Reci istinu, al’ je reci koso – strateški ciljevi i postignuća Svjetskoga kongresa školskih knjižničara

Danas je na XXXII. Proljetnoj školi školskih knjižničara predstavljen Svjetski kongres školskih knjižničara održan u listopadu 2019. u Dubrovniku.

 

Vanja Jurilj, dipl. knjižničarka i dipl. komparatistica
Osnovna škola Antuna Mihanovića, Zagreb

Vanja Jurilj, M.A. in Library Science and Comparative Literature
Antun Mihanović Primary School, Zagreb

vanja.jurilj@gmail.com

Životopis

Vanja Jurilj školska je knjižničarka u OŠ Antuna Mihanovića u Zagrebu, stručna suradnica savjetnica, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, članica Hrvatskog knjižničnog vijeća i predsjednica IASL-a za Europu.

Slikovito je predstavila hrvatsku knjižničarsku priču na raznim nacionalnim i međunarodnim konferencijama školskog knjižničarstva. Sudjeluje na Svjetskom kongresu školskih knjižničara: u Padovi predstavlja autorski projekt Zapazi, izrazi, promijeni; u Dohi s predavanjem Sreća kao legitiman pedagoški cilj: uloga školske knjižnice i u Dubrovniku s plenarnim izlaganjem Školske knjižnice i knjižničari: divlje vode i sidro zajedno s dr. sc. Ivankom Stričević.

Organizirala je brojne okrugle stolove, nacionalne i međunarodne stručne skupove koji su se bavili aktualnim temama školskoga knjižničarstva: Financiranje školskih knjižnica; Školska knjižnica budućnosti; Marketing u školskoj knjižnici; Knjiga i drugi mediji; Zagovaranje školskih knjižnica; Horori a priori; Sine qua non školskoga knjižničarstva; Odakle dolazimo, kamo idemo… Kao predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, intenzivirala je aktivnosti namijenjene pozicioniranju školskih knjižnica kao respektabilnih partnera u profesionalnom razvoju i usavršavanju: sudjelovala je u izradi novoga Standarda za školske knjižnice i Strategije knjižničarstva Hrvatske od 2015. do 2020. godine. Organizirala je Svjetski kongres školskih knjižničara u Dubrovniku 2019. godine.

Sažetak

Pod nazivom Okupljanje – osnaživanje – preobrazba: školske knjižnice (Convergence – Empowering – Transformation:  School Libraries) u Dubrovniku se od 21. do 25.  listopada održava Svjetska konferencija školskih knjižničara. Bila je to 48. godišnja konferencija i 23. međunarodni forum o istraživanju školskog knjižničarstva i najveći je stručni skup s temom školskog knjižničarstva na svijetu. Na konferenciji je sudjelovalo 240 sudionika iz 45 zemalja,  održano preko 80 znanstvenih i stručnih izlaganja, radionica i prezentacija. Iako se održani stručni skup može analizirati s mnogih točki gledišta, ovaj osvrt razmatrat će njegove strateške ciljeve i postignuća.

Abstract

The World Conference of School Librarians is being held in Dubrovnik from October 21 to 25, entitled Convergence – Empowering – Transformation: School Libraries. It was the 48th Annual Conference and the 23rd International Forum on School Librarianship Research and  the largest professional conference on the topic of school librarianship in the world. The conference was attended by 240 participants from 45 countries and offered five keynote speakers, over 80 scientific and professional presentations, workshops and presentations. Although this category of  complex professional event can be analyzed from many points of view, this review will focus on its strategic goals and achievements.

Uvod prije uvoda

Već nakon prvoga sudjelovanja predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Svjetskom kongresu školskih knjižničara održanome u Abanu, Italija 2009. godine postalo je jasno da hrvatsko školsko knjižničarstvo možemo svrstati među najbolje u svijetu. [1]

Iako je ta tvrdnja iznesena na nekoliko stručnih skupova i u razgovorima s nadležnim ustanovama, ona nije ozbiljno shvaćena. Tada je postalo jasno da školsko knjižničarstvo nije dovoljno zagovarati samo donositeljima odluka, osnivačima, ravnateljima, korisnicima – nego i samim školskim knjižničarima. I bilo je jasno da zagovaranje nije moguće činiti izravnim tvrdnjama nego aktivnostima koje će dovesti do postupne promjene percepcije profesije i njenih aktera ili kako je to pjesnikinja Emily Dickinson lijepo rekla: Reci istinu, al’ je reci koso.

Sve aktivnosti koje je Hrvatska udruga školskih knjižničara u razdoblju od 2010. do 2020. godine, činjene s istim ciljem i pod tim motom, a kruna tih aktivnosti je svakako organizacija Svjetskog kongresa školskih knjižničara održanog od 21. do 25. listopada 2019. godine u Dubrovniku.

