Zapisnik s 3. sjednice Središnjice HUŠK-a u 2008. godini

održane od 8. do 22. rujna 2008. putem e-pošte

Prema Statutu HUŠK-a, na prijedlog predsjednice Sanje Galic sjednicu je sazvala tajnica Suzana Knežević. O sjednici su obaviještene dopredsjednice Milena Klanjac i Vanja Jurilj te članice Upravnog odbora Gabrijela Sulić, Katica Marković, Mira Barberić, Božica Kuhn i Ljiljana Pavlović.

Sjednici su se odazvale Sanja Galic, Vanja Jurilj, Božica Kuhn, Gabrijela Sulić, Milena Klanjac, Mira Barberić, Katica Marković i Suzana Knežević.

Sjednici se nije odazvala Ljiljana Pavlović.

Dnevni red:

1. Usvajanje dnevnog reda
2. Usvajanje zapisnika prethodnih e-sjednica
3. Rasprava o novim zakonskim propisima, odnosno o člancima čije se tumačenje treba tražiti od Pravne službe MZOŠ-a
4. Zaduženja za promotivne aktivnosti HUŠK-a
5. Izbor predstavnika HUŠK-a na Skupštini HKD-a i Skupštini slovenske udruge školskih knjižničara
6. Razno

Dokumenti u prilogu Dnevnome redu:

Uz točku 3:

• Izvatci spornih članaka u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (prilog Sanje Galic)

• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – izvatci članaka koji se odnose na školske knjižnice
• Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja – izvatci članaka koji se odnose na školske knjižnice
• Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja – izvatci članaka koji se odnose na školske knjižnice
• Komentari uz članke koji se tiču školskih knjižnica u prijedlogu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (prilog Suzane Knežević)
• Komentari uz članke koji se tiču školskih knjižnica u prijedlogu Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (prilog Suzane Knežević)

Bilješke uz dnevni red:

Uz točku 2:

Zapisnici su poslani svima u srpnju.

Uz točku 3:

Cilj nam je uočiti i tražiti tumačenja za sve što je nejasno i loše riješeno za školske knjižnice i knjižničare u priloženim zakonskim propisima. Zato treba iščitati sve priložene dokumente precizno i dati svoje komentare – prijedloge.

Uz točku 4:

Sanja Galic napominje da nitko do sada nije odgovorio na pitanja koja nam je ranije uputila, a koja su polazište za izradu materijala za promidžbu. Cilj je našim članovima pojasniti razloge postojanja HUŠK-a. Pitanja su:

1. koja je naša misija (poslanje) - zašto postojimo?,
2. vizija - gdje želimo biti?,
3. koji su nam ciljevi - što želimo postići u bližoj i daljoj budućnosti?
4. koja nam je strategija - put kojim ćemo ostvariti ciljeve.

Ad. 1

Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.

Ad. 2

Zapisnik s 2. sastanka Središnjice HUŠK-a jednoglasno je usvojen.

Ad. 3

Sanja Galic se slaže s ranijom primjedbom Suzanom Knežević kako su, što se tiče školskih knjižnica, rokovi za usklađivanje stanja s propisima predugi. Ipak, smatra napretkom što je u standarde unesena odredba prema kojoj se pri gradnji škola mora u obzir uzeti propisano. Tako se više neće moći graditi nove škole bez knjižnice ili s potpuno neprimjerenim prostorima, što je do sada bio slučaj. Gorućim problemom u novim propisima drži stjecanje licence koja sada zamjenjuje stručni ispit, pitanje nadložnosti nad zakonitošću rada, pitanje stručnog nadzora, pravilnika o potrebnoj stručnoj spremi i napredovanju. Što se tiče financiranja, koje je podijeljeno na MZOŠ i lokalnu samoupravu, stanje je zabrinjavajuće. Osim Zagreba i, možda, Varaždina, prema njezinim saznanjima, jedinice lokalne samouprave nemaju u proračunu stavku financiranja školskih knjižnica. Zato će napisati dopis kojim će tražiti uključenje te stavke u proračun i poštivanje Zakona te ga poslati članovima UO i voditeljima ŽSV kako bi ih dostavili na adrese osnivača škola. Obavještava ostale kako je u nedavnom telefonskom razgovoru s gđom Horvat, tajnicom g. Oršolića (zamjenik ministra zadužen za financiranje u školstvu), dobila informaciju kako će sredstva za nabavu knjiga biti dostavljena nakon 15. 9. Od g. Oršolića tražit će i službeno očitovanje o isplati sredstava u pisanom obliku.

