U toj prigodi, Hrvatska udruga školskih knjižničara (HUŠK), organizirala je Okrugli stol 6. studenoga 2003. godine u zagrebačkoj Osnovnoj školi ”Dr. Ivan Merz”. Pozivu Upravnog odbora odazvali su se: - Alemka Belan-Šimić, prof. (HKD) - Veronika Čelić-Tica, prof. (NSK) - Dr. sc. Damir Boras (FF) - Dr. sc. Jadranka Lasić Lazić (FF) - Mr. sc. Hrvoje Stančić (FF) - Biserka Šušnjić, prof. (ZZUŠ) - Zoran Paldi, dipl. oec. (MPS) - Sunčica Kužilek Pistotnik, prof. (URSŠ)

Vesna Šredl, profesorica i knjižničarka škole domaćina, pozdravila je prisutne sudionike, a zatim ih upoznala s poviješću i sadržajem svoje škole, pojasnivši na kraju trenutno postavljenu izložbu prigodom mjeseca knjige.

Predsjednica HUŠKA, mr.sc. Jasmina Lovrinčević, nakon predstavljanja uzvanika, pojašnjava temu i svrhu ovog skupa. Školski knjižničari pokušavaju upoznati nadležne institucije, pa i širu javnost, s pozitivnim promjenama u načinu poslovanja i pružanju usluga svojim korisnicima. Pri ostvarenju tih promjena postoje brojne barijere na koje struka nailazi, a koje se mogu prevladati samo uz razumijevanje i pomoć resornog Ministarstva, Županijskih ureda i Matične službe Gradskih knjižnica na čelu s NSK. Bolja suradnja s navedenim institucijama, poštovanje zakonskih akata i standarda, te brže informatičko opremanje, ubrzalo bi razvoj školskih knjižnica, posebno onih koje još nemaju stručno kvalificirano osoblje i zaostaju u informatičkoj opremljenosti.

Mr.sc. Dinka Kovačević, govorila je o Međunarodnom danu školskih knjižničara koji se u Svijetu obilježava od 1997, a kod nas od prošle, 2002. godine. Kalendarski, taj dan se određuje svake godine kao zadnji ponedjeljak u mjesecu listopadu, a knjižničari za tu prigodu pripremaju prigodne izložbe, organiziraju književne susrete, promocije novih knjiga... U prostor svoje knjižnice i čitaonice gđa Kovačević je pozvala ravnatelja, sve nastavnike i stručne suradnike svoje škole. Od njih je pokušala dobiti povratnu informaciju na pitanje, kako su zadovoljni njenim odnosom i uslugama koje dobivaju na ovom mjestu. Odgovori su je ugodno iznenadili, dok je susret svima ostao u lijepom sjećanju.

Prof.dr.sc. Lasić Lazić pojasnila je promjene u obrazovanju školskih knjižničara. Redovni dodiplomski studij Bibliotekarstva na Informacijskim znanostima Filozofskog fakulteta traje 4 godine. Tijekom studija studenti stječu i informativne vještine, tako da u zadnje vrijeme neki od njih za diplomski rad uzimaju izradu vlasite Web stranice. Osim toga, dopunski studij od dvije i pol godine mogu upisati polaznici koji su završili neki četverogodišnji fakultet. Iznos od 3000 kuna semestralno, ukupno 15000, plaćaju sami polaznici koji moraju u roku od 5 godina završiti studij. Mnogi odustaju od studiranja na samom početku i ostaju raditi u knjižnici dok im ne istekne propisano vrijeme studija, a onda moraju mijenjati radno mjesto. Posljedica takve situacije očituje se u činjenici da je ovo zanimanje jedno od rijetkih koje je u Republici Hrvatskoj još uvijek deficitarno.

