Kad si sretan i sunce za tobom žuri

Svoj 12. samostalni stručni skup pod nazivom  Kad si sretan i sunce za tobom žuri Hrvatska udruga školskih knjižničara  održala je 21. i 22. listopada 2022. u Slavonskom Brodu u kojem je stvarala Ivana Brlić-Mažuranić, naša najznačajnija književnica za djecu i mlade i to još u nedavno obnovljenoj kući Brlićevih! Stručni skup je ujedno i središnja proslava Mjeseca školskih knjižnica. 

Za naziv skupa odabrali smo njen citat: Kad si sretan i sunce za tobom žuri − o knjigama i čitanju u školskim knjižnicama. Pokušaj je to nastavka učinjenog u Godini čitanja, promišljanja o načinima suradnje s učiteljima i našoj međusobnoj suradnji, predstavljanju nekih drugačijih iskustava iz svijeta i predstavljanju novog natječaja za školske knjižničare za najbolji projekt poticanja čitanja u školskoj knjižnici. Tema je to primjenjiva u praksi, a opet dovoljno izazovna za teorijsko promišljanje.

Skupu je prisustvovalo pedeset i troje sudionika, od toga četrdeset i četvero školskih knjižničara, a brojniji su bili knjižničari osnovnih škola – iz srednjih škola bilo je svega 12 sudionika.

Prvog dana Skupa u kongresnoj dvorani Kuće Brlić održan je stručni dio programa: plenarna izlaganja i primjeri dobre prakse. Slijedila je jubilarna 20. Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara i obilazak Kuće Brlić uz stručno vodstvo. U večernjem dijelu programa održala se svečana dodjela Nagrade Višnja Šeta i Nagrade Poezija među profesijama.

Nakon svečanog otvorenja uz zvukove hrvatske himne, sudionike, predavače i uvažene goste pozdravila je Ivana Brkić Klimpak, predsjednica Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Brodsko-posavske županije i članica Organizacijskog odbora ovog skupa i ujedno najavila Ženski vokalni ansambl Viojlice iz Gimazije Matija Mesić koje su nam otpjevale dvije narodne pjesme Ja sam tvoja Slavonka i Ej, Đuka, Đuka!

Skup je pozdravila i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Goranka Braim Vlahović koja je naglasila kako se svake godine okupljamo se u drugom gradu i drugoj županiji kako bismo osnažili naše podružnice i školsko knjižničarstvo. Prilika je to za učenje, razmjenu ideja i mišljenja, predstavljanje aktivnosti, nagrađivanje i, ono najvažnije, za međusobno druženje. Kad se okupi toliki broj zaljubljenika u svoj posao na jednom mjestu, mora se dogoditi čarolija.

Plenarna izlaganja

Kako učitelji-knjižničari u Hong Kongu doprinose visokoj vještini čitanja svojih učenika

Prvo predavanje održala je dr. sc. Helen Chan, knjižničarska savjetnica i autorica bestselera Školske knjižnice u eri čitanja 2.0. Predavačica je u programu Upravljanja knjižnicama i informacijama za magistre znanosti i osnivačica modula Upravljanje informacijama na Sveučilištu u Hong Kongu. U Školi za stručno i trajno obrazovanje više od 14 godina predaje diplomski kolegij Učiteljsko knjižničarstvo. Helen ima dva magisterija, dobitnica je brojnih nagrada, a tijekom bogate karijere bila je članica mnogih vijeća i odbora vezanih uz obrazovanje i knjižničarstvo, no svakako su njene najvažnije funkcije one u IFLA-i: trenutno je predsjednica je Odbora stručnog odjela (Odjel F), članica Odbora stručnog vijeća i pododbora Svjetskog kongresa knjižnica i informacija 2022., procjeniteljica za Emerging Leaders Grants 2022., članica žirija za Dynamic Unit and Impact nagradu 2022. Predavanje je održano online na engleskom jeziku.

Hong Kong je na trećem mjestu po uspjehu u čitanju u PIRLS-u 2016. U većini redovnih škola zaposlen je jedan učitelj-knjižničar stoga se promicanje vještina čitanja s fokusom na čitanje kroz nastavni plan i program odvija glatko. Taj se proces oslanja se na suradničko planiranje i poučavanje, hibridne resurse, školske programe i usluge, suradnju kuće i škole, uvažavanje razlika u čitanju i integraciju vještina čitanja 2.0 u digitalno doba.

