31. 10. 2014.

Sine qua non školskoga knjižničarstva

Održan 4. samostalni stručni skup Hrvatske udruge školskih knjižničara

Pod nazivom Sine qua non školskoga knjižničarstva u Zadru je 24. i 25. listopada 2014. godine održan Državni skup za stručne suradnike – školske knjižničare u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara. Skup je održan povodom Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica, a njegov program dobio je potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Zadarske županije i Grada Zadra. Program Skupa privukao je u najvećem broju školske knjižničare Zadra i Zadarske županije, ali i nemali broj školskih knjižničara iz cijele Hrvatske.

Zašto upravo ovaj skup i zašto upravo sada?!

Hrvatska udruga školskih knjižničara organizira svoje godišnje skupove svake godine u drugom gradu s ciljem pružanja potpore radu kolega sustručnjaka upravo u tome dijelu Lijepe Naše i progovaranja o temi koja se aktualnošću i značajem nametne kao bitna za rad školskih knjižnica. Povodom obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica 2014. Hrvatska udruga školskih knjižničara svoj četvrti samostalni stručni skup pod nazivom Sine qua nonškolskoga knjižničarstva održala je 24. listopada u Muzeju antičkoga stakla u Zadru a upotpunjen je stručnim izletom 25. listopada 2014. u grad Nin.

Naziv skupa Sine qua nonškolskoga knjižničarstva odabran je stoga što je Skup imao za cilj utvrditi temelje rada školskoga knjižničara koji osiguravaju odgovarajuće ishode usklađene s očekivanom ulogom školske knjižnice u obrazovnom i knjižničnom sustavu, ali i informacijskom okruženju. U nedostatku jasnih smjernica nadležnih ministarstava i ostalih institucija, mišljenja smo da profesionalno osviješteni, osnaženi radom svojih strukovnih udruga i potpomognuti vrsnim teoretičarima iz tih oblasti, i sami školski knjižničari imaju dovoljno kompetencija zacrtati najbitnije smjernice svoga daljnjeg razvoja. Smatrali smo da su Zadar, grad najstarijega hrvatskoga sveučilišta, Muzej antičkoga stakla – muzej jedinstvene koncepcije u cijelome svijetu i Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad, odista savršena „scenografija“ za početak takvih „zacrtavanja“!

Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Grada Zadra i Zadarske županije i uz suradnju s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru u realizaciji njegova stručnoga dijela. Skup je bio namijenjen školskim knjižničarima Republike Hrvatske i stručnjacima koji se bave školskim knjižničarstvom i imao je razinu državnoga skupa.

Sine qua non školskoga knjižničarstva

I nebo je tog jutra imalo milosti – bura, koja je nekoliko dana otežavala dolazak u grad Zadar i zbog koje se „brže“ putovanje zrakoplovom pretvorilo u sate čekanja za naše predavače, popustila je tog jutra 24. listopada 2014. godine i propustila kolege i kolegice školske knjižničare kako bi iz različitih dijelova Hrvatske uspjeli na vrijeme stići na otvorenje četvrtog samostalnoga stručnoga skupa Hrvatske udruge školskih knjižničara. U dojmljivom ambijentu Muzeja antičkoga stakla, uz zvuke hrvatske himne koju su izvele „Bersice“, dječja klapa Glazbene škole „Blagoje Bersa“, i pozdravnih govora predstavnika organizatora i pokrovitelja – Grada Zadra i Zadarske županije, otvoren je stručni skup Sine qua non školskoga knjižničarstva. Plesna skupina Glazbene škole „Blagoje Bersa” iz Zadra, učenica Bernarda Klinar iz Gimnazije Franje Petrića, Zadar i „Bersice“ ljepotom su pokreta i glasova prostornoj kulisi dodale i duhovnu notu – Skup je mogao početi!

