Održan sastanak IFLAine Sekcije za školske knjižnice u Zagrebu
IFLA (The International Federation of Library Associations and Institutions) vodeće je međunarodno stručno tijelo koje predstavlja interese knjižnica i knjižničnih usluga te njihovih korisnika. Riječ je o neovisnoj, nevladinoj i neprofitnoj organizaciji koja je globalni glas knjižničnih i informacijskih profesija. Najvažniji IFLA-in rad odvija se unutar različitih grupa koje čine ustroj ove organizacije. Školske knjižničare najviše zanima Sekcija za školske knjižnice, a čini ju skupina stručnjaka koja se brine za razvoj školskih knjižnica cijeloga svijeta, a osobito ističe važnost odgovarajućega stručnog osoblja. Čast nam je naglasiti da naša mala zemlja u njoj ima čak dvije članice: dr. sc. Ivanku Stričević i Vanju Jurilj.
Polugodišnji sastanak članova IFLAine Sekcije za školske knjižnice održan je u Zagrebu od 21. do 23. travnja 2016.
Na sastanak u Zagreb doputovali su: predsjednica Sekcije Leslie Farmer (SAD), tajnica Annike Selmer (Norveška), informacijski koordinator Albert K. Boekhorst (Brazil) i sedam članica Sekcije: Irina Nehme (Njemačka), Joanne Plante i Dianne Oberg (Kanada), Karen Gavigan (SAD), Valérie Glass (Francuska) te dvije domaće članice Ivanka Stričević i Vanja Jurilj.
Prvi dan sastanka bio je namijenjen definiranju plana i načina rada, kao i utvrđivanju prioritetnih tema kojima se Sekcija treba baviti tijekom ovoga susreta, ali i tijekom mandata. Dogovoreno ja da naglasak u radu Sekcije u narednome razdoblju bude uvođenje novih Smjernica za školske knjižnice i otkrivanje novih mogućnosti rada i djelovanja koje školski knjižničari mogu primjenjivati u praksi.
Nakon uvodnoga sastanka i kratkoga upoznavanja sa Zagrebom i hrvatskom kulturom življenja, rad IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice nastavljen je u knjižnici OŠ Antuna Mihanovića u Zagrebu. Razgovaralo se o organizaciji radionica za školske knjižničare tijekom predkonferencijskih dana IFLA-ine godišnje konferencije 2016. u Columbusu, Ohio i konferencije 2017. u Wroclawu, Poljska. Teme radionica povezane su s primjenom novih Smjernica za školske knjižnice. Pripreme za radionice u Columbusu već su u tijeku, a kontakti sa školskim knjižničarima u Wroclawu već su uspostavljeni. Dio ovoga sastanka bio je odvojen i za rad IFLA-inog/IASL-inog Udruženog odbora – zajedničkoga stručnog tijela dviju najvećih svjetskih stručnih udruga knjižničara. Predsjednica toga Odbora Karen Gavigan izvijestila je da je u tijeku rad na pripremi webinara na temu primjene 2. izdanja IFLA-inih Smjernica za školske knjižnice. Zajednički Odbor već je imenovao po jednu osobu odgovornu za svako poglavlje Smjernica. Materijali će biti dostupni svim zainteresiranima, a IFLA će sponzorirati dostavu materijala i onim knjižničarima koji nemaju pristup internetu.
Nakon radnoga sastanka u OŠ Antuna Mihanovića, gosti i domaćini, prošetali su Maksimirom i uživali u zelenim čarima zagrebačkoga parka. Potom su se uputili u školsku knjižnicu XV. gimnazije koja je oduševila izgledom i ozračjem. Ravnateljica Gimnazije Ljiljana Crnković i školske knjižničarke Anica Tkalčević i Tamara Kanjera predstavile su knjižnicu i Gimnaziju i istaknule ono ponajbolje što školsko knjižničarstvo i obrazovni sustav Hrvatske može ponuditi. U školskoj knjižnici XV. gimnazije predstavljen je i ogledni nastavni sat informacijske pismenosti koji je održala Jadranka Jurić, knjižničarka Gimnazije Tituša Brezovačkog iz Zagreba.