Vanja Jurilj komentira sljedeće članke iz iz Zakona o školstvu:

Čl. 142. točka 4. opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom-precizirati ili regulirati nekim dodatnim aktom: do broja knjiga potrebnih primjeraka -ministarstvo, koliko znam zahtijeva minimum 15 primjeraka knjiga, da bi neki naslov bio lektira ili koliki iznos po učeniku (svakako povećati, naročito za osnovne škole) i precizirati vremenski rok: npr. u prvom kvartalu, drugom kvartalu i sl. i svakako uvrstiti i tražiti povećanje sredstava zbog neknjižne i nelektirne građe koja postaje sve važnija u obrazovno-odgojnom procesu!

Čl. 143. točka 5 opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom-slično kao i gore-precizirati i osigurati sredstva u proračunu

Primjećuje da nije priložen Pedagoški standard za osnovne škole s izvatcima članaka koji se tiču školskih knjižnica.

Božica Kuhn komentira sljedeće članke:

a) iz Zakona o školstvu

uz čl. 117. pita zna li se radi li/ surađuje li  netko od šk. kjižničara u pripremi provedbenih/podzakonskih akata vezanih za licencije?

b) iz Standarda za srednjoškolsko obrazovanje:

članak 65/66: Kojim se aktima obvezuje lokalnu zajednicu da financira usklađivanje šk. ustanova / knjižnica sa Standardima?

čl. 11(2) Ako škola po zakonu mora imati knjižnicu, onda bi morala imati i knjižničara! (ako mora imati pedagoga). Velika je razlika odrednice mora i treba!

Gabrijela Sulić komentira sljedeće članke:

a) iz Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog obrazovanja:

Ne razumije donošenje nekih odredaba koje stupaju na snagu za 15 godina.

Odredbe koje trebaju na snagu stupiti odmah – stručno-razvojna služba škole i učeničkog doma : nejasno definirano u članku 54. mora li učenički dom imati knjižnicu, odnosno knjižničara? (usp. čl. 54. / 2 i 3)

U čl. 58 knjižnica i čitaonica navedene kao prostori stanovanja, boravka, učenja i provođenja slobodnog vremena – u čl. 54./3 izgleda kao da knjižnica ne postoji ako dom nema više od 250 učenika ( u odnosu na stručne suradnike koje MORA imati)!

Navodi primjer nefinanciranja školskih knižnica od strane lokalne samouprave u njezinoj Brodsko-posavskoj županiji. Jedini oblik potpore je to što povremeno dobiju malu donaciju u knjigama. Podržava Sanjin prijedlog o slanju dopisa osnivačima škola i traženju uvrštenja stavke financiranja školskih knjižnica u proračune.

b) iz Zakona o školstvu

Primjećuje da Zakon o odgoju i obrazovanju pobija neke članke Zakona o knjižnicama i ono što je njime bilo određeno.

Čl. 143 – jedinice lokalne uprave i samouprave mogu osigurati sredstva za sufinanciranje (mogu, a ne moraju!)

Čl. 117 – Licenca umjesto stručnog ispita (za nove kolege) ili licenca 5 godina poslije stručnog ispita pa svakih 5 ponovo? Što podrazumijeva licenca – u kojem opsegu su zastupljeni odgojno – obrazovna, a u kojem stručno-knjižnična djelatnost?

Milena Klanjac podsjeća da je Sanja Galic svojevremeno Sindikatu proslijedila broj razrednih odjela kao mjerilo određivanja norme rada knjižničara, a ona je upozorila na to da knjižničarima daleko više odgovara broj učenika kao mjerilo (jer u nekim školama u odjelima ima po 30-35 učenika pa tako škola može imati svega 12 odjela, ali oko 400 učenika). Bez obzira na te brojke, smatra da treba ići sa zahtjevom 1 škola - 1 knjižnica - najmanje i obavezno jedan/jedna knjižničar/ka i odustati od prebrojavanja minimuma razreda/učenika.

Mira Barberić se slaže s primjedbama na članke zakona koje su kolegice iznijele i također smatra da treba tražiti dodatno tumačenje nekih članaka zakona. Slaže se da mjerilo određivanja norme rada knjižničara treba biti svaka škola - 1 knjižničar, bez obzira na broj učenika/odjeljenja.