Spajanje rasutih komadića: stvaranje održive budućnosti za školske knjižnice

Naziv je to izlaganja prof. dr. sc. Rossa Todda, Sveučilište Rutgers, New Jersey, SAD,uglednog stručnjaka i predavača iz oblasti školskoga knjižničarstva kojim je otvoren stručni dio Skupa, ali dobrim dijelom simbolički opisuje i razvojni trenutak školskoga knjižničarstva koji nas je i motivirao za organizaciju ovoga i ovakvoga stručnoga skupa.

Izlaganje je utemeljeno na rezultatima istraživanja koje je između 2003. i 2014. godine proveo CISSL (Center for International Skolarship in School Libraries) čiji je prof. dr. sc. Ross Toddvoditelj.

Podatci CISSL-a dobiveni istraživanjem upućuju na to da je uspješna školska knjižnica središte istraživanja; ona učeniku priskrbljuje informacije da bi ih učenik transformirao/preoblikovao u duboko znanje koje će zadržati za čitav život i time se formirati. U uspješnim školama školski knjižničari sudjeluju u poučavanju, oni su učitelji koji surađujući s predmetnim učiteljima, uče učenike istraživati te ih vode na tom putu. Školska knjižnica 21. stoljeća vodi učenika od informiranosti do dubokog razumijevanja, spoznaje, znanja. Prema riječima prof. dr. sc Rossa Todda, uloga školskih knjižnica u 21. stoljeću nije informacijska jer su informacije svugdje, već je transformacijska i formacijska, a ako školski knjižničari ne budu igrali aktivnu ulogu u poučavanju učenika, tj. ako ne budu imali instrukcijsku ulogu, te školske knjižnice i njihovi knjižničari neće opstati.

Određene naputke kako voditi učenika od stanja neznanja do stanja razumijevanja ideje nudi model vođenog istraživačkog učenja Carol Kuhlthau. To je srce uloge školskoga knjižničara u 21. st. Ključan je trenutak kako motivirati, uzbuditi, angažirati učenike da nešto žele istraživati. Školski su knjižničari ti koji će pomoći razvoju učeničkih istraživačkih vještina koje učenici neće uspjeti steći sami. Cilj je aktivirati i uključiti učenike u proces istraživačkoga učenja. Glavni je zadatak naučiti učenika da bude izvrstan proučavatelj, istražitelj koji kritički razmišlja i stvara znanje koje može povezati s drugim. To knjižničar radi u suradnji s predmetnim nastavnicima pa zajedno potiču učenika i uče ga postavljati pitanja, konstruirati znanje, a ne da ga samo kopiraju i lijepe, što danas čine.

Nadalje, u nastavku izlaganja istaknuto je da učenici odrastaju u bogatom, uzbudljivom digitalnom informacijskom svijetu, odrastaju kao digitalni građani, a mi bismo ih trebali podučiti kako u tom digitalnom svijetu sudjelovati na siguran način te kako u njemu na etičan način dijeliti ideje!

U svome, sadržajno i prezentacijski, dojmljivome izlaganju prof. dr. sc. Ross Toddm nije nikoga ostavio ravnodušnim i svakako jest potvrdio reputaciju vrhunskoga predavača. Njegove je ideje i zamisli u konsekutivnom prijevodu na hrvatski jezik vrlo vješto prenio prevoditelj Krešimir Vunić – kako je to lijepo opisao prof. dr. sc. Ross Todd: We got it twice! (prezentacija (PDF 2MB), video)

Zadaće školske knjižnice temeljene na ishodima učenja

Kao prirodni nastavak izlaganja prof. dr. sc. Rossa Todda, uslijedilo je predavanje izv. prof. dr. sc. Ivanke Stričević s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U izlaganju pod nazivom Zadaće školske knjižnice temeljene na ishodima učenja ukazala je na bitnu činjenicu da je vještine informacijske pismenosti nemoguće stjecati izvan konteksta – u slučaju učenika osnovnih i srednjih škola taj su kontekst kurikuli nastavnih područja. Same informacije koje se nalaze u školskoj knjižnici nisu dovoljne za stjecanje informacijske pismenosti. Dostupnost mnoštva informacija samo razvija copy/paste (ne)kulturu. Tu copy/paste kulturu potrebno je zamijeniti kreativnim rješavanjem problema i istraživačkim učenjem kojim učenici prikupljaju, analiziraju, uspoređuju, vrednuju, zaključuju te tako stvaraju novo znanje. Samo ako se nastava temelji na projektima, istraživanju, vođenom istraživačkom učenju, samo tada je knjižnica nezaobilazno mjesto učenja.