Put kao dio cilja 

Strateški ciljevi organizacije Svjetskog kongresa školskih knjižničara

• Hrvatska udruga školskih knjižničara predložila je Hrvatsku za domaćina Svjetskog kongresa školskih knjižničara kao dio strateškoga plana prema kojem se stjecanjem međunarodnih iskustava i osnaživanjem međunarodnog ugleda profesije izgrađuje bolji status i pregovaračka pozicija unutar države
• unaprjeđenje školskoga knjižničarstva Hrvatske uvijek je najvažniji strateški cilj svih aktivnosti Hrvatske udruge školskih knjižničara
• pružiti priliku hrvatskim školskim knjižničarima za svjetsku promociju dostignute razine našega školskoga knjižničarstva kao i otvaranje mogućnosti za stjecanje i razmjenu novih znanja i iskustava
• iskustvena promjena percepcije pozicije školskih knjižnica i knjižničara Hrvatske
• profesionalno osnaživanje za preostale potrebne promjene u školskome knjižničarstvu Hrvatske!

Želje, motivi, preduvjeti

Iako je želja za takvom vrstom promocije postojala već dulje vrijeme [2], bilo je potrebno sakupiti dovoljno organizacijskih iskustava i postići relativno visok stupanj poznavanja i povezanosti s predstavnicima profesije na domaćoj i međunarodnoj sceni kako bi ta želja mogla postati i stvarnost.  Hrvatska udruga školskih knjižničara je do trenutka prijave za organizaciju Svjetskoga kongresa imala iskustvo u organizaciji već 11 okruglih stolova, 7 samostalnih stručnih skupova na državnoj razini, kao i jednog manjeg međunarodnog skupa [3]  – svi su, od strane sudionika i stručne javnosti, bili iznimno pozitivno ocijenjeni i sa sadržajnoga i  s organizacijskog aspekta. Predstavnici Hrvatske udruge školskih knjižničara su izlaganjima i kao članovi međunarodnih stručnih tijela sudjelovali na šest IASL-ovih i dvije IFLA-ine konferencije i stekli dovoljno znanja o sadržajima i preduvjetima za organiziranje dobrog međunarodnog kongresa.

Naša profesionalna zrelost prepoznata je i od strane međunarodne profesionalne zajednice i ukazana nam je čast i odgovornost organiziranja najvažnijeg stručnog skupa u području školskoga knjižničarstva.

Početci – kronologija

Tijekom 47. Međunarodnog kongresa školskih knjižničara (IASL 2017.) održanog od 5. do 7. kolovoza 2017. godine službeno je potvrđeno da je Hrvatska odabrana za domaćina Međunarodnog kongresa školskih knjižničara 2019. godine. Ugovor o suradnji potpisale su 7. kolovoza 2017. Katy Manck, aktualna predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL) i Vanja Jurilj, tadašnja predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara i predsjednica  Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu. [4]

Članovi Organizacijskog odbora su većim dijelom bili poznati i prije same prijave kandidature, Odbor je formalno osnovan u jesen  2017. godine i počeo je donositi organizacijske planove i odluke, a nastavio s pojačanim naporima i aktivnostima od početka 2018. godine.

S obzirom da su stručni skupovi ovakvoga tipa veliki organizacijski pothvat i zahtijevaju veliki broj stručnjaka i angažiranih pojedinaca za njihovu je organizaciju potrebna suradnja i potpora srodnih institucija i državnih ustanova. Za uspjeh cijeloga „pothvata“ najznačajniji je pozitivan odnos školskih knjižničara i njihov dolazak na kongres.

Ta su saznanja definirala i ključne aktivnosti u pripremi Svjetskoga kongresa školskih knjižničara.

Slaganje mozaika

Kako bi stručni skup za čije smo se domaćinstvo izborili zaista i ostvario zacrtane strateške ciljeve bilo je potrebno organizirati odličan stručni skup.

Dobra međunarodna konferencija treba ponuditi atraktivno mjesto održavanja, dobar omjer kvalitetnog stručnog i kulturnog programa i popratnih sadržaja. K tome, treba privući dovoljan broj sudionika iz različitih dijelova svijeta i sudionika zemlje domaćina kako bi se ostvarila neophodna razmjena znanja, susret različitih kultura i sve one interakcije koje jedan ovakav događaj čine nezaboravnim. Financijska konstrukcija skupa mora pokriti sve troškove pripreme, promocije i organizacije, biti koliko-toliko prihvatljiva sudionicima, a u isto vrijeme im pružiti osjećaj značaja i savršene usluge.

Odabirom Dubrovnika kao grada domaćina i Hotela Valamar Lacroma kao mjesto održavanja osigurali smo prve preduvjete uspješnosti!

