se duži!
Pipi duga čarapa u školi izmišlja fantastičnu priču novu.
Svoju ruku k šumi Striborovoj ti hitro pruži.
Glasi sitni Rutvice, Kosjenke, Neve Nevičice nježno te zovu.
Odrasli limač budi i Prsluk pucaj, otkopaj Vlak u snijegu,
pozovi u pomoć Antuntuna, Grgu Čvarka i Pere Kvržice družbu.
Eno, Bosonogi general smije ti se na brijegu!
Primi Miševe i mačke naglavačke u svoju službu.
Koko ti šalje razglednicu, još je uvijek u Parizu.
Smogovci, da ne bi odrasli, smišljaju dva trika nova.
Martin u oblacima može riješiti svaku, i najzapleteniju krizu,
a ti možda zavoliš Geografiju zbog Profesorice iz snova.
O, kako svaka dječja knjiga ima krasan ton i mili vonj!
Uzzibale stranice koje plamte maštu, a neke nas vode u miran san.
Mi uz njih rastemo, djetinjstvo duljimo, stasamo k’o Divlji konj.
Čitajmo, čitajmo, duhom skitajmo, danas je Dječje knjige dan!
(posvećeno Međunarodnom danu dječje knjige)
Svečanost knjige i čitanja otvorila je knjižničarka Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, naglasivši kako se radost čitanja može i treba dijeliti i slaviti i kako je upravo to razlog našeg okupljanja. Prilika je to i za predstavljanje knjižne produkcije, novih naslova za djecu i mlade, što možemo zahvaliti partnerima – prijateljima knjige i čitanja: Nakladi Ljevak, Alka scriptu, Školskoj knjizi i domaćinu – Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Otvorenje programa pratila je Hrvatska radiotelevizija koja je prilog o Knjižnoj booki emitirala u Zagrebačkoj panorami iste večeri.
Jutro je započelo bajkovito. Drugašići Osnovne škole Davorna Trstenjaka su nam recitalom i pjesmom željeli objasniti što je bajka i kada je nastala, a iste su dobi i četiri djevojčice iz Osnovne škole Jurja Habdelića čiji je animirani film Crvenkapica premijerno prikazan.
Andersenove su bajke bile u središtu pozornosti, njegove su bajke pripovijedane, odglumljene, uprizorene, prerađene. Iako su napisane pred 180 godina, i danas su bliske djeci i još uvijek su kritika nas odraslih.
Tako smo čuli troje pripovjedača iz Osnovne škole Jurja Habdelića i Kraljevnu na zrnu graška, Carevo novo ruho i Djevojčicu sa šibicama. Vidjeli smo dramatizaciju Male sirene u izvedbi učenika Osnovne škole Trnsko i Pongrašićev monolog Mala sirena na drugačiji način iz Osnovne škole Alojzija Stepinca.
Šestaši Osnovne škole Davorna Trstenjaka snimili su film prema bajci Kako je Potjeh tražio istinu Ivane Brlić-Mažuranić koja je toliko puta proglašena hrvatskim Andersenom. Od učenika Osnovne škole Nikole Hribara saznali smo kako se pomoću književnog kišobrana mogu predstaviti pisci.
Tko je Mamičina jedinica i tko su bili Moguti i zašto su ponos Turopolja, saznali smo od malih kajkavaca iz Osnovne škole Eugena Kvaternika. Na kraju se predstavila Osnovna škola Antuna Mihanovića monologom Želim vratiti ljubav.
Neka su djeca prvi put nastupila pred publikom, a neka su sudionici državnog LiDraNa, no svi su se izvođači hrabro uhvatili ukoštac s izazovom, bez probe su se snašli u tako velikom i impozantnom prostoru i pretvorili ga u intimnu, toplu i iskrenu priču. Publika je to znala prepoznati i pažljivo je pratila dvosatni program.
Glazba mladih gitarista iz Osnovne glazbene škole Ivana Zajca oplemenila je doživljaj, a natjecateljski duh javio se tek u završnom kvizu pod nazivom Halabooka koji je osmislila i vodila kolegica Bojana Beata Doko. Natjecalo se pet osnovnih škola, a uvjerljivo je pobijedila ekipa OŠ Eugena Kvaternika iz Velike Gorice.
Nakon zajedničkoga druženja i domjenka, slijedila je završnica literarnog natječaja Kanižajada Limačijada.
Predsjednik Povjerenstva Božidar Prosenjak o svakom je nagrađenom radu rekao nekoliko riječi, a nagrađene učenike predstavio je Siniša Cmrk, autor samog Natječaja. Nagradu su dobili učenici osnovne škole: Mirjam Dolenec, Teo Hanžeković, Luka Jolić, Josip Lampalo-Miljas, Ema Fruk i Irina Kuti i dvije srednjoškolke – Karolina Vinceljak i Sonja Horvat.
Naročito raduje da je velik broj nagrađenih radova dijalektalan, a učenica Mirjam Dolenec po drugi je put nagrađena. Cijeloj ovoj svečanosti prisustvovali su i roditelji, mentori i ravnatelji škola nagrađenih učenika.
Po prvi put pozornicu su zauzeli dobitnici još jednog natječaja, 3. državnog natječaja za školske knjižnice o kreativnoj uporabi web-alata kod oblikovanja prezentacija projekata, izrade stripa, audiovizualnih slikovnica ili interaktivnih priča - Stvarajmo eKreativno. Nagrađene smo radove imali priliku pogledati, a bogate nagrade, knjige, naravno, mladim su kreativcima dodijelile voditeljica projekta Irena Bando i predsjednica Povjerenstva Marija Purgar.
Srednjoškolski dio programa bio je zamišljen kao presjek kroz književna razdoblja tako da su učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog započeli sa scenskom adaptacijom Sofoklove tragedije Naša Antigona.
Učenicima Gimnazije Sesvete na pozornici se pridružila i naša kolegica školska knjižničarka Ruža Jozić kako bi nam predstavili projekt Od Sesveta do Prvostolnice.
Kako zainteresirati srednjoškolce za čitanje lektire, pokazali su nam učenici VII. gimnazije, kroz projekciju Patnji mladog Werthera, najbolji trailer njihovog projekta Snimi trailer za lektiru.
Slijedilo je nekoliko impresivnih monologa iz Junaka našeg doba (Gimnazija Sesvete), Zločina i kazne (VII. gimnazija) i Gospode Glembajevih (Gimnazija Sesvete). Učenici VII. gimnazije pripremili su nam još dva kazivanja poezije Paula Eluarda i Miroslava Slavka Mađera uz glazbenu pratnju.
Slijedili su suvremeni tekstovi i tri učenice: monolog Dvije sestre (XI. gimnazija), kazivanje poezije Dorte Jagić (Gimnazija Tituša Brezovačkog) i Dešć curi, kazivanje autorske poezije (Gimnazija Sesvete).
Recital na engleskom jeziku kojim su predstavili izložene pjesmarice pripremili su nam učenici XV. gimnazije, a oni su, i ove godine pokazali zavidno znanje u kvizu i pobijedili ekipe Škole primijenjene umjetnosti i dizajna i Ugostiteljsko-turističkog učilišta.
U cijelu je manifestaciju uloženo puno truda i pripreme, kao i za svaki pojedini nastup, projekciju, izložbu, a neki sudionici naše svečanosti obišli su, uz stručno vodstvo, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu.
Očekujemo Vas i sljedeće godine!
Goranka Braim Vlahović
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.