U skladu s time školski knjižničari trebaju planirati svoje djelovanje tako da svaki učitelj i učenik zna odgovoriti na pitanje čemu služi školska knjižnica i u čemu pomaže svakome od njih. Pri tome je potrebno postaviti indikatore vrednovanja. Upravo su ishodi učenja koje definira knjižničar, u suglasju s programom svih drugih nastavnih predmeta, instrumenti za mjerenja. Ishodi su polazište rada, a glavni posao školskoga knjižničara je učenik – osnažiti učenika za istraživačko učenje kako bi se osnažila njegova spremnost i osposobljenost za cjeloživotno učenje. Promjene nastale u učeniku potrebno je dokumentirati. Najbolji partneri školskom knjižničaru na tome putu upravo su predmetni nastavnici/učitelji. (prezentacija (PDF 0,5MB), video)

Nakon održanih izlaganja sudionici su imali priliku za dijalog s predavačima, ali i s ostalim kolegama.

Knjižnični katalog – od knjižničarskog alata do pomagala za korisnike

Drugi dio stručnoga skupa bavio se temama vezanim uz stručni knjižničarski rad. Dr. sc. Marijana Tomić, docentica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru,u izlaganju pod nazivom Knjižnični katalog – od knjižničarskog alata do pomagala za korisnike najprije je dala kratku povijest i razvoja kataloga, osvrnula se na njegovu svrhu i ciljeve, osobito s pozicije potreba korisnika kataloga. Naročitu je pozornost obratila na suvremeno stanje u području bibliografske organizacije informacija i prikazala međunarodne standarde za obradu građe i suvremene konceptualne modele na kojima se temelje strojnočitljivi katalozi novih generacija. Imali smo priliku vidjeti i primjere kataloga različitih generacija s posebnim naglaskom na njihovu primjenjivost u školskim knjižnicama. Naglašeno je da obrazovna uloga koju školske knjižnice ispunjavaju nameće školskim knjižničarima veliku odgovornost da svoje korisnike obrazuju i u području korištenja, tj. pretraživanja kataloga i baza podataka, kako bi bili osposobljeni za pretraživanje i odabir pronađenih informacija o čemu dijelom ovisi i njihova spremnost za cjeloživotno obrazovanje. U zaključcima svoga izlaganja dr. sc. Marijana Tomić je predložila standardizaciju kataložnih zapisa za potrebe školskih knjižnica – taj je prijedlog u diskusiji koja je uslijedila doveo do problema centralizirane obrade podataka i standardizacije knjižničnih zapisa općenito, a slijedom i do postavljanja pitanja o zajedničkom programu za vođenje knjižnica, a rješavanje tog važnog i složenog problema je, kako je zaključeno, bilo daleko izvan mogućnosti utjecaja ovoga Skupa! (prezentacija (PDF 5MB), video)

Samoodređenje – ključ za prijelaz od zanimanja do profesije i izlaz iz “ničije zemlje”

Izlaganje Vanje Jurilj, dipl. komp. i dipl. knjiž, stručne suradnice mentorice u OŠ Antuna Mihanovića u Zagrebu i predsjednice Hrvatske udruge školskih knjižničara, bavilo se problemima struke, ali s donekle drugačije točke gledišta – problemi struke razmatrani su s točke gledišta profesionalizacije struke analizirajući status i knjižničarske i učiteljske struke, ali i sagledavanja općenitih preduvjeta za razvoj od zanimanja do profesije. Poseban naglasak u izlaganju bio je stavljen na najslabiju kariku profesionalizacije – mogućnosti samoodređenja specifičnosti profesije od strane struke, a u ovome konkretnome slučaju, mogućnostima samoodređenja knjižničara koji rade u školama i s time povezanim implikacijama na njihov status i ukupne uvjete za razvoj djelatnosti.Jer upravo samoodređenje struke, koje podrazumijeva da samokontrola i samodisciplina jedina može efikasno braniti profesiju od utjecaja nestručnjaka, ima presudnu ulogu za autonomiju i zaštitu kvalitete profesije. U zaključak izlaganja ustvrdilo se da je ključ za profesionalno samoodređenje preuzimanje profesionalne odgovornosti – i na osobnoj razini kroz osobno profesionalno zalaganje, i na razini strukovnih tijela kroz stalne zajedničke aktivnosti na afirmaciji profesije!