Drugi preduvjet, bez kojega se cijeli pothvat vjerojatno ne bi ni ulazilo, bio je odabir partnerske agencije s iskustvom i logistikom potrebnom za organizaciju jednog ovako ambicioznog događaja – to je bila agencija Dubrovnik sun koja je u organizaciju bila uključena od trenutka pripreme dokumentacije za prijavu do predaje posljednjeg izvješća o održanom kongresu.

Ostatak mozaika nastavio se slagati tijekom priprema kongresa, a mogli bismo ga podijeliti na rad na promociji, rad na pridobivanju partnera i osiguravanju materijalnih preduvjeta i rad na pripremi samoga sadržaja skupa – njegovih stručnih i popratnih elemenata.

Promocija

Jedan od značajnih komunikatora događaja je svakako njegov vizualni identitet. U skladu s jednim od temeljnih poslanja školskih knjižnica u očuvanju nacionalne baštine, vizualni identitet Svjetskoga kongresa školskih knjižničara spojio je tradicionalni narodni vez Konavoskog kraja, grafiku Dubrovnika iz 18. stoljeća dobivenu na korištenje iz fundusa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i stilizirane knjige kao simbola knjižnica. Sve je elemente u skladnu cjelinu u nadahnutom vizualnom rješenju i njegovim različitim izvedbama povezala dizajnerica Tatjana Strinavić.

Vizualna rješenja za Svjetski kongres školskih knjižničara u Dubrovniku, autorica Tatjana Strinavić

Vizual Svjetskoga kongresa školskih knjižničara u Dubrovniku prvi je puta predstavljen na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Istanbulu, 10. svibnja 2018. godine. [5] Za potrebe promocije kongresa izrađeni su straničnici, banner i prezentacija pod nazivom Hrvatska, ljepota sa sadržajem (Croatia, beauty with substance).[6]

Pljesak tristotinjak prisutnih, među kojima i velike delegacije turskog Ministarstva znanosti, u Kristalnoj dvorani hotela Hilton u Istanbulu, kao i kasniji komentari, ukazivali su da smo u promotivnom smislu na dobrome putu i da će Dubrovnik od 21. do 25. listopada 2019. godine zaista biti mjesto u kojem školski knjižničari žele biti.

Vizual, promotivni materijal i prilagođene prezentacije koristili smo i prilikom ostalih promocija, kao i prilikom izrade službenih mrežnih stranica postavljenih u studenom 2018. godine.[7]

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – komplikacije iznad svih očekivanja

Tijekom 2018. godine započela je eksperimentalna faza obrazovne reforme u Hrvatskoj kojom je upravljalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. S obzirom da je reforma bila glavni cilj osnovane političke koalicije, logično je bilo da su sve snage bile usmjerene na njenu provedbu. Vjerujemo da su to razlozi zbog kojih smo, iako su prvi kontakti s Ministarstvom znanosti i obrazovanja uspostavljeni u siječnju 2018., sastanak sa zamjenicom ministrice prof. dr. sc. Ivanom Franić imali tek u siječnju 2019. Dogovoreno je se da će nas podržati u financiranju dolaska jednog glavnog govornika (keynote speaker), prijevoda knjige Carol Kuhlthau i našeg sudjelovanja na IFLA-i 2019.  Razgovor je bio ugodan i dogovor odličan, ali kasnije smo naišli na mnoge nepredviđene i neočekivane prepreka u njegovu finaliziranju. Polovica proljeća 2019. provedena je u telefoniranju Ministarstvu znanosti i obrazovanja u pokušaju nalaženja rješenja za suradnju – bez ikakvog napretka. U dramatičnom finišu uspjeli smo dobiti polovicu novca potrebnog za sudjelovanje na IFLA-i – dva dana prije putovanja. [8] Kasnije, pet dana prije otvorenja Svjetskog kongresa školskih knjižničara u Dubrovniku, još nije bilo odgovora Ministarstva znanosti i obrazovanja o prisustvu predstavnika na ceremoniji otvaranja, a ni informacije o financijskoj potpori konferenciji. Višekratnim slanjem dopisa na sve važne adrese, molbom za posredovanjem ministrice kulture i izravnim pozivom u kabinet ministrice znanosti i obrazovanja uspjeli smo dobiti konačnu potvrdu sudjelovanja zamjenice ministrice prof. dr. sc. Ivane Franić kao predstavnice Ministarstvo znanosti i obrazovanja na svečanom otvaranju i obećanje o nekoj vrsti financijske potpore.

