Prijedlozi školskih knjižničara za izmjene i
nadopune
Prijedloga nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće
obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (usuglašeno na sastanku 19. ožujka 2009. u Školi za
cestovni promet u Zagrebu)
I.
IZMJENE I DOPUNE
OPĆIH DIJELOVA TEKSTA
Str. 9. 2. Opći odgojno-obrazovni
ciljevi
U tekstu dodati: Vrijednosti kao i opći ciljevi odgoja
i obrazovanja koji proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve učitelje,
nastavnike i stručne suradnike ( dodati)
Str.
12. - U ostvarivanju nastave i izvannastavnih aktivnosti
potrebna je redovita i trajna suradnja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika...
Str.
13. - VI.1. Posebni odgojno-obrazovni ciljevi: treba dodati „informacijska
kompetencija/pismenost (sposobnost pronalaženja, razumijevanja, vrjednovanja i
korištenja informacija iz različitih izvora)“
Str. 15. - Međupredmetne teme /
Informacijsko-komunikacijsko obrazovanje
Str.
16. - Informacijsko-komunikacijsko obrazovanje kao
međupredmetna tema odnosi se na informacijsku pismenost,
komunikacijsku kulturu čijem razvoju trebaju pridonijeti svi predmeti u suradnji sa školskom knjižnicom.
Str.
16. - Zadaća je škole pružiti odgoj i obrazovanje za selektivnu uporabu
informacija koje dolaze iz različitih, a posebno
elektroničkih medija...
Str.
17. - Novi nastavni predmeti: Predmet Informacijsko-komunikacijsko obrazovanje
treba u suradnji sa školskom knjižnicom učenike osposobiti za komuniciranje...
Str.
78. - VIII. Očekivana odgojno-obrazovna postignuća učenika nakon završetka
strukovnog obrazovanja: treba dodati „informacijska kompetencija/pismenost (sposobnost
pronalaženja, razumijevanja, vrjednovanja i korištenja informacija iz
različitih izvora)“
Str.
79 - Opći obvezni dio nacionalnog kurikuluma... treba dodati „informacijske pismenosti“
Str. 92 -
Predmetom praćenja i vrjednovanja bit će i međupredmetne /
kroskurikulumske teme kao što su poduzetništvo, učiti kako učiti, ... knjižnično-informacijsko
obrazovanje.
II.
4. Školska knjižnica u Nacionalnom okvirnom kurikulu
Školska je knjižnica ključna poveznica ostvarivanja temeljnih
kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i međupredmetnih sadržaja u okviru školskog kurikula. Ona je
informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja
osobnog i kulturnog identiteta učenika. Namijenjena je svim sudionicima
odgojno-obrazovnog procesa i osigurava
stručnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i izvanškolskih
aktivnosti.
Kroz razne programe potiče učenike na samostalno istraživanje,
uporabu svih izvora znanja na različitim medijima te
ima temeljnu ulogu u učenju učenja i osposobljavanja učenika za cjeloživotno
učenje.
U skladu s općim odgojno-obrazovnim ciljevima provodi se
program knjižnično-informacijskog obrazovanja učenika čiji su sadržaji ključni
za učenje i poučavanje svih područja i zato ih treba u potpunosti integrirati u
kurikul.
KNJIŽNIČNO-INFORMACIJSKO OBRAZOVANJE
Orijentacija suvremene škole na
istraživačku i problemsku nastavu, na timsko suradničko učenje, na veću
samostalnost učenika u stjecanju znanja te na transformaciju učenika od objekta
u subjekt odgojno-obrazovnog rada, daje školskoj knjižnici ulogu temeljnog
čimbenika osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa, kao i jezgre informacija
i mogućnosti za učenje i napredovanje. Školska je knjižnica dostupna učenicima
u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i učenja te vremenu razvoja
stavova i ponašanja važnih za kasniji život. Svojim djelovanjem ona je ne samo
potpora odgojno-obrazovnom radu, već i
otvara vrata osobnog stvaralačkog napretka svakog učenika koji na taj
način razvija trajnu potrebu za cjeloživotnim učenjem.