U popodnevnom rasporedu bio je susret članova Sekcije sa školskim knjižničarima Hrvatske – možemo taj dio nazvati i svojevrsnom krunom cijeloga sastanka. Za takav naziv zaslužni su ne samo uvaženi gosti nego i školski knjižničari iz svih dijelova Hrvatske koji su došli na ovaj susret. Tom dijelu sastanka pridružile su se i Veronika Kámán i Andrea Dömsödy, predstavnice Društva školskih knjižničara iz Mađarske.
Članice IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice predstavile su školsko knjižničarstvo svojih zemalja. Predstavljanje su, kako i priliči, otvorile domaćice sastanka dr. sc. Ivanka Stričević i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj. Pri predstavljanju hrvatskoga školskog knjižničarstva naglasile su postojanje zakonodavnih dokumenata po kojima svaka škola u Hrvatskoj mora imati knjižnicu i propisi koji, za knjižničare koji rade u školama, zahtijevaju sveučilišnu razinu obrazovanja i u području knjižničarstva i u području podučavanja. Kao najveći nedostatci školskoga knjižničarstva Hrvatske istaknuti su: ponekad „kreativno“ tumačenje zakonskih dokumenta i nesustavno i nedovoljno financiranje. To su i razlozi zbog kojih istaknuta kvaliteta nije svima zagarantirana, već ovisi o osobnome angažmanu školskoga knjižničara i dobroj volji ravnatelja i lokalnih vlasti.
Na kraju izlaganja je prikazana i prezentacija s fotografijama iz 120 školskih knjižnica Hrvatske.
Karen Gavigan, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Južnoj Karolini, predstavila je školsko knjižničarstvo Sjedinjenih Američkih Država na primjeru svoje savezne države. Prezentaciju je temeljila na zaključcima istraživanja koje je proveo Keith Lance Curry, a u okviru studije Udruge školskih knjižničara Južne Karoline. Posebno je istaknut utjecaj školskih knjižničara i knjižničnih programa u korelaciji s učeničkim uspjesima. Širu sliku američkoga knjižničarstva dala je predsjednica Sekcije
Lesley Farmer u prezentaciji pod nazivom “Školske knjižnice SAD-a u brojevima”. Prezentacija se temelji na longitudinalnoj studiji o školskim knjižnicama prema anketama Američke udruge školskih knjižničara. Rezultati pokazuju da, iako većina škola ima školsku knjižnicu i računala, samo dvije trećine njih imaju plaćenoga certificiranoga školskog knjižničara s punim radnim vremenom. Općenito, sredstva i usluge povećavaju se u skladu sa stupanjem obrazovanja. Zapadni dio SAD-a ima manje resursa i sredstava, iako se korištenje usluga može usporediti s drugim regijama SAD-a. Tehnologija također značajno utječe na školske knjižnice. Čimbenici koji predviđaju akademski uspjeh studenata, a mjereni su u odnosu na kalifornijske školske knjižnice su: certificirani školski knjižničar, proračun, knjižnična zbirka, online katalog knjižnice i pretplate na baze podataka.
