20. 09. 2014.

Svjetski kongres školskih knjižničara u Moskvi – paketić suprotnosti

Pod nazivom  Školske knjižnice u društvu znanja: upotrijebi spoznajne tehnologije, oblikuj stvaralačku  osobu (The school library in the knowledge society: use of cognitive technologies, form creative person) održan je od 25. do 30. kolovoza ove godine u Moskvi, Rusija, 43. Svjetski kongres školskih knjižničara. Na najvećem godišnjem skupu školskih knjižničara svijeta među 247 sudionika iz 22 zemlje svijeta i Hrvatska je imala svoju predstavnicu – na toj konferenciji predstavljala ju je Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara.

 

IASL2014_Otvorenje54

Zastave zemalja čije zemlje imaju sudionike na skupu

Nakon cjeloproljetnog, a dijelom i ljetnog, iščitavanja  najrazličitijih mogućih komplikacija koje su kolege iz cijelog svijeta imale oko dobivanja vize za Rusiju, uz uvjerenje da će za nas iz Hrvatske to biti lako – što se i ostvarilo, i nakon osiguranja sredstava u samom finišu – što je bilo malo teže, ali  ostvarilo se uz razumijevanje poslovnih partnera – stekli su se potrebni uvjeti za odlazak na  43. Svjetski kongres školskih knjižničara u Moskvi! Tako se i Hrvatska svrstala među 22 države koje su među 247 sudionika imale svoga predstavnika na tom najvećem godišnjem skupu školskih knjižničara svijeta. Vjerujemo da niti ukupan broj sudionika, niti broj zemalja iz kojih su došli nije bio u skladu s očekivanjima organizatora. Razloge za to treba tražiti u složenom postupku dobivanja viza, a dobrim dijelom i u političkoj situaciji  – i to ne samo trenutnoj!

U takvom društveno-političkom ozračju uz naznake kulturnih razlika, ponekad i tenzija održan je od 25. do 30. kolovoza ove godine u Moskvi, Rusija, 43. Svjetski kongres školskih knjižničara  pod nazivom Školske knjižnice u društvu znanja: upotrijebi spoznajne tehnologije, oblikuj stvaralačku  osobu (The school library in the knowledge society: use of cognitive technologies, form creative person).

Iako impozantan veličinom (1777 soba), i znakovitog naziva, hotel Kosmos u Moskvi nije bio idealno mjesto održavanja ovakvog stručnog skupa. Njegova arhitektura i interijeri s prepoznatljivim stilom komunističkog razdoblja sedamdesetih, osoblje koje ne govori i ne razumije niti riječi engleskoga jezika i neiskustvo organizatora umanjili su sjaj koji obično imaju prva izlaganja. Taj prvi, predkonfeerncijski dan, bio je rezerviran za aktualne teme:  Školska knjižnica u svijetu brzih promjena koju je prezentirala Dianne Öberg, profesorica u miru sa Sveučilišta u Alberti, Kanada, i prof. Mona Kerby,  McDaniel College, SAD i okrugli stol  Standard školsko-knjižničarske struke: izazovi globalnoga svijeta – Profesionalne strategije profesije školskoga knjižničara koji je vodio Mihail Vladimirovič Clarin, doktor pedagoških znanosti, vodeći istraživač Ruske akademije znanosti. Iako je za sva predavanja bilo osigurano odlično simultano prevođenje, i sa ruskog jezika na engleski i s engleskoga jezika na ruski, i toga dana i na većini predavanja narednih dana, predavanja na ruskom jeziku su slušali ruski govornici, predavanja na engleskom jeziku – ostatak svijeta!