Učenik je krajnji cilj djelovanja
školske knjižnice - aktivan sudionik i subjekt društva, kulturno i
komunikacijski obrazovan te humanistički orijentiran.
Suradnja i timski rad između školskog knjižničara i ostalih sudionika obrazovnog procesa nužni su jer školski knjižničar treba ostvariti korelacijski pristup planiranju i programiranju rada. Samo se međupredmetnim povezivanjem može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.
Partnerstvo i timski suradnički rad omogućuju školskoj
knjižnici i školskom knjižničaru aktivno uključivanje u promišljanje i
ostvarenje interdisciplinarnog i multimedijalnog pristupa nastavi u kojoj do
izražaja dolaze metode i brzina uporabe znanja, kao i njegova obnavljanja,
dopunjavanja i usavršavanja. U takvim uvjetima školska knjižnica osigurava
zadovoljenje pojedinačnih i skupnih odgojnih, obrazovnih, informacijskih,
kulturnih i socijalnih potreba svojih korisnika, prioritetno učenika.
Informacijska teorija i praksa programa poučavanja
u školskoj knjižnici odražavaju zakonske smjernice i profesionalnu etiku.
Školska se knjižnica neposredno uključuje u školski kurikul kroz modul
Knjižnično-informacijskog obrazovanja, a posredno u sklopu međupredmetnog
povezivanja. Program knjižnično-informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz tri
područja: čitanje, informacijsku pismenost i kulturnu i javnu djelatnost.
1. Čitanje
U traganju za novim pristupima učenju u knjižnici se
sve više primjenjuju postupci čitanja s razumijevanjem koji se nastoje povezati
s nastavnim sadržajima. Upute kako usvojiti gradivo za pojedine predmete svode
se na pet osnovnih oblika učenja: povezanost, iskustvo, primjena, suradnja i
prijenos na nove sadržaje. Već od početka školovanja učenici se potiču na
čitanje, razvijanje čitačkih vještina i čitateljskih navika (prepričavanje,
pisanje, dramatizacija, pjevanje, crtanje). Ostvarenjem ovih aktivnosti učenici
shvaćaju važnost čitanja u svakodnevnom životu i u učenju jer na taj način
bogate svoj rječnik i razvijaju pisanu i govornu komunikaciju.
2. Informacijska pismenost
Najbolji način za razvijanje vještina informacijske pismenosti provodi se timskom suradnjom učitelja i stručnih suradnika u školskoj knjižnici i metodičkim planiranjem temeljenim na postojećim vještinama i potrebama učenika s već prepoznatim modelima dobre prakse koji prate razvojni plan škole. Ona uključuje postupke prepoznavanja informacijskih potreba korisnika, traženja, pretraživanja, vrjednovanja i uporabe nađene informacije. Zato su važne
strategije za razvoj kurikula informacijske pismenosti:
1.
Prepoznati osobe (učitelje/nastavnike i suradnike) koje su zainteresirane za timsko suradničko učenje vještina informacijske pismenosti i svakodnevnu primjenu u nastavi da bi učenici bili uspješniji u učenju određenog predmeta
2.
Kroz manje programe razvijati ključne
korake metoda poučavanja važnih vještina u kurikularnom kontekstu u radu s
učiteljima svih predmeta, pratiti i procjenjivati napredak učenika u usvajanju
informacijske pismenosti, usvajanju novih znanja iz pojedinih predmeta.
Razvijati istraživačke metode za
pojedine predmete u kojima je to moguće, da bi se stvorila informacijska baza
dobrih, u praksi provjerenih vježbi koje se mogu dalje koristiti te
proširivati za usavršavanje postojećih i
stvaranje novih istraživačkih metoda.
3.
Poticati i procjenjivati istraživačke
projekte
4.
Širiti primjere dobre prakse kroz
prezentacije u školi i izvan nje
5.