Katica Marković se slaže sa svim razmišljanjima kolegica. Nejasan joj je članak o licencama.

Suzana Knežević primjećuje da je Sanja Galic kao prilog ovoj sjednici poslala izvatke iz Zakona o knjižnicama i Zakona o školstvu koji se tiču sličnih stvari za školske knjižničare (zapošljavanje, stručni ispiti, nadzor). S. Knežević se slaže sa S. Galic da je usuglašavanje ova dva zakona najvažnija stvar za rješavati jer da bi školsko knjižničarstvo napredovalo, treba na njega primijeniti jedan jasan propis, ili barem dva usuglašena. Ostale svoje primjedbe u vezi sa zakonima S. Knežević je još u mjesecu travnju uputila S. Galic koja ih je proslijedila ostalim članovima UO (tada su se te primjedbe odnosile na prijedloge Zakona o školstvu i Pedagoškoga standarda (za srednje škole). Ipak, te svoje primjedbe prilaže i uz ovu sjednicu (u posebnim dokumentima). U odnosu na njih, ima samo još nadopune u vezi s onim što se u donesenim propisima promijenilo u odnosu na prijedloge tih propisa:

a) Zakon o osnovnom i srednjem školstvu, čl. 55 (koji se cijeli tiče školskih knjižnica):

Ovako je stajalo u prijedlogu zakona:

(3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardom za školske knjižnice.

Ovako stoji danas u zakonu:

(3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima.

Očito se namjerno izbjeglo spomenuti Standard za školske knjižnice jer Pedagoški standard propisuje puno manje, no ni on nije izrijekom spomenut. Predlaže da se traži tumačenje toga članka!

b) Pedagoški standard za srednje škole (isto je i u Standardu za OŠ)

U završnim odredbama navode se rokovi poštivanja standarda. Nove zgrade (i knjižnice) trebaju se raditi po tim standardima, ali za već postojeće škole poštivanje standarda se traži tek do 2022. godine! Time ne postoje nikakvi zakonski argumenti za poboljšanje postojećih uvjeta u knjižnicama. Smatra da sadašnji ravnatelji neće biti zainteresirani za ono što će biti za 15 godina jer će se u međuvremenu i oni sami i zakoni promijeniti pa zato ova odredba negira sve ostalo propisano Standardom.

S. Knežević nakon primjedbe V. Jurilj prilaže uz sjednicu dokument Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja – izvatci članaka koji se odnose na školske knjižnice. Naglašava da je te izvatke iz propisa (koje je pripremila u suradnji s kolegicom Adrijanom Hatadi-Crnjaković) zgodno imati, no da članovi UO HUŠK-a svakako moraju detaljno iščitavati cijele propise kako bi mogli reagirati i tražiti tumačenja.

Smatra da treba tražiti značenje čl. 104 Zakona o školstvu koji propisuje da je norma neposrednog odg.- obr. rada stručnih suradnika 25 sati. Treba tražiti tumačenje što to konkretno znači za knjižničare.

Obavještava ostale da je, glede financiranja školskih knjižnica od strane lokalne samouprave, Koprivničko-križevačka županija u svom proračunu za 2008. uvrstila stavku Knjige za školske knjižnice prema kojoj je svaka škola za potrebe nabave knjiga dobila namjenska sredstva u iznosu od 10 kn po učeniku. Upozorava na problem da nigdje nije propisano da ta sredstva može koristiti samo školski knjižničar pa se opet otvara prostor ravnateljima da sami kupuju knjige iz tih sredstava (to je problem i sa sredstvima MZOŠ-a – postoje škole u kojima ravnateji sami troše taj novac jer smatraju da bolje od svojih knjižničara znaju što treba školi i školskoj knjižnici!!!)

Ad. 4

Sanja Galic obavještava ostale da je za predstavljanje HUŠK-a na Interliberu zadužena dopredsjednica Vanja Jurilj, čija je to i bila inicijativa. Dogovori s upravom Sajma su u tijeku. HUŠK će tražiti termin: 14.11., petak, u 13:00 sati kada se očekuje najveći posjet knjižničara Interliberu. S. Galic je uime HUŠK-a suorganizator obilježavanja Međunarodnog dana školskih knjižnica u  Osijeku.

