Što je novo u novom Standardu za školske knjižnice

 

Novi Standard za školske knjižnice u novije je vrijeme najiščekivaniji dokument u profesionalnoj zajednici stručnih suradnika knjižničara. Raniji Standard (NN 34/2000) bio je donesen na temelju članka 8. stavka 4. podstavka 2. Zakona o knjižnicama (NN 105/97 i 5/98) i bio je zastario u brojnim elementima. Oni koji pozorno prate razvoj knjižničarstva, a naročito školskog knjižničarstva, mogu se prisjetiti i pokušaja donošenja novog Standarda za školske knjižnice tijekom 2012. i 2013. godine u okviru razrade Strategije knjižničarstva Hrvatske do 2020. godine na kojoj se radilo od 2013. do 2014. godine. Iako su dokumenti bili privedeni kraju, od njihova usvajanja nije bilo ništa.

Cijeli proces je pokrenut ispočetka formiranjem nove Vlade i novog saziva Hrvatskoga knjižničnoga vijeća. Prijedlog novog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti dan je na javno savjetovanje u srpnju 2018. godine i učinio to ljeto dugim i profesionalno, a ne samo klimatski, jako toplim. Na savjetovanju[1] je prijavljeno ukupno 2566 komentara, od kojih 1937 općih komentara i 629 nadopuna teksta. Profesionalna zajednica se ujedinila kao rijetko kada, a pokazala je i zavidne sposobnosti lobiranja: te jeseni su se pri prvom čitanju Prijedloga u Hrvatskome saboru čule „salve kritika“[2].

Veći dio prigovora i prijedloga nije u potpunosti razriješen, ali školske knjižnice su pravodobnom i argumentiranom reakcijom Hrvatske udruge školskih knjižničara – slanjem dopisa Vladi Republike Hrvatske[3], uspjele zaštiti temeljnu odredbu da svaka škola mora imati knjižnicu i time zadržati Ustavom zagarantirano pravo jednakog pristupa obrazovanju za sve.

Dugo očekivani Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti stupio je na snagu 16. veljače 2019. godine, a prateći dokumenti, pravilnici i standardi trebali su biti doneseni u roku od godine dana. Poremećaji u redoslijedu procedura uzrokovani pandemijom od proljeća 2020. i radom cijelog resora u posebnim uvjetima rezultirali su činjenicom da je novi Standard za školske knjižnice[4] ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potpisao tek 11. travnja 2023., a na stranicama resornog nam ministarstva objavljen je 24. svibnja. Objavu u Narodnim novinama dočekao je 7. lipnja, a postaje važeći osmog dana od te objave, znači 14. lipnja 2023. godine.

Standard za školske knjižnice jedan je od najvažnijih dokumenata za rad stručnih suradnika knjižničara zaposlenih u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Taj dokument na svojevrstan način objedinjuje bitne odredbe oba nadređena ministarstva – Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture i medija i istovremeno definira ključne djelatnosti oba ciljana područja djelovanja: odgojno-obrazovni i stručni knjižničarski. Temelj je za planiranje rada stručnih suradnika knjižničara i kriterij kojima se mjeri kvaliteta opremljenosti školskih knjižnica – kad govorimo o stanju knjižnice govorimo o  ispunjenju Standarda!

Formalne i sadržajne promjene u novom Standardu za školske knjižnice

Novi Standard donosi neke nove formalne klasifikacije, na primjer u članku 4. u tablici navodi tipove školskih knjižnica:

Tablica 1. Tipovi školskih knjižnica

T 1         do 8 razrednih odjela

T 2         od 9 do 12 razrednih odjela

T 3         od 13 do 16 razrednih odjela

T 4         od 17 do 20 razrednih odjela

T 5         više od 20 razrednih odjela

Za stručne suradnike knjižničare koji zbog nerazumijevanja ravnatelja i kolega bivaju preopterećeni poslovima vezanim uz prihvat, otpis, nabavu i podjelu udžbenika za učenike, a kako bi se zaštitio njihov osobni dignitet i dignitet profesije,  članak 12. u stavku 4 izričito jasnu odredbu  da udžbenici nisu dio knjižničnog fonda.

Nadalje, u članku 13, stavak 1 donosi promjene u postotne zastupljenosti u strukturi knjižničnog fonda:

S obzirom na strukturu knjižničnog fonda, a u skladu s IFLA-inim i UNESCO-vim smjernicama za školske knjižnice, od ukupnog fonda minimalno 3 – 5 % čini referentna građa, a 5 – 10 % zbirka pedagoško-metodičke građe. 

