Održan 3. samostalni stručni skup Hrvatske udruge školskih knjižničara

Brojni su povodi i razlozi svakom događaju i nisu uvijek jasne i vidljive veze koje sudjeluju u njegovom ostvarivanju. No, kada je u pitanju organizacija stručnoga skupa u Vukovaru s temom multikulturalnosti, i to upravo ove jeseni,  povodi i razlozi  dodatno se umnažaju i   opiru se svakom pojednostavljivanju. Razmišljanja o organiziranju stručnoga skupa Hrvatske udruge školskih knjižničara u Vukovaru bila su prisutna već neko vrijeme. Udruga organizira svoje godišnje skupove svake godine u drugoj županiji, s ciljem da u isto vrijeme pruži potporu radu kolega sustručnjaka upravo u tome dijelu Lijepe Naše, ali da istovremeno i progovori o temi koja se aktualnošću i značajem nametne kao bitna za rad školskih knjižnica općenito. Knjižnice su oduvijek bile simbol univerzalnosti, u svojim zbirkama nastojale su prikupiti i čuvati sve dostupno znanje. Školske knjižnice, usprkos manjem obimu građe i prostora, slijede taj princip univerzalnosti, u svojim knjižničnim zbirkama prikupljaju različite vrste znanja, odražavaju različite kulture, tradicije… Stoga je i djelatnost knjižnica, a time i školskih knjižnica, prirodno usmjerena promociji multikulturalnoga i interkulturalnoga, i to nam daje pravo i poziva nas da se izjasnimo o toj temi. Naziv Skupa, Znanje koje gradi mostove – jedan prilog toleranciji i međusobnom razumijevanju, nastao je kao izraz uvjerenja da znanje zaista jest jedini katalizator koji pomaže uravnotežiti procese životnih iskustava, premostiti izazove… Opet, svijest o tome da tako složene procese nije moguće obuhvatiti jednim stručnim skupom, koji je ograničen trajanjem, sadržajem i brojem sudionika, uvjetovala je i podnaslov: jedan prilog toleranciji i međusobnom razumijevanju. Međutim, jasna namjera i snažno htijenje da se u tim procesima sudjeluje, bili su odlučujući.  

Moderatorice Marija Purgar i Vanja Jurilj

Mislimo da danas nisu oni pobijedili

Brojne neočekivane okolnosti nisu išle u prilog organizaciji Skupa, ali odlučnost u njegovoj realizaciji, pomogla je da pridobijemo i brojne neočekivane pomagače, neophodne za održavanje jednoga dobrog stručnog skupa. Svi pozvani predavači odazvali su  se pozivu bez oklijevanja, a neki knjižničari  ustali su prije zore i putovali cijelu noć ne bi li  stigli na vrijeme. Toga ih je jutra u Vukovaru dočekala toplina jesenjega  sunca, a u Ružičkinoj kući, mjestu održavanja Skupa, toplina domaćina. Skup su otvorili i pozdravili predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i predstavnici Grada Vukovara kao i predsjednica HUŠK-a Vanja Jurilj, dipl. knjižničarka te predsjednica Podružnice HUŠK-a Vukovarsko-srijemske županije Marija Purgar, prof. i dipl. knjižničarka. Bogat, dojmljiv i raznolik kulturno-umjetnički program, kakav i priliči skupu koji upravo o  različitosti i progovara, upriličili su: Kulturno-umjetničko  društvo grada Vukovara Dunav, Kulturno- umjetničko društvo Vaso Đurđević iz Bršadina i Udruga Mađara grada Vukovara (video 22min.). Stručni skup Znanje koje gradi mostove – jedan prilog toleranciji i međusobnom razumijevanju bio je koncipiran tako da pokaže posebnosti multikulturalnoga okruženja u kojem djeluju školske knjižnice te njihovu ulogu u izgradnji interkulturalnoga dijaloga. U skladu s tim ciljem, stručni dio Skupa  ostvario se  kroz tri tematska bloka počevši od općega prema posebnom: I. dio odnosio se na sociološko-teorijski pristup multikulturalnost i općoj problematici teme posebno u književnosti za djecu i mladež, II. dio ponudio  je uvid u zakonske okvire i posebnosti u radu  škola i školskih knjižnica u multikulturnim sredinama, a  III. dio bio je posvećen prikazu primjera dobre prakse. Na kraju  stručnoga dijela Skupa održan je okrugli stol na temu: Mali jezici – male kulture u europskim realitetima – uloga školske knjižnice u očuvanju nacionalnoga identiteta. Predavači su bili  znanstvenici s hrvatskih i drugih sveučilišta, iz državnih ureda i neprofitnih ustanova kao i gosti iz zemalja u okruženju, tako da je Skup imao i međunarodni karakter.