Očekivano, izlaganje je potaknule mnoge komentare, a vjerujemo da je imalo utjecaja i na ukupne zaključke Skupa. (prezentacija (PDF 0,7MB), video)

Svjetlost glagoljice

Dr. sc. Ivica Vigato, docent na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, u kreativnom je predahu održao izlaganje Školska knjižnica – čuvarica hrvatske glagoljaške baštine istaknuvši kako je glagoljaštvo važan segment hrvatske povijesti i kulture i kao takvo mora biti sastavni dio nastavnoga procesa, a upravo je školska knjižnica mjesto u školi koje može pružiti više različitih vidova obrazovanja nego sam nastavni proces. Individualnim pristupom u knjižnici moguće je potaknuti učenikov interes za područje koje ga zanima pa školska knjižnica zaista može biti čuvarica hrvatske glagoljaške baštine. Osim što se u knjižnici mogu pohraniti faksimili izdanja knjiga s glagoljaškom tematikom i didaktički materijal (plakati, abecedariji, nastavni listići, priručnici, nosači zvuka s glagoljaškim pjevanjem), knjižnica je mjesto na kojem se može naučiti pisati glagoljicom, kreativno stvarati predmete s oblikovanim glagoljskim slovima, kreirati slikovnice s tekstovima na glagoljici, organizirati kvizove o poznavanju glagoljaške kulture. U izlaganju je predočena važnost školske knjižnice kao potpore za realizaciju nastavnih sadržaja s glagoljaškom tematikom, i to u nastavi hrvatskoga jezika, povijesti, prirode i društva, glazbene i likovne kulture, a kao motivacijsko sredstvo i u drugim nastavnim predmetima. U obrazovanju, gdje se sve više ističe načelo zavičajnosti, kada je riječ o lokalnim glagoljskim spomenicima, školska knjižnica također može imati nezaobilaznu ulogu. Ovim se izlaganjem predočilo da školska knjižnica suvremenim pristupima učenikovom obrazovanju, a posebice odgoju, uvelike može dati svoj prilog očuvanju hrvatske glagoljaške baštine.

Nakon interpretativno pročitanih starohrvatskih glagoljaških tekstova iz knjiga rođenih, umrlih i darovnica zadarskoga kraja, sudionici su iskoristili priliku te su posjetili izložbu Svjetlost glagoljice što se održavala u prizemlju MAS-a nastavljajući kreativni predah uz objed i razgledanje radova riječkih umjetnika i supružnika Željke i Borisa Rogića o kojem akademik Anica Nazor u brošuri izložbe kaže: „Umjetnici su u svoje stvaralaštvo uspjeli prenijeti duh jednog pisma koje je znak, znamen jednog naroda i kulturnog identiteta. Da je glagoljsko pismo znak hrvatskog kulturnog identiteta, dobro je znao i naš kipar Ivan Meštrović koji je naziv svoje znamenite skulpture Povijest Hrvata uklesao glagoljskim slovima. (…) Glagoljska pak slova Rogićevih sadrže sve elemente izvornosti što nije ni jednostavno ni lako postići kada se zna da je vrlo zahtijevan materijal iz kojega umjetnici oblikuju i stvaraju glagoljska slova. Obrada umjetničkog stakla zahtijeva istančana zanatska i tehnička znanja, što Rogićevi u kontinuitetu stječu i usavršavaju. Po materijalu iz kojega stvaraju svoje umjetnine oni su danas jedinstveni. Svojim su umijećem autori izložbe Svjetlost glagoljice uspjeli pokazati sjaj i ljepotu glagoljskog pisma.“ (prezentacija (PDF ?MB), video)

Kreativni predah osnažio je i tijelo i duh te su sudionici sudjelovali u trećem dijelu Skupa koji je započeo izlaganjem Elvire Katić, prof., dipl. knjiž., stručne suradnice savjetnice u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. s pravom javnosti, Zadar pod nazivom Temeljni obrazovni i pedagoški zadaci školske knjižnice.