Milan Josić dipl. bibl. i dipl. ing. Istaknuo je probleme u nabavi informatičke opreme i programa za školske knjižničare, te edukaciji knjižničara u primjeni računalnih aplikacija vezanih za knjižnično poslovanje. Stotinjak računalnih konfiguracija koje je prošle godine kupilo resorno Ministarstvo nije dovoljno, osobito što nisu sva završila u školskim knjižnicama. Od programa za poslovanje školskih knjižnica, u najužem izboru su "Zaki" program zagrebačkih gradskih knjižnica i "Metel Win" tvrtke Point iz Varaždina. Gradski ured za obrazovanje i sport prošle je godine opremio sve zainteresirane zagrebačke škole s varaždinskim programom "Metel Win" koji se u višegodišnjoj primjeni pokazao kompletniji i kvalitetniji od konkurencije, dok je "Zaki" tek ove godine počeo razvijati školsku verziju svojeg programa i o njemu, za sad, nema povratnih referenci iz školskih knjižnica. Zamjetna je također velika razlika u informatičkoj opremljenosti školskih knjižnica. Nekoliko njih već duže vrijeme ima potrebnu informatičku opremu,online kataloge

(OPAC) i posudbu preko bar-cod čitača, dok druge još uvijek posluju uz džepiće i listiće, te maksimalno Inventarnu knjigu. Istiće se i potreba da u povjerenstva za izbor programa i informatizaciju škola uđu predstavnici školskih knjižničara koji bi pomogli u prosudbi prioriteta, izbora konfiguracije i količine pri nabavi nove opreme i programa, a ujedno o tome izvješćivali svoju bazu.

Boris Popinjaè, prof. i dipl. bibl. konstatirao je izostanak medija ovom skupu i pohvalio ovogodišnji model izravnog financiranja Ministarstva prosvjete i športa u nabavi novih knjiga. Školski knjižničari u suradnji s ravnateljima i stručnim aktivima, određuju izbor, količinu i najpovoljnijeg dobavljača. Najčešće se kupuje izravno od izdavača jer se tako dobiva najveći rabat. Mnoge su knjižnice ove godine kupile naslove do kojih je teže doći na tržištu knjiga ili nisu imale za njih dovoljno vlastitih sredstava. Poželjno je, da se spomenuti model financiranja u narednim godinama ne mijenja, te da isti bude primijenjen kad se dobivaju sredstva iz Županijskih i Gradskih ureda.

Viša nadzornica pri Zavodu za školstvo, Biserka Šušnjić, prof. iznijela je podatke da u Republici Hrvatskoj trenutno u školskim knjižnicama ima 43% diplomiranih knjižničara, dok su ostali s neodgovarajućom visokom i višom stručnom spremom. Dodatni su problem škole s manjim brojem učenika gdje je norma zaposlenika 20-50 % u knjižnici, dok ostatak moraju odraditi u redovnoj nastavi. Ove je godine Ministarstvo je zaposlilo 52 knjižničara u školama gdje ih nije bilo, tako da se situacija osjetno popravila. Da bi mogli odgovoriti zahtjevima svojeg posla, knjižničari se moraju stalno usavršavati i nadograđivati stečena znanja. Svakako bi još trebalo poraditi na ispunjavanju normi koje propisuje Standard o opremanju školskih knjižnica koji je donesen još 2000. godine. Isti bi trebali poznavati projektanti pri izradi nacrta za nove škole i smještaja knjižnica u odgovarajuće gabarite. Složila se s prethodnikom u prosudbi da je izravno financiranje školskih knjižnica najbolje rješenje, te da takav model postane buduća praksa, ali da se pri nabavi knjiga, knjižničarima ostavi malo više vremena. Školske knjižnice imaju potrebu za nabavom jedinstvenog računalnog programa za poslovanje školskih knjižnica, čiju bi nabavu resorno Ministarstvo trebalo omogućiti svim knjižnicama radi osuvremenjivanja i racionalizacije poslovanja. Na kraju, gđa Šušnjić govori o kreativnosti, samoinicijativi i entuzijazmu knjižničnog osoblja kao osnovnom preduvjetu za zadovoljstvo korisnika.