Nakon upoznavanja sa školskim knjižničarstvom SAD-a i dalje smo ostali na sjevernoameričkom kontinentu. Prezentaciju o školskome knjižničarstvu Kanade priredile su Dianne Oberg, profesorica na Sveučilištu Alberta i Joanne Plante, glavna knjižničarka Odbora Catholic French School District (CECCE). Izlaganje o školskom knjižničarstvu Kanade održala je mlada knjižničarka Joanne Plante koja dolazi s francuskoga govornog područja, a obje su ga gošće iz Kanade već u samom naslovu opisale jednom riječju – raznovrsnost! S obzirom na to da Kanada ima deset pokrajina, tri teritorija i dva službena jezika te da se obrazovanjem upravlja na razini pokrajina, logično je da se knjižničari suočavaju s izazovom djelovanja u školskim knjižnicama koje karakteriziraju različite uloge, zahtjevi i razvojne faze. Kao jedan od problema kanadskoga školskog knjižničarstva gošće ističu činjenicu da ulogu knjižničara ponekad preuzimaju volonteri, dok u drugim školskim knjižnicama stručni knjižničari rade u dvije škole istoga područja ili samo povremeno posjećuju škole. Iz toga je razloga prije nekoliko godina pokrenut rad na zajedničkom dokumentu pod nazivom „Vođenje učenja“. Svrha dokumenta je pružiti smjernice zaposlenicima školskih knjižnica na koje bi se mogli osloniti i spremno prihvatiti zahtjeve 21. stoljeća.
Voditeljica Dječjega odjela i usluga za mladež, Annike Selmer, predstavila je školsko knjižničarstvo Norveške. Pojasnila je da uz Oslo, kao glavni grad, Norvešku karakteriziraju mali gradovi s malim školama pod nadzorom općina. Iako bi svaka od navedenih škola trebala imati školsku knjižnicu, u stvarnosti to i nije tako. Također, većina zaposlenih u osnovnoškolskim knjižnicama gotovo da i nema elementarno knjižnično obrazovanje što je jedan od većih problema. Norvežani su spremni tražiti nova rješenja. Jedno od njih je i udružena usluga – knjižnica koja u isto vrijeme obavlja djelatnost školske i narodne knjižnice, kako bi zajedničkim snagama ponudila bolju uslugu. Jedna od jačih strana norveškoga knjižničarstva, koja svima može poslužiti kao primjer, je velika potpora razvoju pismenosti. Loši PISA rezultati doveli su do razvoja nekoliko nacionalnih kampanja za razvoj čitanja i testiranje učenika na nacionalnoj razini. Sada u cijeloj zemlji vlada mišljenje da je čitanje i pisanje veoma važno, ne samo u jezičnom obrazovanju već i u ostalim predmetima – razumijevanje matematičkih problema je nemoguće bez pravilno pročitanoga pitanja.
Situaciju u Francuskoj ukratko nam je predstavila mlada gošća Valerie Glass, a naglasak je stavila na povijest francuskoga školskog knjižničarstva, ulogu i dužnost francuskih nastavnika-knjižničara te na poteškoće vezane za struku s kojima se knjižničari suočavaju. Školske knjižnice u Francuskoj nazivaju se Centri za dokumentaciju i informacije (engl. CDI – Centres of Documentation and Information) i već su duže vrijeme središte procesa poučavanja. Od 1989. francuski školski knjižničari smatraju se nastavnicima i poznati su pod nazivom “professeurs documentaliste”. Njihova je misija uvođenje i obuka učenika za pristup, vrednovanje i korištenje informacija u dokumentacijskim centrima za koje su zaduženi.
Za kraj predstavljanja, gošća iz Njemačke, Irina Nehme, voditeljica školske knjižnice Hölty-Gymnasium pripremila je izlaganje – nastup inspiriran Brechtovim kazalištem, u kojemu publika sudjeluje u predstavi. Situaciju u kojoj se nalazi njemačko školsko knjižničarstvo slikovito je usporedila s ruskom bajkom o svinji, štuki i raku u kojoj svaka životinja vuče kola na svoju stranu zbog čega nikakav napredak nije moguć. Zašto se u naslovu prezentacije spominje “nepostojeće njemačko školsko knjižničarstvo” postalo je jasno nakon što su istaknute činjenice da Njemačka nema ni zakon, ni smjernice, ni stručne časopise vezane uz školske knjižnice. Zbog toga se knjižničarstvo Njemačke ne može promatrati kao cjelina. Nehme je prezentaciju završila podjelom bombona uz riječi da je takvoga okusa njemačko školsko knjižničarstvo – oni koji su ih probali zaključili su da ostavljaju kiseo okus u ustima!
