13. 11. 2009.

Školska knjižnica budućnosti

Dok se prije svega 6-7 godina govorilo o promjeni imidža školskih knjižničara i uvođenju računala i interneta u školske knjižnice, danas se već raspravlja o financijskoj isplativosti školske knjižnice u budućnosti, ograničenjima koje ima s obzirom na to da već živimo u  Google-dobu, da nas sustižu digital natives, generacije koje se ne sjećaju vremena prije Facebooka, Twittera etc., pa stručnjaci različitih kompetencija, kada govore o opstanku školske knjižnice u budućnosti, zauzimaju oprečne stavove.

Osvrt na 3. okrugli stol na Interliberu

Nakon pozdrava, moderatorica Vanja Jurilj najavila je temu okruglog stola, temu koja je u cijelom svijetu trenutno vrlo aktualna s obzirom na brzinu promjena koje nam donosi novo doba i ekonomske prilike u kojima se preispituje svrhovitost i opravdanost ulaganja u sve djelatnosti, pa i u razvoj školskih knjižnica.

Prof. Milena Klanjac je, kao uvodničarka, nastojala otvoriti problemska pitanja za daljnju diskusiju i ukazati na trendove u pristupu temi u svijetu i u Hrvatskoj. Dok se prije svega 6-7 godina govorilo o promjeni imidža školskih knjižničara i uvođenju računala i interneta u školske knjižnice, danas se već raspravlja o financijskoj isplativosti školske knjižnice u budućnosti, ograničenjima koje ima s obzirom na to da već živimo u  Google-dobu, da nas sustižu digital natives, generacije koje se ne sjećaju vremena prije Facebooka, Twittera etc., pa stručnjaci različitih kompetencija, kada govore o opstanku školske knjižnice u budućnosti, zauzimaju oprečne stavove. Navela je primjere Microsoftove School of the Future, projekte koji se u nas provode (Medicinski fakultet Zagreb: Prijenos znanstveno utemeljenih medicinskih dokaza u kliničku praksu), govorila o razvoju školskih knjižnica u Americi, Nizozemskoj, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, te ostavila otvoreno pitanje kakva će biti budućnost uz napomenu da zajednica hrvatskih školskih knjižničara, bez obzira na probleme u nesavršenom zakonodavnom i i financijski nedovoljnom okružju, ulaže velike napore u razvoj struke i podizanje razine znanja u cjelini (kompletan tekst možete pročitati na repozitoriju školskih knjižničara UDK02).

Prof. Veronika Čelić-Tica, savjetnica za školske knjižnice pri NSK, bila je optimistična glede budućnosti hrvatskih školskih knjižnica. Govorila je o utvrđenoj strategiji njihova razvoja sukladno postojećim standardima i međunarodnim smjernicama za školske knjižnice.

O trendovima u obrazovanju budućih školskih knjižničara, s posebnim obzirom na Bolonjski proces, izvijestila je dr. sc. Mihaela Banek-Zorica s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je da moderni knjižničar mora biti informacijski stručnjak bez premca i, osim naobrazbe koju stječe formalnim putem na studiju, ozbiljno shvatiti cjeloživotno obrazovanje. Pohvalila je svoje studente, dio je bio nazočan u publici, kao i njihovu spremnost da surađuju sa školskim knjižničarima te najavila radionicu koju pripremaju za Proljetnu školu školskih knjižničara 2010. u Zagrebu.

Prof. Biserka Šušnjić, viša savjetnica za šk. knjižničare, AZOO, govorila je o planu i Strategiji stručnog usavršavanja koje provodi AZOO naglasivši da su školski knjižničari u školama zasigurno među onima koji se najviše usavršavaju s obzirom na broj i osmišljenost organiziranih stručnih skupova. Najavila je i Proljetnu školu 2010. u Zagrebu.

Prof. Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, ukazala je na to da je suvremeni školski ravnatelj osoba koja prepoznaje  ulogu školske knjižnice u suvremenom sustavu odgoja i obrazovanja osobito istaknuvši njezinu kulturnu i javnu djelatnost.

U ime zagrebačkog  Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport gđa Jadranka Marušić izvijestila je da se svake godine planiraju sredstva za školske knjižnice mada se tek djelomično realiziraju kao namjenska sredstva kojima raspolažu knjižničari, dok drugi dio odlazi na otkup koji obavi Grad, pa distribuira školama i na obnovu i/ili izgradnju škola/školskih knjižnica. Moderatorica Vanja Jurilj je upozorila na činjenicu da je školski knjižničar kompetentan stručnjak koji bi trebao imati mogućnost odabira i kupiti ono što njegovi korisnici trebaju.