Predavačica Sandra Cvikić

Predavanje I. dijela Stručnoga skupa otvorila je mr.sc. Sandra Cvikić, stručna suradnica u znanosti s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar. U svom predavanju  Hrvatska multikulutralnost – stvarnost ili socijalna konstrukcija? (Iskustvo Vukovara)  sudionike  je upoznala s temeljnim pojmovima multikulturalnosti kroz povijest i tako napravila teorijski okvir za daljnja promišljanja.  U drugome dijelu  iznijela je  kritički osvrt i sociološku analizu trenutne situacije u Vukovaru i problematike koja je vezana uz taj grad. Kroz vremenski prikaz (Vukovar 1991. godine, Vukovar u progonstvu 1991. – 1996. godine, Vukovar i mirna reintegracija 1996. – 1998. godine, vukovarska  stvarnost i Vukovar danas) upoznala nas je s činjenicama o stradanju grada i kasnijim društvenim procesima.  Ustvrdila je da je socijalno konstruirana stvarnost Vukovara uvelike manipulirana interesima lokalnih i nacionalnih političara, ali istovremeno i  istaknula činjenicu da su ratni događaji 1991. godine u gradu Vukovaru uzrokovali veliku kolektivnu traumu čijem se iscjeljenju nije pristupilo s dovoljno razumijevanja. Kao argumente  navela  je nametanje procesa europeizacije bez vođenja računa o specifičnostima lokalnih konotacija (povijest, politička kultura, zaštita manjinskih grupa). Prema mišljenju predavačice, implementacije novih demokratskih sustava i politika,  uslijed neriješenih problema nastalih upravo zbog kompleksnosti procesa, dovode do negativnih posljedica.
(prezentacija | audio 50min | video 50min.)

Predavačica Dubravka Zima

U izlaganju intrigantnoga naziva Mislim da danas nisu oni pobijedili: o toleranciji i tendenciji u (dječjoj i ne-dječjoj) književnosti, dr. sc. Dubravka Zima, docentica na Hrvatskim studijima u Zagrebu , govorila je o prisutnosti  problema individualne traume u dječjim bajkama i ostalim djelima za djecu i mlade. Proučavanjem hrvatske i prijevodne dječje književnosti, predavačica je zapazila da je  tema odnosa pravednosti i nepravednosti u njima snažnije  prisutna od teme odnosa dobra i zla, kako ju uobičajeno promatramo. Pitanje tolerancije i multikulturalnosti u književnosti za djecu i mlade može se promatrati kontekstualno što je potkrijepila i primjerom naše književnice I. B. Mažuranić. U književnim djelima I. B. Mažuranić svijet je prilično uređen, ali netolerantan prema svemu što je drugačije. Predavačica se osvrnula i na problem rodne perspektive i općenit  odnos prema manjinskom. Na primjeru  romana Harry Potter pokazano je da pitanje pravednosti u rodnoj, spolnoj i rasnoj zastupljenosti nije bilo riješeno ni u tome suvremenom djelu i spisateljica je neke dijelove romana mijenjala na sugestiju nakladnika, a neke je promjene unijela i sama za potrebe snimanja filma. Problem odnosa književnosti prema društvenim neuralgičnim točkama nerijetko se, posebice u kontekstu dječje književnosti, definira terminima tabua, društvenih tabua, čime se i dječja književnost i dijete – recipijent održavaju u specifičnom stanju predsocijalnosti koje je karakteristično za odnos suvremene zapadne civilizacije prema djetetu. U svome zaključku predavačica je navela da, ako se  govori  uime djeteta,  uvijek se  mora imati iskaz osobne autorove kreativnosti
(audio 37min | video 36min.)

Predavačica Beatrica Šurbek

U drugi dio radnoga dijela Skupa uvela nas je mr. sc. Beatrica Šurbek, ravnateljica OŠ Antuna Mihanovića u Zagrebu, koja nas je, najprije teoretski a zatim i na primjeru rada svoje škole,  upoznala  s temom interkulturalnosti. U izlaganju  Interkulturalna školska zajednica i interkulturalne kompetencije podučavanja razmotreni su osnovni pojmovi interkulturalizma, istaknuta je razlika između multikulturalnosti kao poštivanja različitosti i interkulturalnosti čiji je temelj preplitanje i uzajamno bogaćenje  cijeloga spektra različitosti. Prema njezinome  mišljenju te vrijednosti mogu  se pronijeti i kroz školsku zajednicu koju je predavačica promatrala i analizirala. Na temelju propitivanja učenika i učitelja iznijela je zaključak da školska zajednica iznosi različite stupnjeve bliskosti prema različitim vjerskim i nacionalnim skupinama. Učitelji imaju veću socijalnu bliskost prema svim nacionalnim i vjerskim skupinama od učenika; na socijalnu distancu učenika utječe spol, ali i njihov opći uspjeh. Upravo u tim rezultatima, u uočenom prostoru za učenje  i razvoju  interkulturalnih kompetencija, krije se i prostor za promjene:  škola se svojim ciljanim aktivnostima može oblikovati kao interkulturalna školska zajednica koja razvija odnose ravnopravnosti, dijaloga, tolerancije i solidarnosti među svim subjektima odgojno – obrazovnoga  procesa.
(prezentacija | audio 21min| video nije spreman)