Pratiti i procjenjivati razvoj
informacijske pismenosti i učenička postignuća kroz nastavne predmete sukladno
dobi učenika.
3. Kulturna i javna djelatnost
Sadržaji kulturne i javne djelatnosti sastavni su dio
godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i sastavni su dio
odgojno-obrazovnog rada škole. Poticaj su
za provođenje školskih projekata na određenu temu koje inicira i koordinira
školski knjižničar u suradnji s učiteljima /nastavnicima. Njome se
aktualiziraju važni događaji u školskoj sredini, užem i širem okruženju.
Suradnja školskoga knjižničara s kulturnim ustanovama – knjižnicama, muzejima,
kazalištima i sl. ima za cilj odgoj ličnosti s razvijenim kulturnim potrebama i
navikama.
Očekivana postignuća učenika u knjižnično-informacijskom obrazovanju
I.
OBRAZOVNI CIKLUS (1.-4. razred OŠ)
Čitanje
Učenici:
§
poznaju
knjižnični prostor, pravila posudbe i vraćanja knjiga
§
samostalno
odabiru knjige za slobodno čitanje
§
sudjeluju
u različitim aktivnostima koje ih potiču na čitanje i razvijaju čitateljsku
kulturu
(prepričavanje, pisanje, dramatizacija,
pjevanje, crtanje)
§
shvaćaju
važnost čitanja u svome životu, uspoređuju situacije i likove iz književnih
djela
sa svakodnevicom; komuniciraju s
književnim tekstom na razini prepoznavanja
§
znaju
što je dječji časopis; prepoznaju rubriku i određuju koja ih poučava, a koja
zabavlja
§
samostalno
odabiru i čitaju knjige i dječje časopise radi razvijanja čitačkih vještina i
usvajanja čitateljskih navika
§
čitajući
bogate svoj rječnik i razvijaju pisanu i govornu komunikaciju, razumiju jednostavne
i složenije upite i reagiraju na njih
§
razumiju
vrijednost stvaralačkih dostignuća pri nastajanju autorskih djela
§
prihvaćaju
knjižnicu kao mjesto učenja, druženja i zabave.
Informacijska
pismenost
Učenici:
§
razlikuju
knjižnu od neknjižne građe
§
prepoznaju
dječji časopis kao dio knjižničnoga fonda i kao izvor informacija; pomoću
kazala pronalaze željeni sadržaj
§
razlikuju
književno-umjetničke tekstove od popularno-znanstvenih
§
poznaju
dijelove knjige i znaju pronaći određene podatke u knjizi (naslovna stranica,
predgovor, pogovor, bilješka o piscu)
§
poznaju
različite vrste izvora informacija u knjižnici i koriste se njima sukladno dobi
§
koriste
leksikon i enciklopediju za proširivanje znanja i razvijanje informacijskih
vještina;
znaju pravilno pretraživati zbirku pomoću
abecednog niza, kazala i granične riječi
§
znaju
čemu služe rječnik i pravopis; poznaju i poštuju jezične i pravopisne norme
hrvatskog jezika.
Kulturna i javna
djelatnost
Učenici:
§
poznaju
dječji odjel gradske/narodne knjižnice i kao njihovi članovi koriste usluge
u svrhu učenja i korisnoga provođenja
slobodnog vremena
§
poznaju
i posjećuju kulturne ustanove
§
poznaju
dječja prava, poštuju ih i imaju pozitivan odnos prema sebi i drugima
§
prihvaćaju
različitosti.
II.
OBRAZOVNI CIKLUS (5.- 6. razred OŠ)
Čitanje
Učenici:
§ čitaju „s olovkom u ruci“ (dnevnik čitanja), kritički prosuđuju
pročitano i zauzimaju svoj
stav prema
tekstu
§ čitaju tekst iz časopisa ili drugog izvora s razumijevanjem, znaju ga prepričati, napraviti
bilješke i pisati sažetak
§ povećavaju brzinu svoga čitanja i
razvijaju sposobnost samostalnog čitanja različitih
tekstova
§ čitaju književna djela i periodiku
po vlastitom izboru sukladno dobi i interesima.