Na početku izlaganja kolegica Elvira Katić ustvrdila je da iz definicije školske knjižnice kao jedinice odgojno-obrazovnoga sustava škole, njezinoga integralnoga dijela, proizlaze i njezine zadaće usmjerene unaprjeđenju svih oblika i metoda odgojno-obrazovnoga procesa, njezina pomoć u stvaranju navika čitanja i korištenja knjižničnih usluga kod učenika, ali i stručnom usavršavanju nastavnika. Iako je polje rada suvremene školske knjižnice vrlo široko, s obzirom na njezinu ulogu u odgojno-obrazovnom i knjižničnom sustavu, njene se najvažnije zadaće mogu okupiti oko sljedećih djelatnosti:

osiguranje pristupa svim izvorima znanja,
osposobljavanje za vrednovanje i korištenje informacija,
poticanje i stvaranje trajnih čitalačkih navika,
organiziranje javnih i kulturnih aktivnosti koje njeguju kulturnu baštinu i potiču društvenu svijest.

Edukacija korisnika, timska nastava, istraživačke grupe, stvaralačke radionice, izložbena djelatnost i sl. poučavaju učenika samostalnom projektno-istraživačkom radu, potiču ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrednovanju i primjeni tih i takvih informacija opskrbljujući ih vještinama za cjeloživotno učenje. S obzirom na svu složenost navedenih aktivnosti, raznolikost kompetencija potrebnih za njihovo ostvarenje i društvenu odgovornost koju provedba, ali i neprovedba, tih aktivnosti ima, kolegica Katić je nekoliko puta tijekom izlaganja ponovila pitanje koje je već ranije u komentarima postavila kolegica Ivana Vladilo: „A tko će podučiti školskoga knjižničara svim potrebnim znanjima i vještinama?!“ (prezentacija (PDF 1MB), video)

Iskustva dobre prakse na ovome su skupu bila prirodni nastavak plenarnih izlaganja, bila su svojevrsni primjeri provedbe ideja i pristupa preporučenih u predavanjima.

Prvo iskustvo dobre praksepredstavila nam je kolegica Gordana Šutej, prof., dipl. komp., dipl. knjiž., knjižničarka Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ iz Duge Rese. Njezino izlaganje Vođeno istraživačko učenje utemeljeno je upravo na provedbi vođenoga istraživačkoga učenja koji je osmislila C.C. Kuhlthau a koje podrazumijeva poučavanje koje zajedno provode učitelj i knjižničar pažljivo planirajući i nadgledajući napredak učenika te procjenjujući gdje su potrebne intervencije. U Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ iz Duge Rese taj se model učenja uvodi korak po korak. Knjižničarka ga je iskušavala u školskom projektu „Biram dobro i zdravo“ (2011.) te predstavila učiteljima na sjednici učiteljskog vijeća (2013.). U školskoj godini 2013./2014. proveden je projekt „Sadako“ u suradnji profesora povijesti, hrvatskoga jezika i knjižničarke. Kroz takav proces učenja učenici usvajaju vještine informacijske pismenosti u smislenom kontekstu. Upoznala nas je s temeljnim fazama vođenog istraživačkog učenje od kojih svaka ima svoj cilj: otvaranje – privući pažnju učenika, potaknuti na razmišljanje, povezati temu s učeničkim svijetom; uranjanje – prikupljanje predznanja da bi se došlo do zanimljivih ideja za istraživanje; istraživanje – pregledavanje i pretraživanje različitih izvora znanja; identificiranje – formuliranje pitanja koje će se proučavati (odluka o fokusu istraživanja); prikupljanje – prikupljanje informacija – duboko i široko; kreiranje završnoga rada – organiziranje prikupljenih informacija; dijeljenje – pokazati drugima što smo naučili; evaluacija – procjena postignuća, razmišljanje o sadržaju i o procesu. Svaka se faza sastoji od jedne ili više sesija, a svaka sesija od tri dijela: početak – radni dio – refleksija.