Predstavnik Školskog servisa, dipl. ing. arh. Nenad Marinović, govorio je o uređenju i opremi školskih knjižnica, vlastitim iskustvima i projektima.

Prof. Veronika Čelić-Tica upozorila je da se pri nabavi opreme treba držati standarda koji detaljno propisuju kakva ona treba biti ukazavši na loša iskustva u praksi.

Uslijedila je kraća diskusija u kojoj je jedna od prisutnih knjižničarki na dnevni red ponovo stavila pitanje obrazovanja knjižničara, odnosno, zakonodavne neusuglašenosti i probleme zapošljavanja (ne)stručnih školskih knjižničara.

Moderatorica, prof. Vanja Jurilj, koja je osmislila temu i vodila skup, i Milena Klanjac ukazale su nazočnima na to da je u Bjelovaru, 26. listopada održan okrugli stol Školska knjižnica u procjepu između zakona, pravilnika i stvarnosti na kojem se, ne samo raspravljalo o problematici koju je iznijela kolegica, nego su i zaključci već proslijeđeni  nadležnim zakonodavnim tijelima.

U diskusiju se tada uključila i predsjednica HUŠK-a prof. Sanja Galic koja je pojasnila pitanja bontona u komunikaciji na javnom skupu.

Potom je govorila prof. Ana Krželj, viša savjetnica za školske knjižnice, koja je iznijela svoj stav da najveći problem u ovom trenutku predstavljaju zapošljavanja nestručnih školskih knjižničara što ima velike posljedice za školsko knjižničarstvo u cjelini.

Prof. Božica Kühn, zagrebačka školska knjižničarka, postavila je pitanja o razvoju školskih knjižnica s obzirom na buduće uključivanje u EU, na što je dobila odgovor od prof. Čelić-Tica u okviru planirane već istaknute strategije razvoja, a pitala je i što je s usavršavanjem školskih knjižničara u vještinama služenja servisima i uslugama weba 2.0, na što je savjetnica Šušnjić odgovorila da je vrlo praktično uključiti učenike-korisnike naših knjižničnih usluga u podučavanje knjižničara onome što oni jako dobro znaju (Facebook, blog) ako knjižničari ne vladaju tehnologijom, a dr. sc. Banek-Zorica najavila je radionicu na Proljetnoj školi i rekla da se uvijek može zatražiti suradnja s njezinim odsjekom glede organizacije sličnih radionica.

Kako je vrijeme predviđeno za ovaj skup isteklo, tako se i diskusija morala zaključiti mada bi, vjerojatno, bilo još pitanja.

Ocjenjujem ovaj Okrugli stol uspješnim jer je okupio popriličan broj zainteresiranih ljudi (dio je stajao jer su stolice vrlo brzo zauzete) i jer su se, osim knjižničarki i savjetnica za školsko knjižničarstvo koje su, naravno, najzainteresiranije osobe za temu školskog knjižničarstva, pozivu da aktivno sudjeluju odazvali i predsjednica ravnateljske udruge, predstavnica zagrebačkog Gradskog ureda za školstvo te predstavnik Školskog servisa. Moderatorica je imala sluha za odabir teme jer je, bez obzira na to što školske knjižničare najviše tište trenutni problemi neusklađenosti propisa i nedostatka novaca, uzela u obzir mjesto i vrijeme održavanja skupa (Interliber, središnja pozornica paviljona 6), dakle, širu publiku koja je ovako  imala prilike čuti ponešto o našem radu i budućnosti, kao i činjenicu da, osim o problemima, uistinu na svojim skupovima govorimo i o drugim temama te nastojimo biti obaviješteni i spremni za sve izazove koje nam donosi vrijeme.

Održavanje Okruglog stola na sajmu kakav je Interliber, osim dobrih strana (uočljivost, široka publika), ima i loših (buka, ometanje), pa je bilo prijedloga da se naredne godine održi u izdvojenom (zatvorenom) prostoru, no, bez obzira na sve nedostatke, smatram da se time ne bi pružila mogućnost slučajnom prolazniku, posjetitelju Sajma da čuje bar nekoliko rečenica o našem radu.

Milena Klanjac

 

Comments are closed.