22. 11. 2019.

Odgojno-obrazovni rad stručnoga suradnika knjižničara

 

I ove godine na Interliberu je održan već tradicionalni, 13. po redu, okrugli stol Hrvatske udruge školskih knjižničara. Tema je bila Odgojno-obrazovni rad stručnoga suradnika školskoga knjižničara u ozračju novih promjena, usvojenih kurikuluma i dokumenata.

Okrugli stol otvorila je moderatorica Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, pitanjem o mjestu i ulozi školskoga knjižničara u nastavnom procesu u svjetlu reformi koje ga prate. Sputavaju li one slobodu školskoga knjižničara, ograničavaju li njegove izbore i raznovrsnost njegovih aktivnosti?

Draženka Stančić, stručna suradnica školska knjižničarka savjetnica iz Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca, mentorica u 2. ciklusu reforme Škole za život i suautorica međupredmente teme Uporaba IKT-a, smatra da prije svega treba odrediti mjesto školskoga knjižničara u nastavnom procesu i odgojno-obrazovnom sustavu. Činjenica je da su školski knjižničari stručni suradnici i da imaju izrazito značajno mjesto u odgojno-obrazovnoj reformi. No, za razliku od ostalih stručnih suradnika, koji samostalno odrađuju predavanja ili radionice u razrednim odjelima, školski knjižničar svoj rad s učenicima provodi i samostalno, razvijajući pismenost i potičući čitanje, ali i u suradnji s drugim nastavnicima. To se ostvaruje povezivanjem predmetnih područja i sadržaja rada, odabirom zajedničkih programa i sudjelovanjem školskoga knjižničara u izvođenju i organizaciji nastavnoga sata.

Slavenka Halačev, urednica stručne i znanstvene knjige u nakladničkoj kući Školska knjiga, koja je radila i na uređivanju prevedene knjige Vođeno istraživačko učenje – učenje u 21. stoljeću Carol C. Kuhlthau, dobro poznaje rad školskoga knjižničara. Smatra da upravo vođeno istraživačko učenje najbolje opisuje mjesto i ulogu školskoga knjižničara danas jer ističe način poučavanja i učenja koji školu pretvara u suradničku istraživačku zajednicu. Na taj način vođeno istraživačko učenje objedinjuje prošlost, sadašnjost i budućnost. Učenike se vodi kroz proces otkrivanja znanja učenjem iz različitih informacijskih izvora i priprema ih se za uspješno učenje i život u informacijskom dobu.

Tomislav Rožić,  iz Odjela za podršku korisnicima Hrvatske akademske i istraživačke mreže, ističe da su školski knjižničari u nastavnom procesu svojevrsna iznimka, a karakterizira ih i specifičnost njihova poslanja. CARNET pruža digitalne alate i  provodi  nadogradnju odgojno-obrazovnoga procesa. No, to nije moguće bez povratne informacije koju daju nastavnici i stručni suradnici, najčešće putem tzv. helpdeska za podršku obrazovnom sustavu. Dakako, vezano za stručne suradnike knjižničare ima još neriješenih problema. Jedan od njih je, svakako, i vidljivost školskoga knjižničara i njegova odgojno-obrazovnoga rada u e-dnevniku. Riječ je o situaciji kod koje je jasno da praksa nadilazi teoriju i postojeće aplikacije. Od CARNET-a se očekuje da  riješi ovaj problem za potrebe školskih knjižničara.

Moderatorica Vanja Jurilj osvrnula se i na sustav napredovanja stručnoga suradnika knjižničara u zvanje mentora i savjetnika. U kurikulumu nije naveden odgojno-obrazovni rad školskoga knjižničara, a u nastavnom procesu oni nemaju svoju satnicu. Ipak, pri stručnom napredovanju prilična pozornost posvećuje se oglednom nastavnom satu. Treba li više vrednovati odgojno-obrazovni rad školskoga knjižničara ili stručno-informacijski rad koji uključuje i uređeni fond po pravilima knjižničarske struke?

Adela Granić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare iz Agencije za odgoj i obrazovanje, istaknula je značaj knjižničara i knjižnica kroz povijest. Spomenula je Goetheovu i Lessingovu opčinjenost knjižnicama i značaj koji su knjižnice imale za kulturu čovječanstva. Ništa manje nisu važne knjižnice u našim školama danas. U njima rade stručni suradnici koji su najčešće profesori jednoga nastavnog predmeta, a uz to i diplomirani knjižničari. No, problem se javlja kada mladi ljudi završe studij bibliotekarstva bez položene pedagoške grupe predmeta, a namjeravaju raditi u školi. Odgojno-obrazovni rad je, smatra savjetnica, tek jedno područje našega rada i ne vrednuje se posebno. Novi Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima vrednuje samo one aktivnosti školskoga knjižničara koje on provodi izvan svoje svakodnevne prakse. Naputak ministrice Vokić ističe da 60 % radnoga vremena školskoga knjižničara predstavlja odgojno-obrazovni rad. On ne uključuje samo predavanja i radionice u razrednim odjelima već i davanje individualnih informacija korisnicima te suradnju s nastavnim osobljem.

Na pitanje moderatorice Vanje Jurilj o provođenju informatičke i informacijske pismenosti u školskim knjižnicama Slavenka Halačev je naglasila da postoji zabluda vezana za uvođenje IKT-a u škole. Važan je, ali ne bi trebao postati sam sebi svrhom.