Predavač Bojan Lazić

Sa specifičnostima rada školskih knjižnica, koje djeluju u školama u kojima se nastava odvija po modelu A, B i/ili C za pripadnike nacionalnih manjina, sudionike je upoznao Bojan Lazić, prof. i  mag. bibl., stručni suradnik knjižničar u OŠ Bršadin i OŠ Negoslavci.  Kroz prezentaciju pod nazivom Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama  upoznati smo sa zakonskim okvirima za rad takvih škola i knjižnica, ali i sa iskustvima u praksi do kojih je došao istraživanjem provedenim u 117 osnovnih i srednjih škola koje rade po programima za nacionalne manjine. I kao rezultat osobnoga iskustva i kao rezultat istraživanja, problem nabave građe na jeziku nacionalnih manjina nametnuo se kao najveći problem u radu školskih knjižnica koje su namijenjene  nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. Kao moguće rješenje navedenoga problema naveo je veću uključenost Republike Hrvatske, ali i ostalih sudionika,  u nabavu lektirne građe koja je potrebna da bi se nastava na jeziku nacionalnih manjina mogla kvalitetnije realizirati.
(prezentacija | audio 31min | video nije spreman)

U svome radu Uloga  središnje manjinske knjižnice u nastavnom procesu na jezicima nacionalnih manjina, Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, prikazala je jedno od mogućih rješenja za prevladavanje problema nabave knjižnične građe za škole i školske knjižnice u kojima se za pripadnike nacionalnih manjina nastava odvija po modelu C. Ona rješenje vidi u suradnji sa središnjim knjižnicama nacionalnih manjina. Kao dobar primjer istakla je dobru suradnju sa školama koje izvode nastavu za nacionalne manjine Rusina i Ukrajinaca te napomenula kako je uloga Središnje manjinske knjižnice važna u nastavnom procesu jer ponekad isključivo putem  takvih knjižnica  škole imaju mogućnost nabaviti potrebnu knjižničnu građu i materijale za razvoj jezika i kulture nacionalnih manjina.
(prezentacija | audio 34min | video nije spreman)

Uvijek rado slušani Primjeri dobre prakse ponudili su sudionicima uvid u temu kroz iskustva iz knjižničarskog rada. Po jedan primjer rada koji se bavio temama multikulturalnosti i interkulturalnosti predstavile su knjižničarke iz škola koje djeluju u multikulturalnoj zajednici, iz narodne knjižnice i iz rada škole koja multikulturalnost ostvaruje ciljanim i osmišljenim povezivanjem sa školama iz inozemstva.

Dubravka Čapo, Anita DrenjančevićŠkolske knjižničarke OŠ „Korog“ Dubravka Čapo, prof. i dipl. knjižničarka i Anita Drenjančević, prof. i  dipl. knjižničarka izlaganjem  Interkulturalni dijalog s junacima naše škole prikazale  su svoj zajednički rad (hrvatski jezik i mađarski jezik)  na primjeru književnoga djela  Junaci Pavlove ulice F. Molnara.  Cilj projekta bio je prikazati suodnos između kultura, jačanje povezanosti  i  tolerancije među učenicima.

(prezentacija | audio 14min | video nije spreman | video dodatak)
Vrlo neobično i dojmljivo bilo je izlaganje Marine Šumige, knjižničarke Gradske knjižnice Vukovar koja vodi radionice za djecu pod nazivom  Plemenska mudrost. Radionice su sačinjene od plemenskih igara koje nas povezuju s onime što jesmo, a cilj im je djelovati na dijete, djetetov odnos s odraslima, djetetov odnos s okolinom i na taj način uočiti i prihvatiti različitosti. (prezentacija | audio 24min | video nije spreman)
Svijet različitosti nas bogati  bila je tema primjera prakse  Adele Granić, prof. i  dipl. knjižničarka iz OŠ Marije i Line u Umagu.  Kroz projekt europskih fondova  uspjelo se  povezati različitosti koje su obogatile rad jedne škole, ali i cijele lokalne zajednice. Učenici su osvijestili važnost multikulturalnoga dijaloga, otklonili predrasude i prihvatili različitost kao pozitivno iskustvo.
(prezentacija1 (uvod), prezentacija2, prezentacija3 (dodatak) | audio 20min | video nije spreman | Video dodatak)