Na kraju izlaganja kolegica Šutej je, temeljem provedenih aktivnosti, ustvrdila da vođeno istraživačko učenje kao način razmišljanja, učenja i poučavanja mijenja kulturu škole u suradničku istraživačku zajednicu. (prezentacija (PDF 3MB), video)

Tatjana Kreštan, prof. i dipl. knjiž., viša knjižničarkaKomercijalne i trgovačke škole iz Bjelovara, upoznala nas je s implementiranjem programa knjižnično-informacijskoga odgoja i obrazovanja u svojoj školi. Iz izlaganja Školski knjižničari – inicijatori timske nastave saznali smo da se program knjižnično-informacijskoga odgoja i obrazovanja ostvaruje kroz timski oblik nastave koju izvode knjižničarka i nastavnici u suradnji i ta se praksa provodi petu školsku godinu. Dosad je suradnja ostvarena unastavi predmeta: Informatika, Hrvatski jezik, Poslovne komunikacije, Povijest, Poznavanje robe i Računovodstvo. Sve teme zajedničkih satova planiraju se i prijavljuju za školski kurikul na početku školske godine te tako jedan segment rada knjižničara postaje transparentniji, a ostalim nastavnicima može biti poticaj za uključivanje u suradničku nastavu. Redovito su zastupljene sljedeće teme: Dokument i publikacija (Informatika), Vrednovanje informacija na internetu (Informatika), Baze podataka (Informatika), Knjiga (Poznavanje robe), Povijest računovodstva: od glinenih pločica do računala (Računovodstvo), Leksikologija (Hrvatski jezik) te Časopisi s ekološkim temama u školskoj knjižnici (Ekologija s tehnologijom). Koristi i prednosti timske nastave vidljive su u zanimljivu pristupu, učeničkom interesu i aktivnostima, vještinama kojima ovladavaju, dobrobitima za buduće učenje i cjeloživotno učenje.Između knjižničara i nastavnika izgrađuju se kvalitetniji odnosi, povezanost, suradnja, poštovanje, međusobno učenje, a knjižničarska struka dobiva na dignitetu. (prezentacija (PDF 3MB), video)

Kraj stručnoga dijela Skupa pripao je domaćinima – projekt promicanja čitanja „Zadar čita“ kao primjer međuknjižnične i međuinstitucionalne suradnje predstavila je Helena Novak Penga, dipl. muzik., dipl. knjiž., voditeljica Matične služba za školske knjižnice Gradske knjižnice Zadar.

Idejnu okosnicu gradske i županijske manifestacije promicanja čitanja „Zadar čita“ čine državne manifestacije Deutschland liest i Österreich liest, anjen nositelj i organizator je Gradska knjižnica Zadar. Specifično preoblikovanje jedne knjižničarske i državne manifestacije na mikrorazini mediteranskoga grada i županije preusmjerilo je profiliranje ove hrvatske inačice prema razgranatoj međuinstitucionalnoj suradnji. Manifestacija „Zadar čita“ održava se od 2009. godine svakoga proljeća pri čemu su aktivnosti promicanja čitanja izuzetno bogate, realizirane prema idejama i mogućnostima sudionika. Akteri nisu obuhvaćali samo narodne knjižnice po Županiji, različite udruge i volontere, već i odgojno-obrazovne (dječji vrtići, škole, Sveučilište), kulturne (kazališta), zdravstvene i socijalne (bolnice, domovi za starije i bolesne osobe) ili baštinske ustanove (muzeji, arhivi). Kao jedni od prvih, najbrojnijih i najvažnijih aktera ove opsežne međuinstitucionalne suradnje, školske knjižnice predstavljaju nezaobilazan dio Zadar čita. U projektu iz godine u godinu redovito sudjeluju sve zadarske osnovnoškolske knjižnice te brojne knjižnice srednjih i osnovnih škola izvan Zadra. U posljednjem dijelu izlaganja pokazan je presjek aktivnosti školskih knjižnica u promicanju čitanja tijekom manifestacije „Zadar čita“. Osim brojnih uobičajenih, vidjeli smo i niz kreativnih programa i organiziranih zbivanja. Neke od tih aktivnosti i sâme su uključivale međuinstitucionalnu suradnju te tako pokazale dodatne mogućnosti angažmana školskih knjižnica u lokalnoj zajednici. (prezentacija (PDF ?MB), video)