Otvorenje skupa i konferencijski dani

IASL2014_Otvorenje31

Otvorenje 43. Međunarodnog kongresa školskih knjižničara u Moskvi

Ništa u tom prvom danu nije dalo naslutiti da nam se sutradan sprema spektakularno otvorenje Skupa – održano je u ultra-modernom zdanju Ruske informativne agencije (RIA), sa savršeno uređenim ulazom, predvorjem, dvoranom, a jedan od uzvanika bio je i mini-robot koji govori – tek toliko da se pokaže što sve može i ima jedna velika zemlja, jedan veliki narod i jedna svjetska velesila! Priredbu su vodili profesionalni spikeri, odjeveni  kao da vode završnu priredbu Eurovizije!? Ali sami program otvorenja – plesne točke praćene glazbom i slikama ruske i svjetske kulturne baštine prikazane na ogromnom video zidu u pozadini bile su toliko skladne i lijepe da u trenutku pomislite da je toliko ushita i ljepote dovoljno da ispuni cijeli jedan život!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Predavanje Što i kako mi učimo u različitim kulturama

Ni prvo izlaganje nije zaostajalo za takvim prekrasnim otvaranjem – isti vrhunac koji je tamo pružen osjećajima, sada je pružen intelektu i umu. Predavanje doktora psihologije  Jurija Josifiviča Alexandrova, Što i kako mi učimo u različitim kulturama (What and how we learn in different cultures) bilo je i sadržajno i prezentacijski jedno od najboljih koje sam ikada slušala i gledala. Doprinijela je tome i dvorana opremljena vrhunskom prezentacijskom tehnologijom, ali prije svega znanje, odabir teme i način izlaganja profesora Alexandrova. Objašnjavanjem različitih funkcija lijeve i desne polutke mozga, objašnjene su i različitosti među ljudima, cijelim narodima i njihovim kulturama u ovisnosti od činjenice koju polutku mozga više koriste. Pojašnjenje o  zaduženosti lijeve polutke mozga za racionalne, logičke i dobro organizirane postupke, a desne strane mozga za kreativno, inovativno i više umjetničko izražavanje mogli smo iskoristiti i za analizu osobnih karakteristika, a svakako i za analizu različitih kultura čiji smo sraz gledali i osjećali tih dana.

IASL2014_Predavanja08

Okrugli stol Znanost – školama: bacimo školske knjižnice u budućnost

Nastavak  programa toga dana je i dalje bio impresivan: okrugli stol s temom Znanost – školama: bacimo školske knjižnice u budućnost (Science – to school: throw the school libraries into the future) koji je vodila doktorica pedagoških znanosti Natalija Ivanova Genadina, okupio je poznate ruske stručnjake koji su govorili o sadašnjem stanju i mogućem razvoju školskih knjižnica. Neobična je bila, ali ne i neprimjerena, izjava jednog od govornika okrugloga stola da budućnost školskih knjižnica ovisi prije svega od odgovora na kantovsko pitanje: Kamo idemo? Nakon godina svesrdnog truda i izmišljanja stalno novih aktivnosti i kompetencija ne bi li dokazali kako smo važni i potrebni našem obrazovnim i knjižničnim sustavima (apsolutni hit ovogodišnje konferencije od strane američkih predstavnika bile su leadership competencies), bilo je pravo osvježenje čuti tu otrežnjujuću misao iz stare, dobre europske tradicije.

Nakon toga, gotovo savršenoga, dana u kojem su naši domaćini u potpunosti iskazali sve sposobnosti dobre organizacije i kreativnosti, bilo je vjerojatno previše očekivati da bi se netko pozabavio i tom organizacijskom sitnicom kao što je – povratak u hotel! Začuđeni sudionici sa svih kontinenata su u nevjerici gledali oko sebe ne znajući niti gdje se nalaze niti kamo bi trebali ići (Uh taj Kant!). Ta situacija je jedna od onih zbog koje je ovo izvješće u nazivu dobilo kao dodatak sintagmu iz Dnevnika Ane Frank – paketić suprotnosti. Moje znanje ćirilice i dobra mapa metroa pomogli su da svi sretno i brzo, što je za moskovski promet gotovo neshvatljivo, stignemo u hotel.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Barbara Schultz Jones, izlaganje u Google Russia

Drugog dana skupa odvijale su se paralelne sesije u hotelu Cosmos gdje su uglavnom na predavanjima ostali sudionici iz Rusije, a za odlazak na  predavanja u predstavništvo Google-a u Rusiji odlučio se, već pogađate, ostatak svijeta. U očekivano dobro uređenom i čudima tehnike opremljenom Google centru, smještenom u elitnom dijelu Moskve, kolegice dr.sci. Luisa Marquardt, dr.sci. Barbara Schultz Jones i dr.sci. Dianne Öberg izvijestile su nas o novostima s netom održanog kongresa IFLA-e s naglaskom na pitanja koja se tiču školskih knjižnica i pokrenutu reviziju Smjernica za školske knjižnice.