Ministarstvo kulture – unaprjeđenje suradnje

Počeli smo s kontaktima s Ministarstvom kulture gotovo u isto vrijeme kad i s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Odnos je bio intenziviran tijekom 2018. godine, ali ne samo zbog organizacije konferencije, već zbog donošenja novoga Zakona o knjižnicama. Novi zakonski prijedlozi uključivali su neoliberalni pristup koji je svim osnivačima knjižnica ponudio mogućnost sklapanja ugovora o obavljanju knjižnične djelatnosti s drugom ustanovom. Cijela knjižničarska zajednice veći je dio godine bila pod uzbunom! [9] Tijekom rasprave o novom zakonodavstvu, predstavnici Hrvatske udruge školskih knjižničara imali su priliku nekoliko puta susresti se s predstavnicima Ministarstva kulture. Jedan od sastanaka organizirala je ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sa svojim timom, a osim spornih rješenja u Zakonu o knjižnicama, razgovarali smo i o suradnji vezanoj uz Svjetski kongres školskih knjižničara – potvrđena  je suradnja i financijska potpora u okviru redovitog financiranja kulturnih i razvojnih programa u području knjižničarstva za koje smo već ranije aplicirali.

Iako je prijedlog Zakona o knjižnicama bio jedan s najnegativnijim komentarima na javnom savjetovanju i izazvao jednu od najduljih rasprava u Hrvatskom saboru u našoj modernoj povijesti, sporna odredba nije promijenjena.

Zabrinuta za budućnost hrvatskih školskih knjižnica, našu kulturu i jezik, uime Hrvatske udruge školskih knjižničara, u prosincu 2018. pisala sam izravno premijeru s argumentom da je “mogućnost sklapanja ugovora o obavljanju knjižnične djelatnosti s drugom institucijom” protivna našem Ustavu koji svima jamči jednaka prava na obrazovanje.[10] U dva dana prijedlog zakona je izmijenjen i škole su izuzete od mogućnosti sklapanja ugovora o obavljanju knjižnične djelatnosti s drugom institucijom, a obveza osnivanja školskih knjižnica u svim školama u Republici Hrvatskoj ostala je zakonska obaveza osnivača.[11]

Početkom ožujka dodijeljena je financijska potpora konferenciji, a u svibnju 2019. Ministarstvo kulture imenovalo je predstavnika školskih knjižničara članom Hrvatskog knjižničnoga vijeća.[12] To je bio jedan od profesionalnih snova školskih knjižničara Hrvatske koji se napokon ostvario.

Agencija za odgoj i obrazovanje – promjena mišljenja

Iako je financijska potpora dvaju ministarstava (Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture) bila vrlo važna za uspjeh konferencije, smatrali smo da je dobra suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje ključna za sudjelovanje većeg broja hrvatskih školskih knjižničara na kongresu.

Zbog nerazumijevanja tadašnjeg vodstva, nismo uspjeli postići dogovor oko uvrštenja Svjetskoga kongresa školskih knjižničara u Katalog stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje.

To je bio razlog za gotovo potpunu promjenu u promociji kongresa: usredotočili smo se na ravnatelje i izravne kontakte sa školskim knjižničarima.

U ljeto 2019. godine promijenjena je vodeća osoba Agencije za obrazovanje i obrazovanje, nova ravnateljica dr. sc. Dubravka Brezak Stamać u izravnom se susretu pokazala otvorenom za suradnju. Iskoristili smo tu priliku, sklopili smo svojevrsno partnerstvo s Agencijom, stručni skup je uvršten u Katalog stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje, dogovoreno je i sudjelovanje više savjetnice Adele Granić, a nadamo se da smo postigli i izvjesni napredak u motiviranju i poticanju školskih knjižničara na dolazak na kongres.

Nažalost, bilo je prekasno za dramatične promjene.

Suradnja s ravnateljima škola

Promocija kongresa održana je na dva najvažnija stručna skupa za ravnatelje osnovnih i srednjih škola s različitim uspjehom. Ravnatelji osnovnih škola dali su nam dovoljno vremena u pristojnom terminu, a kongres smo predstavili i kao povod i  mogućnost za afirmaciju cijeloga hrvatskoga obrazovnoga sustava i promociju najboljega što imamo. Prezentacija je pozdravljena pljeskom, a neki od ravnatelja su strpljivo pričekali u dvorani kako bi mi stisnuli ruku – i zbog izlaganja i zbog domaćinstva tako značajnom događaju. Kasnije su me i neki od kolega školskih knjižničara obavijestili da su njihovi ravnatelji dirnuti promocijom  pozitivno reagirali na poziv i dali im dopuštenje da sudjeluju na konferenciji.

Na stručnome skupu ravnatelja srednjih škola dobili smo samo nekoliko minuta za najavu događaja i pružanje osnovnih informacija o vremenu i mjestu održavanja. Prezentacija nije bila ni pokrenuta, mnoge riječi ostale su neizrečene.