Informacijska
pismenost
Učenici:
§ nadograđuju i produbljuju znanja o
knjižnici kao izvoru informacija
§ razlikuju pojedina područja
ljudskog znanja, imenuju vrste znanosti
§ poznaju dobnu klasifikaciju
knjižnične građe za učenike (M,D,O,I,N)
§ znaju objasniti kataložni opis i
pomoću signature i autorskog/naslovnog kataloga pronaći
građu u
slobodnom pristupu
§ koriste se autorskim i naslovnim
katalogom kao izvorom informacija
§ koriste se e-katalogom školske i
najbliže gradske/narodne knjižnice za informiranje
o dostupnosti
izvora
§ razumiju sustav UDK (Univerzalna
decimalna klasifikacija) prema kojoj se klasificira
stručna građa
§ znaju izabrati odgovarajući izvor
za potrebe problemsko-istraživačke i projektne nastave
§ koriste se popularno-znanstvenim
časopisima u samostalnom istraživačkom radu
§ znaju sami izlučiti ključne riječi
iz teksta kao pomoć u pretraživanju izvora
§ znaju što je bibliografija i čemu
služi
§ poznaju skraćeni bibliografski opis
(autor, naslov, mjesto, izdavač, godina izdanja)
§ znaju samostalno pronaći
informaciju u različitim vrstama izvora (primarni i sekundarni).
Kulturna i javna
djelatnost
Učenici:
§
sudjeluju
u različitim kulturnim događanjima
§
uvažavaju
tuđe mišljenje i stavove i prihvaćaju argumentirane kritike
§ razumiju
važnost zaštite prirode i očuvanja kvalitete okoliša
III.
OBRAZOVNI CIKLUS (7.- 8. razred OŠ)
Čitanje
Učenici:
§ imaju razvijene čitačke vještine i čitateljske
navike
§ samostalno se koriste knjižničnom
građom za potrebe učenja, istraživanja, informiranja i
korisnog
provođenja slobodnog vremena
§ čitaju kritički i stvaralački.
Informacijska
pismenost
Učenici:
§ znaju odabrati i koristiti podatke
iz različitih publikacija pri oblikovanju informacija
§ znaju samostalno odabrati i
upotrijebiti odgovarajuću tehnologiju kao alat za učenje i
rješavanje
problema
§ koriste informacije s različitih
medija, kritički ih vrjednuju i koriste se
njima radi učenja i
osobnog
napretka
§ poznaju primarne i sekundarne
izvore za opće, specijalno i tekuće informiranje
§ znaju pronaći odgovarajući citat u
tekstu i citirati autore poštujući autorska prava i
intelektualno
vlasništvo u upotrebi i kreiranju informacija tijekom samostalnog
istraživanja
§ znaju predstaviti rezultate
istraživanja, raspravljati o njima i vrjednovati ih
§ poznaju bibliografske elemente za
omeđene publikacije, članke i periodiku
§ znaju bibliografski opisati
korištene izvore pri izradi samostalnog rada
§ prepoznaju školsku knjižnicu kao
dio globalne informacijske mreže te vrijednost
kvalitetne
informacije u svakodnevnom životu
§ poznaju različite vrste knjižnica i
razumiju njihovu povezanost u knjižnično-informa-
cijskom
globalnom sustavu
§ primjenjuju stečena znanja i
vještine informacijske pismenosti kao aktivni korisnici
različitih
vrsta knjižnica radi cjeloživotnog učenja.
Kulturna i javna
djelatnost
Učenici:
§
prihvaćaju
knjižnice kao prostor promoviranja znanja, tuđeg i osobnog stvaralaštva
§
su
sposobni za djelotvorno sporazumijevanje,
zauzimanje stajališta i svrhovito
raspravljanje
§
imaju
razvijen pozitivan odnos prema prirodi i svijest o potrebi zaštite prirode i
očuvanja
kvalitete okoliša, osobnog uključivanja i
vlastitog doprinosa svakog pojedinca
§
znaju
kritički vrjednovati informacije o globalnim, ekološkim, zdravstvenim i drugim
razvojnim problemima i razumiju ulogu
aktivnoga građanina prema konceptu održivog
razvoja
§
razumiju
potrebu očuvanja zavičajne, hrvatske i svjetske baštine.