Vanja Jurilj uz predstavljanje HUŠK-a na Interliberu dodaje da su u tijeku pregovori za sponzoriranje dotiska straničnika (1000-1500 kom.) i plakata (500 kom.) dizajniranih prošle godine, ali po mišljenju mnogih još uvijek dovoljno dobrih i zanimljivih. Napominje da prikuplja potrebne materijale za predstavljanje udruge, a i struke, na Interliberu pa poziva prisutne da joj do 26. rujna pošalju: 1. fotografije zanimljivih zbivanja u svojim knjižnicama: nešto čime bi se pohvalili, ali, naravno i fotografije knjižnica koje bi mogle i morale izgledati puno bolje i 2. podatke o svojoj knjižnici i, ako je moguće, podatke o knjižnicama u svojoj županiji. Daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija:

Zbog položaja školskih knjižnica koje su istovremeno dio obrazovnog sustava i dio mreže knjižnica, smatramo da nitko ne može razumjeti taj položaj i funkciju bolje od samih školskih knjižničara, a samim time i da nitko osim njih ne može tako dobro zastupati interese školskih knjižnica i školskih knjižničara. Stoga smo i osnovali Udrugu školskih knjižničara, kako bismo na izravniji način ostvarili utjecaj na zakonodavna tijela, organe upravljanja, stručne službe, javno mnijenje, pa i na same školske knjižničare, a sve u cilju poboljšanja materijalnih, stručnih i odgojno-obrazovnih uvjeta u školskim knjižnicama.

Vizija:

Želimo biti tamo gdje Standard o školskim knjižnicama predviđa, samo želimo biti tamo sigurno i brzo, a to znači: školska knjižnica s prostorom koji odgovara broju učenika; s odgovarajućim brojem čitaoničkih mjesta; s dovoljnim brojem lektirnih i stručnih  naslova; sa av i elktronskim zbirkama; opremljena u skladu s tehnološkim razvojem i potrebama u datom trenutku: računalo za knjižničara i program za vođenje knjižnica, računala za korisnike, internetska veza, projektor, lcd ili plazma tv,...; i na kraju, ali ne najmanje važno, želimo školsku knjižnicu s obrazovanim, kompetentnim i samopuzdanim knjižničarem u punom radnom vremenu i na odgovarajući broj učenika i učitelja...

Ciljevi:

Kratkoročni-prema zakonodavnim tijelima: regulirati pitanja stručnih ispita za školske knjižničare, definirati poslove školskog knjižničara; postići neke garancije u vezi s implementacijom zakona koji su dobri, ali se ne provode ili se provode sporo: financiranje materijalnog opremanja školskih knjižnica (preuređenje, opremanje, nabava računala, programa i sl.) od strane jedinica lokalne upravei  financiranje nabave lektirnih naslova od strane MZOŠ-a i jedinica lokalne uprave-postići stabilnost, a onda i povećavati sredstva;

-prema stručnim službama: u suradnji s njima poboljšati kvalitetu stručnih usavršavanja školskih knjižničara i time povećati njihovu kompetenciju

Dugoročni-postići da je zakonska regulativa tako precizna da se sustav odražava i razvija, gotovo, sam od sebe: redovita dostava dovoljne količine sredstava za nabavu knjižnične građe, redovito opremanje i obnavljanje školskih knjižnica; suvremeno i stručno cjeloživotno usavršavanje; obrazovani, kompetentni i samopuzdani školski knjižničari ( i dobro plaćeni ).

Strategija:

 -Stalni aktivni kontakt s nadležnim ustanovama: MZOŠ, jedinice lokalne uprave, stručne službe,... i s poslovnim suradnicima: izdavačke kuće i sl.

-Nastupi na javnim događanjima iz struke: Interliber, Mjesec školskih knjižnica, Proljetne škole, Županijska vijeća i sl.

-Promidžbene aktivnosti: informativno-promotivni materijal-web stranica, plakati, bookmarkeri, članci u novinama i sl. 