Neizrečeno smo iskazali u dopisu ravnateljima objavljenom na našim mrežnim stranicama.[13]

Suradnja s ustanovama u gradovima održavanja kongresa

U skladu s ciljevima skupa, inicirani su i sastanci s predstavnicima Grada Dubrovnika (prvi dopis upućen u siječnju 2018. – prijam u veljači 2018.),  Dubrovačko-neretvanskom županijom – (dopis upućen u listopadu 2018., sastanak  2. studenoga 2018.),  Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika (dopis upućen u siječnju 2018., prvi sastanak u veljači 2018.),  Umjetničkom školom Luke Sorkočevića u Dubrovniku (prvi dopis upućen u siječnju 2018. – prijam u veljači 2018.), Dubrovačkim knjižnicama (prvi dogovori  2018., dogovori o suradnji u veljači 2019.), Osnovnom školom Stjepana Radića u Metkoviću (prvi dogovori u listopadu 2018., prvi sastanak  2. studenoga 2018.) i  Gimnazijom Metković (prvi sastanak uživo u srpnju 2019.).

S Gradom Dubrovnikom dogovorena je načelna podrška kongresu, ali nismo uspjeli osigurati infrastrukturnu podršku preuređenju i opremanju neke školske knjižnice kako bi mogla biti domaćin gostima u svijeta. Zbog maloga prostora knjižnice u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku planovi su se transformirali u suradnju pri organizaciji kulturnog programa u koji se su uključile i Dubrovačke knjižnice.  Posjet školskim knjižnicama prebačen u Metković – Osnovnu školu Stjepana Radića i Gimnaziju Metković,  što se kasnije pokazalo kao pun pogodak i dodana vrijednost Skupu!

Dogovori s predstavnicima Turističke zajednice Grada Dubrovnika su od samoga početka bili uspješni i jasno definirani, dogovorena je njihova potpora skupu u obliku davanja besplatnog promotivnog materijala za promociju u Istanbulu i svim sudionicima Skupa, kao i besplatan razgled Grada.

Suradnja sa sveučilištima i fakultetima

Sa Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i s prof. dr. Ivankom Stričević započela je još pripremom natječajne dokumentacije (svibanj 2017.) i nastavila se do održavanja kongresa 2019. godine.

Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu uključio se u organizaciju angažmanom volontera i studenata  tijekom održavanja kongresa.

Suradnja s poslovnim partnerima

Suradnja s poslovnim partnerima bila je opterećena s puno problema povezanih sa cijelim knjižničnim i nakladničkim sektorom. Puno je dobrih namjera, a ne toliko puno novca. Najveće hrvatske izdavačke kuće (nakladnici udžbenika) i izvori najveće financijske potpore radu Hrvatske udruge školskih knjižničara bili su te godine zatrpani najsloženijim i ljudskim resursima zahtjevnim poslovima za nabavu udžbenika koje smo ikad imali. Potpuni kaos vezan uz proces naručivanja udžbenika započeo je početkom proljeća 2020. godine, a završio tek početkom studenoga. To znači da su donositelji odluka u tim izdavačkim kućama u razdoblju finalizacije dogovora bili gotovo nedostupni, stoga su prihodi od sponzora bili manji od planiranih, a izgubljeno je više vremena od planiranoga.

Nepostojeće međunarodno sponzorstvo

S gotovo nepostojećim međunarodnim sponzorstvom susreće se i sama Međunarodna udruga školskih knjižničara. Ipak, nadali smo se određenom pomaku nabolje, naročito ohrabreni vidjevši veliko zanimanje sponzora za IFLA-ine konferencije. Tijekom održavanja IFLA-e 2019. u Ateni, Grčka, razgovaralo se s dosta potencijalnih sponzora, ali sami njihov pristup i povratne informacije koji su dali, pa čak i izravni odgovori pokazali su da školske knjižničare ne smatraju ozbiljnim partnerima. I ta činjenica ukazuje na lošiji status školskoga knjižničarstva na međunarodnoj razini od onoga koje imamo u Hrvatskoj, a rezultat je okrutne poslovne činjenice da školski knjižničari kontroliraju premala financijska sredstva koja bi „velikim igračima“ mogla biti bitan izvor promocije i zarade.

Jedina dogovorena suradnja s europskim proizvođačem materijala za popravak knjiga i planirana suradnja u organizaciji predkonferencijske radionice otkazana je dva tjedna prije početka konferencije – radionicu smo održali sami i financirali je iz prihoda konferencije.

Školski knjižničari kao polaznici i drugi neočekivani problemi

Organiziranje konferencije pruža jednu potpuno drugačiju perspektivu školskih knjižničara u odnosu na onu koju imate kao školski knjižničar. Kao organizatori suočeni ste s visokim očekivanjima u vezi s programom, mjestom održavanja i svim ostalim konferencijskim događanjima, a s druge strane stalno se suočavate s činjenicom da su školski knjižničari miljama daleko od pristupa “velikom novcu” i realne predodžbe cijene koštanja sadržaja koje očekuju. Bili smo pod velikim pritiskom i molbama za davanje popusta, potpunog opraštanja plaćanja kotizacije.

