12. 11. 2010.

Knjiga i drugi mediji

Osvrt na 4. okrugli stol na Interliberu

I na ovogodišnjem  Interliberu, u petak 12. studenog 2010., u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara održan je okrugli stol na temu Knjiga i drugi mediji

Kao sudionici okruglog stola pozvani su i odazvali su se: gospodin Karsten Sydow, predstavnik Cengage Publishera iz Sjedinjenih Američkih Država; gospodin Zvonimir Bulaja, tvrtka ALT F4 Bulaja naklada; Andrijana Prskalo, CARnet, pomoćnica ravnatelja za podršku korisnicima; književnik Zvonimir Balog; dr. sc. Mihaela Banek-Zorica, profesorica s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Darko Jureković, voditelj programa Suradnici u učenju u Microsoftu Hrvatska. Moderatorica okruglog stola bila je Vanja Jurilj, dipl. knjiž. i dipl. komp., predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Sve prisutne pozdravila je predsjednica Udruge Vanja Jurilj, a sudionici su raspravljali o knjizi u tradicionalnom i elektroničkom obliku.

Karsten Sydow, predstavnik Cengage Publisher iz Sjedinjenih Američkih Država, predstavio je  on-line proizvode te tvrtke (digitalni arhivi, e-knjige, online databaze…) Njihovi softveri su prilagođeni  potrebama ciljane populacijie (osnovne škole, srednje škole i akademska zajednica), a pojedine baze pružaju 5000 referenci i obrađuju 60 publikacija. Zainteresirane  škole dobivaju programa na besplatno korištenje određeno vrijeme.

Zvonimir Bulaja, jedan od pionira e-izdavaštva u Hrvatskoj, govorio je o svom projektu e-lektire. E-lektira je pokrenuta od strane CARneta i financirana od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa. Utemeljena je na ranijem projektu Bulaja naklade koji se zvao Klasici hrvatske književnosti , a objavljen je na tri CD-a (lirika, epika i drama) i svjetski poznatom projektu Priče iz davnina. Da bi se pristupilo bazama, dovoljna je CARNetova lozinka, a softver nudi razne formate (čitanje, ispis i listanje knjiga).

Sudionike je zanimalo kako je riješeno pitanje autorskih prava. Na to pitanje odgovorila je  Andrijana Prskalo-Maček, predstavnica CARNeta. Ona je ustvrdila da to pitanje rješava nakladnik. Angažman CARneta  u ovom projektu opravdala je tumačenjem da je projekt e-lektire zamišljen kao jedan od projekata čija je namjena da bude pomoćno sredstvo u nastavi i da popularizira uvođenje modernih tehnologija. Od 2006. godine CARnet brine o osnovnim i srednjim školama i do sada ima pedesetak usluga. Neke od njih su e-učenje za udaljene krajeve i e-knjižnica. Programi se razvijaju i usklađuju s najnovijim tehnologijama, njihov krajnji cilj je rasterećenje učenika i bolji pristup informacijama a za to je potrebna i drugačija oprema – gospođa Maček je i prezentirala opremu s kojom bi te projekti imali svoju punu funkcionalnost. Projekt  e-lektire  bi, kada bude dovršen, trebao obuhvatiti sve lektire i sadržavati oko 1000 naslova. Sada, u prvoj fazi razvoja, projektom e-lektire je obuhvaćeno 200 naslova.

Vrlo zanimljivo viđenje novih medija, izraženo u njemu svojstvenom stilu, ponudio je književnik Zvonimir Balog. U svojoj, mogli bismo je nazvati, Odi knjizi, on se zalaže za tradicionalni oblik knjige. Na pitanje želi li da i njegove knjige budu na Internetu, Balog je kategorički odbio jer to ubija duh i nabija račun za struju. (Dogovor je postignut i O’Da knjizi će se u cijelosti uskoro moći naći na našim stranicama!)

Darko Jureković (Microsoft Hrvatska) predstavio je projekt Suradnici u učenju. On je iznio teze u korist e-knjige, podsjetivši  na projekt Gutenberg  koji je pokrenut 1971. godine s ciljem očuvanja rijetkih i starih knjiga. Cilj svih ovih projekata je približiti znanje i knjigu onima koji nemaju drugačije mogućnosti, ali i pratiti razvoj tehnologije i tako odgovoriti potrebama digitalnih urođenika.

Dr. sc. Mihaela Banek-Zorica se zalaže za e-knjigu jer to rasterećuje učeničke torbe, ali i napominje da mnogi stručni izdavački i knjižničarski aspekti u vezi s tim medijem nisu u potpunosti riješeni.

U raspravu se uključila savjetnica Ana Krželj koja podržava projekt digitalizacije baštine, ali upozorava da su projekti preskupi i neprimjereni sadašnjem stanju opremljenosti hrvatskih škola.

Okrugli stol nije donio neki definitivan zaključak, a to mu nije bio ni cilj. Načeta je jedna obimna tema, dotaknuti su njeni različiti aspekti, iznesena su različita mišljenja koja dobrim dijelom nagovještavaju u čemu sve mogu biti i prednosti ali i mogući nedostaci knjige na novom mediju, naznačeni su i stručni, knjižničarski aspekti problema. Vrijeme pred nama donijet će odgovore, a i mi, školski knjižničari, ako smo informirani, možemo aktivno sudjelovati u stvaranju uvjeta da ti odgovori budu na zadovoljstvo svih.

Na samom kraju skupa, predsjednica europske podružnice Međunarodne udruge školskih knjižničara prof. dr. Luisa Marquart, u nadahnutom govoru, uručila je nagradu IASL-a ovogodišnjoj dobitnici  Mihaeli Banek-Zorica.

Ksenija Kesegi Krstin 

Comments are closed.