Popodne toga dana je bilo rezervirano za sastanke upravnih i stručnih tijela Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL), a na izbornom zasjedanju na funkciju dopredsjednice je izabrana kolegica dr. sci. Mihaela Banek Zorica.

Od ostalih izlaganja i stručnih događanja tih dana svakako bih izdvojila posjet školskoj knjižnici osnovne i srednje škole u Moskvi (obje dijele istu zgradu i knjižnicu) i završno izlaganje dr.sci. Rossa Todda sa sveučilišta Rutgers iz New Jersey, SAD.

IASL2014_Škola07

Knjižnica moskovske škole i njena vrijedna knjižničarka

Jasno nam je da sve moskovske škole nisu kao ova koju smo imali priliku obići, ali mora se priznati ova je zaista bila dojmljiva. Sve, od prilaza zgradi, školskoga vrta, veličine, hodnika, školske knjižnice i dvorane u kojoj je održan kratki program je novo, dobro planirano i ostvareno – u istoj zgradi se nalaze i osnovna i srednja škola i dijele istu knjižnicu.  Ipak, vjerujem da će svima u najsnažnijem sjećanju ostati školska knjižničarka koju ni neznanje engleskoga jezika nije spriječilo da nam potanko i sa strašću ispriča kako je uredila svoju knjižnicu i koje sve aktivnosti provodi.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

dr. sci. Ross Todd

Odabir dr. sci. Rossa Todda za završno izlaganje skupa svakako je jedan od mudrijih poteza organizatora. Podjednako upućen u temu, angažiran, raznovrstan, živoga duha i nadasve optimističan Todd nas je u svojoj prezentaciji Od informacija do znanja: školske knjižnice kao centri spoznavanja, kreativnosti i izgradnje (From Information To Knowledge: School Libraries As Centers Of Cognition, Creativity And Construction) podsjetio na sve one bitne odrednice koje čine naš poziv u isto vrijeme duboko korisnim, smislenim i plemenitim.

Na samom kraju službenog dijela programa, sudionike su pozdravili organizatori, predsjednik Svjetske udruge školskih knjižničara dr. sci. Diljit Singh, a narednu konferenciju u Hagu, Nizozemska, najavila je i pozvala na sudjelovanje predsjednica njenoga Organizacijskog odbora Lourence Das.

IASL2014_Predavanja21
IASL2014_Predavanja23

Lourence Das najavljuje narednu konferenciju u Nizozemskoj

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

I sami sudionici su imali priliku izraziti svoje dojmove, mnogima je to bio prvi kongres takve vrste i susret s kolegama iz različitih dijelova svijeta. Neki od domaćih, ruskih školskih knjižničara su putovali dulje i kompliciranije do Moskve nego mnogi gosti iz inozemstva. Stoga su njihovi izrazi zahvalnosti zbog mogućnosti sudjelovanja, stjecanja novih znanja i novih kontakata imali veliku težinu i dodali ovome skupu vrijednost koju u nekoj teritorijem manjoj i kulturno manje složenoj sredini ne bi imala.

Prema zaključku

Nakon odslušanih izlaganja, sudjelovanja u radionicama, nekim od radnih sastanaka IASL-a, službenih i manje službenih razgovora sa stručnjacima i kolegama iz školsko – knjižničarske struke, može se primijetiti pozitivan trend intenziviranja aktivnosti koje istovremeno brinu o kvaliteti i društvenoj odgovornosti knjižničarske struke (Lyonska deklaracija, Revizija IFLA-inih smjernica za školske knjižnice, …). Dobra je vijest i sudjelovanje velikog broja školskih knjižničara iz prakse na ovome skupu. Ono u čemu još uvijek postoji ogroman prostor za napredak je uređenje zakonske regulative u mnogim zemljama, a rad na daljoj profesionalizaciji i profiliranju struke je neophodan u gotovo svim zemljama o čijem smo školskom knjižničarstvu nešto saznali. Također smatram kako bi angažman većeg broja školskih knjižničara i njihovih nacionalnih strukovnih udruženja u regionalnim podružnicama i stručnim i upravnim tijelima Međunarodne udruge školskih knjižničara mogao doprinijeti njihovu obostranom osnaživanju, a time i osnaživanju cijele struke i na međunarodnom i regionalnom planu.