Božica Kuhn daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija:

- da naša iskustva, i dobra i loša,  lakše podijelimo s kolegama sustručnjacima jer je u većini škola samo jedan knjižničar; da o problematici školskog knjižničarstva možemo raspravljati i s njima upoznati javnost i izvan institucionalnih skupova koje organizira Agencija / Ministarstvo jer oni najčešće nemaju ni sluha ni dobre volje ustavno rješavati već nagomilane probleme

Ciljevi:

- tražiti da  se i stvarno omoguće  jednaki / bolji uvjeti u svim školama i sredinama, u kojima će se naš rad i zalaganje vrednovati ne samo materijalno (toga  u prosvjeti nikad nije bilo!) nego priznanjem i unutar školskih institucija i u javnosti ; zahtijevati europske standarde u stvarnosti, a ne samo na papiru;

težiti da svaki školski knjižničar bude kompetentan stručni suradnik koji aktivno sudjeluje i u radu svoje škole i za napredovanje struke

Strategija:

- upoznati javnost s našim postignućima i problemima; izaći iz knjižnice i afirmirati se u svojoj školi za početak, a zatim sve šire;

Gabrijela Sulić daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija (poslanje) ( zašto postojimo):

– postojimo zato da bismo pokušali školsko knjižničarstvo pomaknuti na jednu novu i bolju razinu, osvijestiti ono što radimo i zauzeti se za svoje kolege u kontaktu s jedinicama lokalne uprave i samouprave, Ministarstvom i drugim tijelima

Vizija (gdje želimo biti):

– želimo biti rame uz rame s ostalim kolegama, što znači izjednačavanje uvjeta rada (svih knjižničara), ali i priznavanje našeg zvanja i zanimanja kao jednakog profesorskom zvanju. Želimo da naša knjižnica bude centar škole, središte svih aktivnosti i razmjena znanja. Parafrazirat ću riječi Jamesa Henryja (Hong Kong) i reći: „Knjižnica ne treba biti unutar škole nego škola unutar knjižnice“.

Ciljevi ( što želimo postići u bližoj i daljoj budućnosti):

– želimo pred sobom imati jasne zakone i pravila kojima se trebamo rukovoditi, a unutar njih izboriti se za ono što nam pripada.

Milena Klanjac daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija:

- raditi u korist i za probitak svake kolegice/kolege šk. knjižničara i naše struke (točno tim redoslijedom)

Mira Barberić daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija:

-  pridonositi boljitku školskog knjižničarstva, podizati ugled knjižničarske profesije; posredovati kod nadležnih državnih institucija, osnivača knjižnica i drugih kako bi bili osigurani uvjeti za nesmetan rad i razvoj knjižnične djelatnosti.
Ciljevi:

- ukazivati i isticati nezaobilaznu ulogu i funkciju školske knjižnice u obrazovanju, ukazivati na probleme u školskom knjižničarstvu, aktivno sudjelovati pri donošenju propisa vezanih uz školsko knjižničarstvo, ukazivati na specifičnosti školskih knjižnica, sugerirati promjene uz standarde vezane uz školske knjižnice, upoznavanje s primjerima dobre prakse, razmjena iskustava među školskim knjižnicama, omogućavati stručno usavršavanje školskih knjižničara i poticanje na cjeloživotno učenje...

Katica Marković daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija (poslanje):

- nastojanje da se unaprijedi struka i položaj školskih knjižničara u zakonskim propisima i u praksi.

Suzana Knežević pohvaljuje priloge ovoj točki dn.reda i potpuno se slaže sa stavovima V. Jurilj i G. Sulić. Daje odgovore na postavljena pitanja o HUŠK-u:

Misija (poslanje) ( zašto postojimo):

Da bismo se zauzimali za bolji položaj (prepoznatljivost?) školskih knjižnica i knjižničara u školstvu, knjižničarstvu i u društvu.

Vizija (gdje želimo biti):

Želimo, kao školski knjižničari, biti prepoznati kao važna karika u obrazovnom lancu (od strane MZOŠ-a, naših ravnatelja, kolega, učenika, roditelja, knjižničarske zajednice), ona bez koje se ne može i u koju se isplati ulagati.

