Okrugli stol na temu

Medijska pismenost za odgovorno društvo

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i Agencija za elektroničke medije organizirali su 9. veljače 2017. u prostoru Tribine grada Zagreba okrugli stol na temu  Medijska pismenost za odgovorno društvo. Povod je bio projekt Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti koji se provodi u 2017. godini uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i 12 hrvatskih županija.

Moderatorica okrugloga stola bila je Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Ivan Milanović Litre istaknuo je odgovornost kao temeljnu vrednotu koja se posebno ističe i u Nacionalnom kurikulumu i naglasio da treba potaknuti raspravu o opasnostima, zamkama i porukama koje dolaze iz medija.

Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije naglasio je važnost kampanje Birajmo što gledamo. Riječ je o nacionalnoj kampanji UNICEF-a i Agencije za elektroničke medije  čiji je cilj bio podići razinu svijesti o važnosti medijskoga opismenjavanja roditelja, odgajatelja i djece. Činjenica je da se putem medija djeci svakodnevno nude različiti sadržaji. Način na koji djeca upijaju te sadržaje odražava se i na proces emocionalnoga razvoja, ali i na njihovu socijalizaciju. Kampanja želi ukazati na to koliko je važan dobar  i primjeren odabir medijskih sadržaja i kritičko promišljanje o njima. Važnu ulogu u tome ima portal o medijskoj pismenosti medijskapismenost.hr koji je namijenjen roditeljima, skrbnicima, odgajateljima i učiteljima. Među partnerima koji sudjeluju na portalu stvara se sinergijski efekt te želja i nastojanje da se na pozitivan način iskoriste  svi materijali i sadržaji koji služe medijskome opismenjavanju. Vrijeme u kojemu živimo ima svoje prednosti i svoje mane. Nikada nije bilo lakše doći do informacija, ali nikada nije bilo teže pronaći pravu i valjanu informaciju. U prilog tome ide i fake news, fenomen alternativnih činjenica tj. lažnih vijesti koji samo podcrtava važnost medijske pismenosti.

Doc. dr. sc. Igor Kanižaj potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu naglasio je uloga civilnoga društva u Hrvatskoj treba biti najvažnija. Podsjetio je na model medijskoga  opismenjavanja koji se provodio prošle godine u osam županija i gradu Zagrebu pod nazivom Djeca medija za medijsku pismenost. Cilj Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu bio je poboljšati medijsku i komunikacijsku kulturu građana, a djecu poučiti pozitivnim i negativnim stranama medija te učitelje i roditelje upozoriti na važnost medijskoga odgoja. Na Medijskom danu učenici su u školama mogli slušati predavanja o videoigrama i njihovom utjecaju, sigurnosti na internetu, nasilju putem novih medija, crtanim filmovima, medijskom prikazu ljepote i oglašavanju u medijima.

Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iznio je podatke o radu Centra. Riječ je o neprofitnoj udruzi koja je osnovana 2006. godine u Osijeku. Sada ima nekoliko podružnica. U Centru radi dvadesetak djelatnika kojima je zajednička misija savjetovanje, sigurnost i zaštita djece na internetu.  Ako na internet ne gledamo kao na opasnost za našu djecu, ne može postojati ni odgovornost za njegovo korištenje. Zato su djelatnici Centra odlučili preuzeti dio te odgovornosti i ponuditi pomoć djeci i mladima, njihovim roditeljima, odgajateljima i nastavnicima. Naglasak ipak treba staviti na uključenost roditelja i njihovu edukaciju.

Krešimir Mikić, dugogodišnji profesor kolegija Medijska kultura na Učiteljskom fakultetu i Akademiji dramskih umjetnosti, krajem 2016. godine u Hollywoodu dobio je titulu najboljega profesora filma na svijetu. Profesor Mikić pohvalio je rad Djece medija i naglasio njihovu zainteresiranost za film. Njegovo je mišljenje da mladi danas trebaju razvijati kritički stav i baviti se medijskim stvaralaštvom, ali je neosporna činjenica da se  ne snalaze u  ponudi i odabiru filmova.

Slaven Staklenac, ravnatelj i profesorica hrvatskoga jezika Anita Kiš, zajedno s učenicima iz OŠ Većeslava Holjevca predstavili su modele medijskoga opismenjavanja u svojoj školi. Riječ je o osnovnoj školi čiji su nastavnici i učenici dobili brojne nagrade u području medijske pismenosti. Ravnatelj Staklenac ističe ulogu učitelja i učenika, njihove ideje, slobodu i kreativnost. Zadatak ravnatelja je da omogući sredstva za provedbu tih ideja. Profesorica Kiš smatra da upravo profesori hrvatskoga jezika mogu biti nositelji medijske pismenosti. No, zasad se moraju sami educirati i pronalaziti u satnici prostor za medijsko opismenjavanje, Medijsku pismenost provodi kroz ostale sastavnice svoga predmeta.

U raspravi koja je otvorena nakon izlaganja postavilo se pitanje medijske pismenosti u srednjim školama. Treba pronaći dobre projekte i dobre modele kojima ćemo se približiti djeci. Profesor Kanižaj pohvalio je dokumentarno-zabavnu seriju Hrvatski velikani autora Roberta Knjaza koja na zabavan način poučava djecu, prikazujući povijesne ličnosti kao žive ljude, u malo zabavnijemu tonu, ali poštujući povijesne činjenice. Denis Vincek, knjižničar OŠ Ante Kovačića iz Zlatara na osobnome primjeru pokazao je kako školski knjižničar može biti inicijator i provoditelj programa medijskoga opismenjavanja.

Zaključak okrugloga stola je da svakako treba pojačati aktivnosti javnih institucija i ustanova  u promicanju medijske pismenosti. Obrazovne institucije treba potaknuti na kvalitetne programe medijske pismenosti. Treba sudjelovati u vodećim europskim istraživanjima o medijskim navikama djece. Ne smijemo dopustiti  da sve počiva na entuzijazmu nastavnika i pojedinaca. Ne, kada je tema medijske pismenosti u pitanju. Ona se tiče svih nas.

Jadranka Jurić