 

Uz i iza konferencije u Moskvi

Izložba knjiga, aukcija darovanih predmeta i svečana večera

Stalna popratna zbivanja svih IASL kongresa su izložba knjiga donesenih iz zemalja sudionika: tiha aukcija predmeta donesenih iz tih istih zemalja i velika javna aukcija koja kulminira na svečanoj večeri organiziranoj za sve sudionike. Hrvatsku knjižnu produkciju na ovogodišnjoj izložbi predstavljala je sada već kultna knjiga Sjeverozapadni vjetar Zdenka Bašića, a predmet za aukciju, koji je privukao dosta pozornosti i otišao u ruke egzotičnog bračnog para iz Južne Afrike, bila je kopija Vučedolske golubice.  Svečana večera, glazba i ples uspjeli su ono što se tijekom plenarnih izlaganja činilo nemogućim: nesputanu komunikaciju i radost zajedništva.IASL2014_Gala02

U takvom je ležernom ozračju održan i javni dio aukcije na kojem su licitirani vrjedniji  predmeti poput raskošna porculanskog tanjura iz Portugala, ručno rađenih ukrasnih navlaka za jastuk iz Mongolije, ali i jedna neobična ponuda – trodnevni obilazak školskih knjižnica Japana uz vodiča! Na aukciji je prikupljeno 3.534,00 USD, dvije se trećine tog iznosa dodaju Fondu za kupnju knjiga za školske knjižnice zemalja Trećeg svijeta, a jedna trećina za fond koji pomaže plaćanju članarine za siromašne školske knjižničare.

 

Posjet Moskovskom kremlju

Slike Moskovskoga kremlja, a naročito crkve sv. Vasilija Blaženog već su odavno postale zaštitni znak Moskve i Rusije. Ma koliko ih često viđali na fotografijama, vidjeti ih uživo nešto je sasvim drugo.  Ruski vjesnik opisuje ga ovako: Na karti Moskve u centru se nalazi točka gdje otkucava glavni ruski sat i gdje je u zemlju zaboden znak nultog kilometra. Od te točke i danas, kao i uvijek, počinje računanje ruskog vremena i ruskog prostora. Kremlj nije samo povijesni centar Moskve, nego i duhovni i državni simbol Rusije. I ne znajući za te riječi, idući kroz njegove crkve i parkove, osjeća se to isto – iza svega tu stvorenoga, ozidanoga, ukrašenoga, zasađenoga, oblikovanoga stoji neka nevidljiva sila i namjera, kustosica koja nas je vodila kroz Kremlj imenovala ju je riječima: želja za vječnim životom.

Savršen položaj na brežuljku iznad rijeke Moskve, tajanstvenost skrivanja iza zidova od crvene cigle, čarobni vrtovi, stalne mijene odnosa svijetla i tame na njegovim zlatastim kupolama uzrokovane raspuknutim nebom iznad Moskve čine Moskovski kremlj  u isto vrijeme privlačnim i neuhvatljivim. Barem mi se tako činilo dok sam pokušavala uhvatiti najljepši prizor odsjaja kasnog ljetnog sunca koje izbija kroz oblake i oživljava njegove zlatne kupole…

Tada još nisam znala da je pjesnik Ljermontov je o njemu napisao: Ne, nije moguće opisati ni Kremlj, ni njegove nazubljene zidine, ni tamne njegove prolaze, ni predivne dvorce… To treba vidjeti, samo vidjeti… Treba osjetiti sve što oni govore srcu i mislima!

Priklanjajući se Ljermontovu u potpunosti, prepuštam vas tom viđenju!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Odgovori