Prema zaključcima

Brojne su se inspirativne misli i poticajni prijedlozi mogli čuti u izlaganjima predavača na stručnome skupu Sine qua non školskoga knjižničarstva. Ono što predstavlja posebnu vrijednost je činjenica da su te misli i prijedlozi utemeljeni u praksi i namijenjeni upravo primjeni u praksi.

Birajući najplodnije i najpoticajnije misli, odabrali smo:

Školska knjižnica ima i transformacijsku i formacijsku ulogu obrazovnog sustava. (Todd)
Školska knjižnica kao centar učenja i stvaranja dubljeg znanja. (Todd)
Školska knjižnica – vrata u svijet informacija i znanja. (Todd)
Glavni posao knjižničara je učenik. (Stričević)
Školski knjižničari trebaju planirati svoje djelovanje tako da svaki učitelj i učenik zna odgovoriti na pitanje čemu služi školska knjižnica i u čemu pomaže svakome od njih. (Stričević)

Kao neophodni preduvjeti za ostvarenje tako visokih ideala, ali i preduvjeti bez kojih nema kvalitetnoga školskoga knjižničarstva,izdvojeni su:

operacionalizacija programa rada školskih knjižničara na temelju ishoda učenja (izrada kurikula)
utvrđivanje i postavljanje indikatora vrednovanja rada školskih knjižničara (i školskih knjižnica)
postizanje ujednačene razine stručne obrade knjižnične građe i njene dostupnosti korisnicima (ujednačeni kataložni zapisi, dostupnost on-line kataloga, informatizirani rad školskih knjižnica)
profesionalni samoodređenje kao odlučivanje o pitanjima bitnim za postojanje i razvoj struke – sustavan osobni i zajednički rad na daljnjoj profesionalizaciji.

Najvrjednijim od svih postignuća Skupa smatramo dogovor predstavnika svih udruga koje se bave školskim knjižničarstvom (Sekcija za školske knjižnice pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, Hrvatska mreža školskih knjižničara i Hrvatska udruga školskih knjižničara) da osnuju zajednički tim za izradu prijedloga kurikula školskih knjižnica!
Među brojnim pohvalama za kvalitetnu organizaciju i program Skupa, bilo je i onih koji su nam se potužili na preobilan program – svjesni smo te činjenice, ali vođeni željom da u što kraćem vremenu pružimo školskim knjižničarima što više kvalitetnih informacija i ideja za budući rad, postupali smo prema savjetu izrečenom mladoj tkalji u čuvenom Andrićevom „Razgovoru s Goyom“: „Zbijaj, zbijaj, ne tkaš sito.“

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Za one koji su imali snage i volje, u popratna zbivanja Skupa zbilo se još dosta sadržaja: šetnja Poluotokom uz turističkoga vodiča, ugodno druženje uz večeru i dalmatinsku pjesmu, posjet Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti Zlato i srebro Zadra te Školskoj knjižnici Klasične gimnazije Ivana Pavla II., gdje smo kolegicama s poplavljenih područja uručili najljepše darove za njihove školske knjižnice – knjige! Šetnja Ninom, obilazak Muzeja ninskih starina i brojnih arheoloških lokaliteta, bura na Kraljičinoj plaži… i sve ono neizrečeno što je svatko od prisutnih u sebe spremio.