Dr. sc. Damir Boras, profesor na Filozofskom fakultetu i potpredsjednik Vijeća za informatizaciju školstva, te pomoćnik ravnatelja Leksikografskog zavoda, govorio je o potrebi informatizacije cjelokupnog nastavnog procesa, zajedno sa školskom knjižnicom, ali da se onda uistinu takva oprema i koristi. Danas je jako bitno da učenici i nastavnici imaju direktni pristup informacijama koje omogućuje Internet. Zoran Paldi, dipl. oec. tajnik Vijeća za informatizaciju školstva iznio je podatke koji su obradovali sve nazočne ovom skupu. U sklopu informatizacije škola i omogućavanju što više učenika pristup Internetu, resorno Ministarstvo sklopilo je nove ugovore s HT-om kojima svaka škola osim 10 besplatnih sati dnevno konekcije na Internet, dobiva još dodatnih 10 sati po svakom ISDN uređaju. Akcija 100 milijuna minuta za učenike, proširuje se na sve nastavnike i profesore. U njoj će svaki nastavnik dobiti od HT-a 10-tak sati

besplatnog surfanja Internetom, kako bi lakše stečena znanja primijenili u nastavnom procesu. Da bi se nastavnici mogli služiti računalom, za njih će se organizirati tečajevi po odeđenim školama u kojima bi ih obućavali ”treneri”, nastavnici informatike, a koji bi prethodno prošli informatičko usavršavanje pri Ministarstvu. Sljedeće godine Vijeće planira kupiti 300 računalnih konfiguracija, te raspisati natječaj za otkup knjižničnog programa. U povjerenstvo koje bi trebalo odlučiti o izboru knjižničnog softwarea, Voditelji županijskih stručnih vijeća predložili su školske knjižničare Milana Josića i Borisa Popinjača.

Veronika Čelić-Tica, prof. iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice upoznaje sudionike s jednom zadarskom školom koja vrlo uspješno koristi CROLIST kao program za knjižnično poslovanje,

dok Alemka Belan-Šimić, prof., predsjednica Hrvatskog knjižničnog društva, upozorava da bi program za poslovanje knjižnica svakako trebao biti u UNIMARC sustavu, i kao takav kompatibilan za NISKU - projekt umrežavanja svih knjižnica Republike Hrvatske od preškolskih, školskih, specijalnih i gradskih do NSK.

Mr.sc. Hrvoje Stančić iz Filozofskog fakulteta očekuje od knjižničara, između ostalog, da bude pripomoć ostalim nastavnicima u realizaciji nastavnog procesa. Ravnateljica Sunčica Kužilek-Pistotnik, prof., predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola iznenadila je nazočne knjižničare svojom percepcijom školskog knjižničara kao ”sive, neugledne osobe koja će korisniku u pravilu ponuditi i preporučiti nezanimljivu knjigu”, dok joj je posao knjižničara maglovit ili potpuno nejasan. Impresija o školskom knjižničaru, koju je opisala Ravnateljica, nije razočarala nazočne ovom skupu. Oni su mirno i savjesno konstatirali kako je takva slika ostatak proših vremena dok su u knjižnice odlukom

ravnatelja odlazili nepoželjni nastavnici ilinisu imali dovoljnu satnicu u nastavi. Bez stručnog obrazovanja, nemotivirani i razočarani u sustav; takvi ”knjižničari” nisu mogli ostaviti svjetliji dojam. Suvremeni školski knjižničar uvijek treba biti spreman dati pravu informaciju, ili ukazati put do nje, preporučiti pravu knjigu, ako korisnik zna što želi, uputiti učenika na najbolji način čitanja sa zabilješkama, pomoći kolegama u realizaciji nastavnog procesa, te odgovorno i stručno formirati knjižni fond koji bi zadovoljio većinu korisničkih potreba. Važeći Zakon o školskim knjižnicama pruža dovoljno prostora za odgojno-obrazovni i stručni rad, te napredak u struci.

Bez lažne skromnosti, može se ponoviti konstatacija gđe Šušnjiæ da su knjižničari najbolje organizirani segment u današnjem školskom sustavu. U prilog toj tezi ide i nedavno bogato i raznovrsno obilježavanje Međunarodnog dana školskih knjižnica koje je i u medijima prošlo zapaženije od Dana učitelja.

Zagreb, 10. studenog 2003.                                                                                  Boris Popinjač