Kao organizatori, susreli smo se i s nepredvidljivom situacijom lažnih registracija – sve veći broj upitnih registracija natjerao nas je da prestanemo automatskim generiranjem pozivnog pisma. Imali smo osjetan broj registracija iz zemalja u razvoju učinjenih samo s ciljem dobivanja viza. Hrvatski konzulati su nas posredstvom MUP-a redovito kontaktirali kako bi provjerili sve detalje vezane uz prijavljene sudionike i nakon provjere davali povratne informacije odjelima za vize. 

Priprema stručnog dijela programa

Usporedo s marketinškim i promotivnim aktivnostima radilo se i na pripremi stručnoga dijela programa. Prvi poziv za prijavu profesionalnih i stručnih radova i radionica objavljen je 7. prosinca 2018. godine. [14] Odaziv je bio odličan i to je bio prvi pokazatelj velike zainteresiranosti kolega iz cijeloga svijeta za dolazak na naš stručni skup. Krajnji rok za slanje sažetaka bio  je 15. ožujak 2019. Nakon tog datuma pristupilo se ocjenjivanju pristiglih radova. Procjenu znanstvenih radova radio je tim na čelu s prof. dr. sc. Jennifer Branch Mueller, a procjenu stručnih radova radio je hrvatski tim: Marija Purgar, Ivana Perić i Vanja Jurilj.

S obzirom na veliki broj dvorana u hotelu Valamar Lacroma mogli smo odabrati veći broj radova i tako istovremeno osigurati raznovrstan program i omogućiti većem broju kolega i kolegica predstavljanje svoga rada svjetskoj stručnoj javnosti.

Krajem rujna 2019. uglavnom je bilo poznato tko od predavača dolazi na skup i moglo se pristupiti izradi finalnog programa i pripremi brošure kongresa.

Priprema popratnih programa

Prilikom pripreme popratnih dijelova programa, najviše vremena je utrošeno na pronalazak knjižnica koje će biti domaćini posjetima zadnjega dana Svjetskoga kongresa školskih knjižničara.  Nakon prihvaćanja domaćinstva od strane OŠ Stjepana Radića u Metkoviću ostali elementi su se počeli uklapati puno jednostavnije. Domaćinstvo je prihvatila i Gimnazija Metković, a  sa Umjetničkom školom Luke Sorkočevića iz Dubrovnika je dogovorena suradnja u pripremi programa otvorenja i posjeta tijekom obilaska Grada. U taj dio programa savršeno se uklopila i suradnja s Dubrovačkim knjižnicama koje su iskazale zanimanje za sudjelovanje u kongresu.

Međunarodni kongres školskih knjižničara Okupljanje – Osnaživanje – Preobrazba: Školske knjižnice (Convergence – Empowering – Transformation:  School Libraries), Dubrovnik, 21. do 25. listopada 2019. godine

Nakon 663 dana priprema, više od 6000 sati rada, 36.250 prijeđenih kilometara, tisuća kreiranih dokumenata, dopisa, ponuda, pozivnica…, više od 300 sastanaka i tisuća sati telefonskih poziva, stigao je i taj dan: početak Svjetskoga kongresa školskih knjižničara!

U Dubrovnik je pristizalo 240 kolega i kolegica iz 50 zemalja svijeta. Neki od njih su mjesecima ishodili vizu, prikupljali financijska sredstva, tražili sponzore, molili ravnatelje, trpjeli turbulencije… trebalo je taj napor učiniti smislenim!

Prekrasno, sunčano i toplo vrijeme u Dubrovniku, nagrada i pomoć svakom organizatoru, već je napravilo odličan uvod u kongres.

Na samoj ceremoniji otvorenja, predsjednica Organizacijskoga odbora Vanja Jurilj obratila se sudionicima riječima: Školske knjižničare često nazivaju neopjevanim herojima poticanja čitanja. Mogli bismo ih nazvati herojima i mnogih drugih aktivnosti u njihovim knjižnicama i školama. Ova je konferencija zamišljena upravo kao ona koja će opjevati sav raspon i sve vrhunce rada školskih knjižničara svijeta… Oni će okupiti, umrežiti i podijeliti svoja iskustva o tome gdje smo danas kao knjižničari i kako dalje graditi profesiju za budućnost.

Fotografije s otvorenja Svjetskog kongresa školskih knjižničara, Dubrovnik, 21. listopada 2019.

U skladu s najavom, u pet dana programa sudionicima smo ponudili: 5 pozvanih izlaganja (keynote speakers), 80 izlaganja i prezentacija istraživanja u području školskog knjižničarstva, 3 predkonferencijske radionice,  sastanke interesnih skupina, sastanke podružnica Međunarodne udruge školskih knjižničara, izložbu posvećenu školskom knjižničarstvu Hrvatske. Govornici su bili najiskusniji stručnjaci za teoriju i praksu školskog knjižničarstva iz cijelog svijeta. Pozvani predavači su prof. dr. sc. Ross Todd, prof. dr. sc. Ivanka Stričević, Darryl Toerien, Vanja Jurilj i hrvatska pripovjedačica Jasna Held.