IV.
OBRAZOVNI CIKLUS
(1. i
2. razred SŠ te trogodišnje
strukovne i umjetničke škole)
Čitanje
Učenici:
§ imaju razvijene čitateljske
interese i navike
§ imaju razvijenu potrebu i naviku
praćenja popularno-znanstvenih i stručnih časopisa
§ sposobni su čitati i razumjeti
popularno-znanstvene i stručne tekstove
§ znaju povezati osobno iskustvo,
predznanje i nova saznanja iz raznih izvora informacija.
Informacijska pismenost
Učenici:
§ sposobni su pronaći, vrjednovati i
uporabiti različite informacijske izvore
§ znaju samostalno oblikovati upit za
pronalaženje informacija
§ znaju pretraživati knjižnične
kataloge i internetske izvore
§ sposobni su pronaći informacije u
referentnoj i stručnoj literaturi
§ imaju usvojenu naviku vođenja
bilježaka
§ znaju navesti korištene
bibliografske izvore
§ razumiju i kritički prosuđuju
informacije, točno i kreativno se njima koriste
§ razumiju stručnu terminologiju
§ sposobni su za suradničko i
istraživačko učenje.
Kulturna i javna djelatnost
Učenici:
§ prepoznaju i poštuju zavičajnu i
hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu
§ pozitivno se odnose prema kulturnoj i prirodnoj baštini drugih naroda
§ imaju potrebu sudjelovanja u
različitim kulturnim događanjima
§ imaju pozitivan odnos prema zaštiti
prirode i očuvanju okoliša
§ prihvaćaju različitosti i uvažavaju tuđa mišljenja i stavove.
V.
OBRAZOVNI CIKLUS
(3. i 4. razred SŠ)
Čitanje
Učenici:
§ imaju razvijenu potrebu čitanja
zbog užitka
§ sposobni su kritički i kreativno
promišljati, usmeno i pismeno se izražavati
§ znaju čitati i vrjednovati
informacije u sredstvima javnog priopćavanja
§ razvili su naviku raspravljanja o pročitanom
§ usvojili su različite tehnike
čitanja.
Informacijska pismenost
Učenici:
§ učinkovito se koriste informacijama
iz raznih izvora, preoblikuju i organiziraju nova
saznanja
§ znaju različite strategije
rješavanja i objašnjavanja problema i pojava
§ znaju u potpunosti samostalno
pronaći informaciju u stručnoj i znanstvenoj literaturi
§ poznaju različite načine
prezentacije vlastitih znanja
§ znaju se koristiti istraživačkim
postupcima u samostalnom i suradničkom učenju
§ osposobljeni su za cjeloživotno
učenje.
Kulturna i javna djelatnost
Učenici:
§ imaju osviješten osjećaj
pripadnosti hrvatskoj kulturi i baštini
§ poštuju i uvažavaju vrijednosti drugih kultura
§ imaju razvijen pozitivan stav prema sebi, drugim ljudima i
prirodi
§ razvili su toleranciju prema tuđim mišljenjima i stavovima
§ imaju razvijenu sposobnost izražavanja i prihvaćanja argumentirane kritike
§ imaju potrebu osobnog uključivanja i vlastitog doprinosa u održivom razvoju
§ sposobni su argumentirano i kreativno promicati vrijednosti zavičajne, hrvatske i svjetske
baštine.
Biserka Šušnjić, Ana Krželj, Dinka Kovačević, Evica Tihomirović, Sanja Galic, Ruža
Jozić, Nada Šerić, Ljerka Medved, Mirjana Milinović, Marija Bednjanec