Nakon prezentacija, uslijedio je kratak razgovor i rasprava. Nisu samo hrvatski školski knjižničari postavljali pitanja gostima. Dianne Oberg je zanimala aktualna Cjelovita kurikularna reforma i najavljena izrada kurikula za školske knjižničare. Odgovor na to pitanje prepušten je knjižničarkama Draženki Stančić i Jasni Milički, članicama radnih skupina za izradu Cjelovite kurikularne reforme. Susret je završio predstavljanjem hrvatskoga izdanja revidiranih Smjernica za školske knjižnice koje je prezentirala Dina Mašina, glavna urednica niza Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva.
U kasnim poslijepodnevnim satima gosti su imali priliku obići uži centar Zagreba uz stručno vodstvo, a potom i posjetiti Arkadiju, knjižaru Školske knjige u kojoj je Noć knjige obilježena svečanim predstavljanjem knjige “Djevojke sa slika” Cathy Marie Buchanan. Susret je završen zajedničkom večerom i druženjem u Klubu Društva hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića.
Sastanak IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice nastavljen je i u subotu prijepodne. Potaknuti lijepim vremenom članovi su odlučili raditi na suncem obasjanom Trgu Europe. Ukratko je rezimirano sve o čemu se do tada govorilo. Razgovaralo se i mogućim susretima u budućnosti i planiranim sudjelovanjima na predstojećim, za školske knjižničare važnim, svjetskim kongresima: Svjetski knjižnični i informacijski kongres (IFLA) 13. –19. kolovoz, 2016. Columbus, Ohio, Sjedinjene Američke Države i 45. konferencija Svjetske udruge školskih knjižničara (IASL), 22. – 26. kolovoz 2016. Tokyo, Japan.
Predsjednica Sekcije Lesley Farmer zahvalila je svim članovima na sudjelovanju u radu i doprinosu koji su dali planu i programu rada za naredno razdoblje. Istaknula je da takvu kvalitetu komunikacije i interakcije nije moguće postići bez susreta uživo.
Na kraju formalnoga programa posjetili smo Knjižnicu Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu. Profesorica i knjižničarka Vesna Popović predstavila je gostima rad i djelovanje Knjižnice te povijesni i turistički značaj lokacije na kojoj se nalazi.
Slijedio je oproštaj i riječi zahvale za srdačno gostoprimstvo. Također, u dopisima koje su poslali nakon povratka u svoje domovine, gosti su zahvaljivali su na toplom dočeku i odličnoj organizaciji cijeloga susreta. Predsjednica Sekcije Lesley Farmer u svome dopisu istaknula je da je impresionirana hrvatskim školskim knjižničarstvom. Mislimo da za to ima i valjanih razloga. Usprkos svim problemima s kojima se susreće, školsko knjižničarstvo Hrvatske jedno je od ponajboljih u svijetu!
Za kraj, osjećamo potrebu zahvaliti svim partnerima i pojedincima bez kojih ovaj sastanak ne bi bio ovako kvalitetan, a to su zagrebačke škole, ustanove, zajednice i knjižnice: OŠ Antuna Mihanovića, XV. gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Prva tehnička škola Tesla, Školska knjiga d.o.o., Info kod d.o.o., Alka script d.o.o., Turistička zajednica Hrvatske, Turistička zajednica Grada Zagreba i Knjižnica Marije Jurić Zagorke.
Posebnu zahvalu zaslužuju i kolegice knjižničarke iz Zagreba, grada domaćina: Anica Tkalčević, XV. gimnazija; Jadranka Jurić, Gimnazija Tituša Brezovačkog; Iva Grisogono, Tehnička škola i Anja Đurđević, pripravnica, OŠ Antuna Mihanovića.
Vanja Jurilj i Anja Đurđević
Croatian school libraries story
Croatian School libraries in pictures
School Librarianship in Canada
U.S.A. South Carolina
U.S.A. Librarianship
Librarianship in France
Norwegian Librarianship
German School Librarianship
IFLA-ine Smjernice za školske knjižnice
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.