Darryl Toerien, dr. sc. Ross Todd, Vanja Jurilj i prof. dr. sc. Ivanka Stričević

Broj od 80 predavanja i predstavljenih istraživanja skriva mnoge zanimljive i korisne sadržaje: saznali smo o povijesti i trenutnom stanju kineskog školskog knjižničarstva, aktivnostima na jačanju školskog knjižničarstva u ruralnom Zimbabveu, osnaživanju školskih knjižničara u promociji STEM-a, digitalnoj sigurnosti učenika u 21. stoljeću, organizaciji knjižnične građe prema potrebama i navikama korisnika na Islandu  i uvijek aktualnim istraživanjima odnosa između korištenja školskih knjižnica i uspjeha učenika…

Paralelne sesije

Posebno nas raduje činjenica da je na kongresu sudjelovalo 57 školskih knjižničara iz Hrvatske, od toga 20 izlagača, 16 moderatora sesija, a neki od naših školskih knjižničara predstavili su se izložbama glagoljice i hrvatske kulturne baštine. Među stručnim temama koje su obrađivali istaknuli smo radove koji su govorili o ulozi školske knjižnice i knjižničara u modernizaciji obrazovanja (gamifikacija obrazovanja), očuvanju nacionalnog identiteta i nacionalne baštine… Oslanjajući se na najbolje domaće i svjetske prakse, kolegice iz zadarskih školskih knjižnica (Perić, Riger-Knez, Telesmanić, Škarica i Nežić) predstavili su svoj ambiciozni kurikulum za školske knjižničare: Knjižnična, informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja (KIMP) za učenike osnovnih i srednjih škola.

Predstavljanje hrvatskog prijevoda knjige Carol Khulthau: Vođeno istraživačko učenje (Guided Inqury) još je jedan od doprinosa stručnome skupu i profesiji. Hrvatska udruga školskih knjižničara potaknula je prijevod knjige, a objavila ju je nakladnička kuća Školska knjiga. U ime izdavača knjigu je na Skupu predstavila urednica dr. sc. Slavenka Halačev uz potporu  prof. dr. sc. Ivanke Stričević (recenzentica) i prof. dr. sc. Ross Todd (bliski suradnik Carol Khulthau). Budući da je Carol Khulthau jedna od najcitiranijih autorica u polju informacijskih znanosti, očekujemo da će ovaj prijevod imati velik utjecaj na školsko knjižničarstvo ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji.

I ovoga puta, Svjetski kongres školskih knjižničara bio je profesionalni događaj koji ne samo da prepoznaje već stvara trendove u školskom knjižničarstvu.

Crvena nit obogaćujućih sadržaja

Uz usko profesionalni dio programa, kao crvena nit provlačili su se i dodatni sadržaji: društvena večer sa svečanom dodjelom nagrada, obilazak Grada Cavtata i izlet u Čilipe na folklorno prijepodne za vrijeme predkonferencijskoga dana, obilazak znamenitosti Grada Dubrovnika, posjet Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića smještenoj u nekadašnjem benediktinskom samostanu iz 11. stoljeća, posjet Dubrovačkim knjižnicama s nezaboravnim koncertom organiziranim samo nama u čast, posjet knjižnicama OŠ Stjepana Radića i Gimnazije u Metkoviću čiji doček nikada nećemo zaboraviti, iznenađenje obilaskom muzeja Narona u Metkoviću, vožnju lađama rukavcima Neretve…

  Izlet u Cavtat i Čilipe – predkonferencijski dan

Obilazak Grada Dubrovnika

Posjet Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku

Posjet Dubrovačkim knjižnicama

Zaključci

Bila je to 48. godišnja konferencija i 23. međunarodni forum o istraživanju u školskom knjižničarstvu i najveća stručna konferencija o školskom knjižničarstvu na svijetu. Istodobno, bila je to konferencija najviše razine ikad održana u Hrvatskoj u području knjižničarstva i obrazovanja.

Prema komentarima sudionika, vjerujemo da je konferencija u potpunosti opravdala svoj naslov Okupljanje – osnaživanje – preobrazba: školske knjižnice.

Pozitivno smo iznenadili mnoge institucije i kolege, ostvarili smo daleko višu razinu kvalitete događaja nego što su mnogi od nas ikada očekivali. Dobili smo puno komplimenata: kolege su primijetile kvalitetu sadržaja, izvrsnu organizaciju, brigu o svakom  detalju, dobar izbor i omjer stručnog programa i dodatnih kulturnih programa: posjete dubrovačkim knjižnicama, školskim knjižnicama u Metkoviću i ostalim prirodnim i kulturnim vrednotama Hrvatske.