Ciljevi ( što želimo postići u bližoj i daljoj budućnosti):

a) u bližoj budućnosti – motivirati školske knjižničare da se aktivno uključe u mijenjanje svoje „sudbine“, da shvate da smo mi sami ti koji mogu mijenjati stvari na bolje i da to nitko umjesto nas neće napraviti; ojačati članstvo HUŠK-a (da se svi školski knjižničari osjete važnima barem u HUŠK-u, ako već ne ostatku školskoga svijeta). Promjene u školskom knjižničarstvu počivaju na samopouzdanim, snažnim knjižničarima, zato nam je prvi zadatak ojačati sebe i svoje kolege. Ojačati se možemo samo boljim povezivanjem i razmjenom iskustava. Dakle, ja mislim da je prvi cilj staviti čovjeka, školskog knižničara, na prvo mjesto. Ako se mi promijenimo, i struka će se mijenjati!

b) u daljoj budućnosti - donijeti jasne i precizne zakonske propise koji se tiču posla školskih knijžničara i školskih knjižnica, koji će obvezivati financijere, ravnatelje i nas knjižničare da ih se drže;

Strategija ( put kojim ćemo ostvariti ciljeve):

osobnim aktivnim zalaganjem (počevši s ozbiljnim prilozima našim sjednicama), tj. konkretnim prijedlozima za promjene, motiviranjem članstva po našim podružnicama za isto ponašanje.

Ad. 5

Sanja Galic obavještava da kolege Ivana Vladilo i Josip Rihtarić sudjeluju na kongresu školskih knjižničara Slovenije. Po njima će HUŠK poslati pozdravno pismo.
Kao delegata HUŠK-a na Skupštini HKD-a u Puli predlaže dopredsjednicu Milenu Klanjac kojoj bi HUŠK u tom slučaju snosio putni trošak (Rijeka - Pula) i dnevnicu.

Božica Kuhn nema konkretne prijedloge vezane uz ovu točku dn. reda, ali misli da bi nas trebali zastupati kolege koje su već otprije povezani sa slovenskim školskim knjižnicama, odnosno s HKD-om.

Gabrijela Sulić nema prijedloge vezane uz ovu točku dn. reda jer nije upućena u aktivnost ostalih kolega na tom području. Smatra da su kolege Ivana Vladilo i Josip Rihtarić u školskom knjižničarstvu vrlo aktivni (na Proljetnoj školi, u HUŠK-u, u očitovanju na forumu…) i da će nas dostojno predstaviti u Sloveniji.

Mira Barberić drži da us kolege Ivana Vladilo i Josip Rihtarić dobar izbor za predstavnike na Skupštini slovenske udruge škol. knjižničara. Za predstavnika HUŠK-a na Skupštini HKD-a predlaže tajnicu Suzana Knežević, iako smatra prihvatljivim i prijedlog S. Galic o dopredsjednici M. Klanjac kao delegatu HUŠK-a.

Katica Marković se slaže da kolege koje predložila S. Galic, predstavljaju HUŠK na navedenim skupovima.

Suzana Knežević se slaže s izborom predstavnika HUŠK-a u Sloveniji. Slaže se i s prijedlogom da nas kolegica M. Klanjac zastupa na skupštini HKD-a.

Ad. 6

Sanja Galic obavještava da ona i kolegica G. Sulić u četvrtak, 18. rujna, idu u Požegu osnovati podružnicu HUŠK-a.

Božica Kuhn osvrće se na problem dostave namjenskih sredstava za knjige od strane MZOŠ-a. Predlaže da se HUŠK što prije obrati dopisom svim županijskim poglavarstvima (pročelnicima za prosvjetu) i podsjeti ih da nam doznače namjenska sredstva za lektiru (ako ih imaju predviđene u proračunu) kako bi se mogla planirati nabava za ovu školsku godinu ( prije Interlibera), odnosno da se barem izjasne (u pisanoj formi) koliko će novca doznačiti i u kojem roku. Ako poglavarstva nemaju za te svrhe planirana sredstva, trebalo bi inzistirati da uvrste tu stavku u proračun. ( Zagreb to ima!)

Ukazuje na problem distribucije besplatnih udžbenika, Spominje da joj se javila kolegica iz Velike Gorice koja je dobila tjedno zaduženje u kojem joj je to navedeno! Dobila je i informaciju iz pouzdanih izvora da se ravnateljima sugerira da poslove organizacije, naručivanja, reklamacija besplatnih udžbeika i sl. na razini škole uvrste školskim knjižničarima u tjedno zaduženje. Navodi primjer svog ravnatelja koji taj posao neće uvrstiti u zaduženje, nego će platiti kao rad preko norme. Misli da treba biti na oprezu da školskim knjižničarima ne stave u zaduženje i taj posao. Predlaže da se na županijskim vijećima ispita kakva je trenutna situacija po školama glede tog problema.

Predsjednica HUŠK-a: Zapisničarka:

Sanja Galic Suzana Knežević,

tajnica HUŠK-a