Povećan je broj jedinica knjižne građe po učeniku, učitelju, nastavniku, odgajateljima i stručnim suradnicima na 12, a ranije je bilo 10. Naglašeno je da u taj izračun ne ulazi mrežno dostupna građa.

Novost je i da je minimalni knjižnični fond povezan s tipom knjižnice, dakle s brojem korisnika, tako da:

Ukupan knjižnični fond za školske knjižnice tipa 1. i 2. ne može biti manji od 2500 jedinica relevantne knjižnične građe, za školske knjižnice tipa 3. i 4. – 3500, a za školske knjižnice tipa 5. – 4500 jedinica.

Vjerujem i da je za mnoge olakšavajuća odredba kojom svaka školska knjižnica broj jedinica audiovizualne i elektroničke građe (AVE) utvrđuje svaka školska ustanova prema svojem kurikulumu, planu i programu, potrebama i interesima školske zajednice (stavak 6).

Novost je i da je određena prosječna starost knjižničnog fonda koja ne smije biti veća od 15 godina, osim posebnih zbirki (zavičajna zbirka i zbirka starih knjiga). Za očekivati je da u školskim knjižnicama s malom i nedostatnom nabavom i istovremenom nesklonošću otpisivanju knjižnične građe ova odredba može dovesti do zabrinutosti i potencijalnih problema. Jasan je stav donositelja Standarda da školske knjižnice trebaju prestati biti skladišta stare građe i postati suvremene knjižnice s građom, ponudom i uslugom primjerenima vremenu u kojemu živimo.

Sretni broj 13

Izgleda da je veliki broj pozitivnih promjena u novom Standardu za školske knjižnice koncentriran u članku broj 13. Naročito je sretan stavak 8 koji, nakon desetljetnih rasprava, inzistiranja, prijedloga i molbi, napokon – barem papirnato rješava problem financiranja nabave knjižnične građe u školskim knjižnicama. U odredbu o financiranju nabave knjižnične građe za školske knjižnice nedvosmisleno je ugrađena obveza osnivača – gradova i županija, i Ministarstva znanosti i obrazovanja u lokalnim i državnom proračunu osigurati namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe.

Dakle, stavak 8 u cijelosti glasi:

Knjižna građa dopunjava se svake školske godine sukladno raspoloživim sredstvima u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a najmanje 0,5 jedinica po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku, odgajatelju i stručnom suradniku.

Koeficijent izvodljivosti Standarda

Poseban prilog novoga Standarda su koeficijenti izvodljivosti koji propisuju vremenske rokove za provedbu donesenih odredbi.

Tako je zadani vremenski okvir za usklađivanje opreme školskih knjižnica do prostora knjižnica do kraja 2025. godine, a za usklađivanje prostora do kraja 2027. godine. Prilikom izgradnje novih škola i knjižnica Standard se mora primjenjivati odmah!

Sa odmah su označeni i računalni program za knjižnično poslovanje, minimalan fond i nabava knjižnične građe i donošenje novih pravilnika o radu školskih knjižnica.

 

Predlažemo da dobro iščitate novi Standard za školske knjižnice, uvrstite u nove pravilnike sve važne odredbe koje će vam pomoći pri izgradnji školske knjižnice kakvu trebaju vaši korisnici (knjižnični fond, prostor i oprema) i istovremeno zaštiti vaš profesionalni dignitet (udžbenici, financiranje).

Niti jedne odredbe nisu tako dobre da same po sebi mogu donositi promjene, ali mogu biti dobra polazna točka za brže i jednostavnije ostvarenje ciljeva. Ovaj Standard u mnogim svojim elementima bi mogao biti ta polazna točka.

Vanja Jurilj

 

[1] https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=7767 (pristupljeno 25. lipnja 2023.)

[2] https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/sabor-vladajuci-i-oporba-hvalili-predlozeni-zakon-o-knjiznicama-i-knjiznickoj-djelatnosti-698397 (pristupljeno 25. lipnja 2023.)

[3] https://www.husk.hr/odgovor-na-molbu-za-izmjenu-spornih-odredbi-u-prijedlogu-zakona-o-knjiznicama-i-knjiznicnoj-djelatnosti-i-zastitu-djelatnosti-knjiznica-u-odgojno-obrazovnim-ustanovama-republike-hrvatske/ (pristupljeno 25. lipnja 2023.)

[4] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_06_61_1024.html (pristupljeno 25. lipnja 2023.)