Konferencija je ne samo dala neprocjenjiv doprinos hrvatskom školskom knjižničarstvu, već je i hrvatsko školsko knjižničarstvo učvrstila u poziciji velikog utjecaja na školsko knjižničarstvo drugih zemalja.

Mnoge kolege iz Hrvatske izjavili su da se sada osjećaju ponosno što su školski knjižničari: dogodio se onaj iskustveni obrat o kojem smo govorili na početku. Taj obrat je najjasnije iskazao kolega Dejan Šiptar u svom izvješću nazvanom Iskustvo Svjetskog kongresa školskih knjižničara, iako o tom aspektu kongresa nikada ranije nismo razgovarali:

„Dubrovnik je ovog listopada okupio za Hrvatsku jedinstveni homogen u našem društvu često previđenih i nezamijećenih stručnjaka. Koliko ste svjesni važnosti, kvalitete i veličine svoje uloge u svojoj knjižnici? U svojoj školi? U svome mjestu? Osjećate li tu veličinu u društvu svojih kolega iz škole? Svojih kolega iz drugih školskih i narodnih knjižnica?

U Dubrovniku se to sve osjetilo. U razgovoru sa svakom osobom, na svakom predavanju i na svakoj radionici. Osjetila se kvaliteta našeg rada koja se prožima kroz više od stotinu zemalja svijeta čiji su članovi sudjelovali na konferenciji. Otkrili smo sličnosti koje su potvrdile važnost onoga što radimo, i razlike koje su nam pokazale da možemo biti još bolji. Ali smo otkrili i da smo u nečemu najbolji. Mnoge strane oči raširile su se u čudu primivši informaciju da svaka škola u Hrvatskoj ima školsku knjižnicu. Koncept nekima nezamisliv. I koliko god se mi divili opremljenosti školskih knjižnica u Dubaiju, Singapuru ili SAD-u, koliko god bili svjesni kako svakome od nas nedostaje građe, namještaja ili opreme, u Dubrovniku smo postali svjesni da smo i mi vrijedni divljenja i to nam je divljenje izraženo. Kakvo god stanje u našim školama i knjižnicama bilo, možemo biti ponosni da imamo nešto što malo tko u svijetu ima…“

Ostale kolege iz cijelog svijeta izražavale su svoje dojmove osobno ili ih napisale…

Za članove Hrvatske udruge školskih knjižničara koji su i pridruženi članovi Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL) svi radovi su dostupni u punom opsegu na mrežnim stranicama IASL-a. [15]

Svima ostalima dostupna je većina prezentacija i dodatnih materijala na mrežnim stranicama kongresa. [16]

Kao jedan od rezultata organizacije ove konferencije već smo iskusili bolje pozicioniranje Hrvatske udruge školskih  knjižničara u komunikaciji s ministarstvima i drugim relevantnim institucijama. U 2018. godini uspjeli smo izmijeniti zakonodavstvo o knjižničarima u korist školskog knjižničarstva kada to drugi nisu uspjeli. Imamo i izravnog predstavnika u Hrvatskom knjižničarskom vijeću – najvišem stručnom tijelu u knjižničarstvu u Hrvatskoj.

Konferencija je ne samo dala neprocjenjiv doprinos hrvatskom školskom knjižničarstvu, već je i hrvatsko školsko knjižničarstvo učvrstila u poziciji velikog utjecaja na školsko knjižničarstvo drugih zemalja.

Nakon sagledavanja i analize svih detalja hrabrog, uzbudljivog i dramatičnog iskustva organizacije svjetske konferencije, sigurna sam da su i osobnu i profesionalnu promjenu doživjeli se svi članovi Organizacijskog odbora i naša profesionalna zajednica.

Ono što smo učinili vjerojatno je još vrijednije ako uzmemo u obzir da su svi članovi Organizacijskog odbora stvarni školski knjižničari koji svakodnevno rade u svojim knjižnicama s učenicima u dobi od 6 do 18 godina.

S obzirom na znanje, sposobnosti, vrijeme i strast koji su uložili u organizaciju i realizaciju Svjetskoga kongresa školskih knjižničara želim im još jednom iskazati javno priznanje i zahvalnost za njihov nesebičan angažman. Školski knjižničari bez kojih ovaj događaj ne bi bio moguć su: Marija Purgar, Ivana Perić, Goranka Braim Vlahović, Vedran Škarica, Ivana Čarapina, Antonija Glamuzina i Marina Kljunak Čuikin.

Nadamo se da će naš rad nadahnuti druge!

Vanja Jurilj

 Izvješće sa Svjetskog kongresa školskih knjižničara 2019. – prezentacija, Vanja Jurilj

IASL Dubrovnik 2019. short presentation, Anica Tkalčević