Ivana Perić i Danijela Riger Knez,  stručne suradnice školske knjižničarke mentorice iz Zadra, suautorice  programa Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja (KIMP-a) iznijele su svoje viđenje odgojno-obrazovnoga rada školskoga knjižničara koje se temelji na teoriji, ali i na bogatom metodičkom i pedagoškom iskustvu.

Ivana Perić iz Osnovne škole Petra Preradovića naglasila je da školski knjižničar mora biti metodičar i provoditi odgojno-obrazovni rad. Uvođenjem HNOS-a u osnovne škole dogodile su se značajne promjene već 2006. godine. Tada se krenulo s Knjižnično-informacijskim programom. S učenicima se radilo individualno, u paru, u skupinama, ali i s cijelim razrednim odjelom. Ostvarivao se kvalitetan suradnički rad s učiteljima. Iako odgojno-obrazovni rad srednjoškolskih knjižničara nema svoje uporište u HNOS-u, on se godinama provodi i ostvaruje. Tim školskih knjižničarki odlučio je sav taj rad, iskustvo i znanje u odgojno-obrazovnom području srednjoškolskih knjižničara nadograditi na osnovnoškolske teme. KIMP je u nacrtima postojao još 2015., a objavljen je na Proljetnoj školi školskih knjižničara 2017. godine. U ozračju novih reformi školski su se knjižničari veselili promjenama, posebnu  pozornost posvetili su medijskoj i informacijskoj pismenosti, imali su viziju u koju su željeli vjerovati, ali je i konkretizirati. Uporište su nalazili u svim dotad usvojenim dokumentima i strategijama, kurikulumima…

Danijela Riger Knez iz Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole istaknula je da školski knjižničari u toj fazi svojega projekta nisu imali nijedan obvezujući dokument. Sve je bilo prepušteno velikom entuzijazmu knjižničara koji se temeljio na znanju, iskustvu i praksi. Želja je bila pripremiti srednjoškolce za studij, načiniti most od KIMP-a do visokoga obrazovanja. Stoga se krenulo od Plana i programa za osnovne škole, proširivanjem i nadograđivanjem njihovih ishoda, nadopunjavanjem različitih  modula,  kako bi se stvorila vertikala prema visokom obrazovanju.

Draženka Stančić osvrnula se na kronologiju reforme i zadržala se na međupredmetnim temama Učiti kako učiti i Uporabi IKT-a, u kojima su se školski knjižničari najviše prepoznali. Već u  I. fazi reforme bila je istaknuta neizostavna uloga školskoga knjižničara u provođenju informacijske pismenosti u procesu cjeloživotnoga učenja. U II. fazi reforme krenula je edukacija učitelja, ali i stručnih suradnika pa tako i školskih knjižničara. Naglasak je bio na suradničkom učenju.

Vanja Jurilj postavila je pitanje suradnje između nastavnika i školskih knjižničara. Poznato je da su školski knjižničari oduvijek bili prvaci autonomije. O tome svjedoče svi zbornici Proljetne škole. Ipak, iskustva iz pojedinih školskih sredina pokazuju da ta suradnja još uvijek nije dovoljno razvijena.  Nameće li nam se neki novi prostor između tražene autonomije i suradničkoga poučavanja?

Slavenka Halačev naglasila je da se time otvara pitanje novoga učenja i poučavanja. Svi odgovori nalaze se u knjizi Vođeno istraživačko učenje – učenje u 21. stoljeću autorice Carol C. Kuhlthau. Tomislav Rožić  istaknuo je da novi kurikulumi traže napuštanje staroga sustava poučavanja i frontalnoga  oblika rada. Škola prestaje biti skup pojedinaca i postaje istraživačka zajednica.

Moderatorica Vanja Jurilj  zaključila je  da takav novi sustav poučavanja zahtijeva i nove tehničke uvjete, nastavnu satnicu te rješavanje i nekih drugih problema.

U otvorenoj raspravi s prisutnim školskim knjižničarima nametnulo se pitanje novih nastavnih metoda i oblika poučavanja. Školska knjižničarka Bojana Beata Doko naglasila je kako je i prije dvadesetak godina postojao rad u parovima i skupinama. Slavenka Halačev  nadodala je da sustav obrazovanja često funkcionira poput njihala, nešto staro postaje novo, a nešto novo podsjeća na ono staro. Mudrost je pronaći idealnu kombinaciju između novoga i onoga što se u prošlosti pokazalo dobrim.  Savjetnica Adela Granić naglasila je  da prijašnjih godina nismo imali iskustvo  timskoga rada i da se on danas nadovezuje na suradnički način rada.  Školska knjižničarka Goranka Braim Vlahović postavila je pitanje novih mrežnih stranica. Tomislav Rožić, predstavnik CARNET-a,  najavio je raspisivanje natječaja za novi CMS za škole. Vezano za taj projekt postoji veliki nesklad između teorije i prakse. CARNET ima teoriju, znanje, tehniku, ali im nedostaju ideje, savjeti i potrebe nastavnika i stručnih suradnika.

Moderatorica Vanja Jurilj zaključila je da rješenje svakoga problema traži postavljanje pitanja pravim sugovornicima i na pravome mjestu. Vezano za ovu aktualnu temu to je upravo ovaj okrugli stol sa zahvalnim i kvalitetnim sugovornicima.

 

A pravo mjesto za sve nas je knjižnica.

Albert Einstein je smatrao da jedina stvar koju sa sigurnošću moramo znati je upravo mjesto knjižnice.

Zašto?

Zato jer o njoj ovisi naša budućnost, čitanje, sanjarenje… sve, odgovorio bi Neil Gaiman.

 

Jadranka Jurić

Leave a Reply