Uvod u okrugli stol Mali jezici – male kulture u europskim realitetima prikazala je dr. sc. Senada Dizdar, izvanredna profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu s  temom Uloga školskih knjižnica u očuvanju nacionalnoga identiteta u multikulturalnom okruženju. Predavačica je izlaganje utemeljila na primjeru i iskustvu susjedne Bosne i Hercegovine, ali i na osobnome iskustvu. Poseban naglasak stavila je na pojam  identiteta, koji je  polazište za multikulturalnost i multikulturalnu pismenost, a on je, prema njezinome mišljenju, uvijek i prije svega osobni identitet.  Mulitikulturalna  pismenost vezana je uz društvenu osviještenost i sposobnost komunikacije u svijetu kulturnih različitosti te izgradnju demokratskoga društva. Ona uključuje i kompetencije vezane uz medijsku pismenost. Uloga knjižnice očituje se u javnom djelovanju koje se ogleda u razvijanju tolerancije prema drugom i drugačijem.
(prezentacija | audio 34min | video nije spreman | video dodatak)

Gošće iz BiH, Srbije i Slovenije

Uslijedio je okrugli stol na kojem su na temu Uloga školskih knjižnica u očuvanju nacionalnoga identiteta s obzirom na proces integracija i opće trendove globalizacije govorili : dr. sc. Senada Dizdar, Roksanda  Ignjatović, dipl. knjižničarka i koordinatorica za međunarodnu suradnju Društva školskih bibliotekara Srbije; Nataša Kuštrin Tušek, predsjednica Društva školskih knjižničara Slovenije i Vanja Jurilj, dipl. knjižničarka, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara kao moderatorica okrugloga stola. U svojim izlaganjima, i kasnije u zaključcima, sudionici okrugloga stola istaknuli su potrebu jačanja svijesti o nabavi knjižnične građe za nacionalne manjine u svakoj od tih država, kao i potrebu jačanja suradnje u brizi za suradnju  i povezanost susjednih zemalja kroz zajedničke projekte,  istovremeno brinući i o razvoju međusobnog razumijevanja i očuvanju nacionalnoga identiteta.

Prema konstrukciji drugačije stvarnosti

Opći zaključci Skupa povezali su i naglasili sve rečeno. Ako je stvarnost socijalna konstrukcija, onda svi mi kao dionici društva možemo konstruirati jednu drugačiju stvarnost.  Upravo školski knjižničari, u kreiranju drugačije stvarnosti,  mogu imati puno veći i značajniji udio od onoga uobičajenoga s obzirom na javnost rada, kulturnu djelatnost i aktivno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu . Vjerujemo da je i ovaj skup dao neke smjernice i poticaj za svjesnije i kvalitetnije konstruiranje. Ono što nisu uspjele riječi, nadamo se da su upotpunili dojmovi s otvaranja izložbe fotografija Knjižnice okom knjižničarke  autorice Ivane Hengl, diplomirane knjižničarke iz  OŠ „Retfala“ u Osijeku;  sa susreta s osebujnom  književnicom Jasnom Horvat te subotnjega stručnog izleta u iločki kraj. Sve, od ponosa s kojim je otpjevana Lijepa Naša, dječje nespretnosti u igranju kola, zanosa u očima rasplesanih Mađarica pri otvorenju Skupa, preko stručnosti i angažmana predavača, raznovrsnog popratnog programa, razdraganosti kojom su nas dočekali učenici u OŠ Julija Benešića u Iloku, duha starine i mudrosti kojim odiše stara knjižnica franjevačkog samostana sv. Ivana Kapistrana i naš voditelj fra Oktavijan Nekić pa do pljeska s kojim su svi sudionici Skupa pozdravili vozača autobusa jer je stigao na vrijeme i naša gošća je uspjela nastaviti put prema svome gradu u nekoj drugoj zemlji, a da se ni jednoga trenutka nismo pitali koji je to grad – sve nam to govori da je pravo bogatstvo cijelo vrijeme i oko nas, ali  i u nama. Imamo li znanja i hrabrosti da ga baštinimo?!

Vanja Jurilj, Jelena Cvrković

Brošura – Znanje koje gradi mostove

Plakat – Znanje gradi mostove 

Video – lista predavanja