Učitelji-knjižničari su voditelji školskih knjižnica i vođe u školskom timu i pružaju snažnu potporu i poticaj poučavanju i učenju. U sklopu suradničkog planiranja i poučavanja različitih projekata, učitelji-knjižničari osiguravaju da su vještine čitanja koje se razvijaju na satovima knjižnične pismenosti nužne za predmetno učenje. U prezentaciji su predstavljeni najbolji primjeri iz prakse za planiranje okvira knjižnične nastave s različitim vještinama čitanja.

Hibridne knjižnice procvale su uz financiranje vlade i neprofitnih organizacija tijekom pandemije, a zbirke se grade prema potrebama školskoga kurikuluma. Učitelji-knjižničari surađuju s predmetnim nastavnicima na podjeli rada u usmjeravanju čitalačkih vještina učenika. Učenici mogu primijeniti ono što nauče u školskim knjižnicama na različitim zadacima u procesu stvaranja značenja.

Kako bi učenicima omogućili da budu sofisticirani čitatelji, učitelji-knjižničari planiraju, promiču, provode i evaluiraju učinak integracije različitih vještina čitanja u različite školske programe čitanja s online i offline školskom knjižnicom i resursima zajednice. Kuriranje programa čitanja namijenjeno je svim sudionicima pa je naročito važna suradnja s roditeljima. Obrazovne aktivnosti i informacije za roditelje još su jedan fokus u školskim knjižnicama, a dobro razumijevanje učenika s posebnim potrebama vrijedna je prednost u uvažavanju razlika u čitanju među učenicima te pruža jednake mogućnosti svima.

Najvažnije od svega, pružanje vještina čitanja mora odgovarati potrebama digitalne generacije. Predstavila nam je Inovativni koncept Čitanje 2.0 koji označava promjene paradigme u učenju čitanja kao i u čitanju kako bi se učilo. Vodi učitelje-knjižničare u razumijevanju složenih potreba te generacije i usmjerava ih u opremanju učenika naprednim načinom razmišljanja kako bi se suočili s nesigurnim, nestabilnim i dvosmislenim tehnološkim svijetom.

Ivana Brlić-Mažuranić u metodičkom zrcalu

Naša sljedeća predavačica, rođena Brođanka, dr. sc. Irena Krumes studij kroatistike završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu u Osijeku brani magistarski, a potom i doktorski rad.

Od 2021. doc. dr. sc. Irena Krumes radi na Sveučilištu u Slavonskom Brodu na Odjelu društveno-humanističkih znanosti na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom učiteljskom studiju kao i na Preddiplomskom sveučilišnom studiju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nositeljica je brojnih kolegija, a u svome znanstvenom radu posebno se bavi ranim učenjem materinskoga jezika, lingvodidaktikom, poučavanjem gramatike u osnovnoj školi, proučava jezične igre u nastavi, a bavi se i poviješću jezika, leksikologijom, leksikografijom, terminologijom. Autorica je više od pedeset stručnih i znanstvenih radova koje je izlagala u zemlji i inozemstvu.

Članica je Hrvatskoga filološkoga društva i potpredsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu. Aktivna je članica Hrvatskoga društva istraživača dječje književnosti. Članica je Programskog odbora i organizatorica i predsjednica Povjerenstva za izbor najboljih literarnih radova učenika osnovnih škola u okviru manifestacije U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu kao i Županijskog prosudbenog povjerenstva LiDraNo od 2009. do danas.

Rad obuhvaća neistraženo područje vezano uz kritičku literaturu o Ivani Brlić-Mažuranić, a radi se o radovima ili člancima stručnoga ili znanstvenoga karaktera koji govore o metodičkom pristupu njezinom stvaralaštvu. Na samom početku rad pokušava odrediti metodička polazišta ili kriterije po kojima se određuje što je kritički metodički tekst i što ga takvim čini. Potom se određuje u odnosu prema ostaloj kritičkoj literaturi i svrstava se u metodička istraživanja kao posebnu skupinu kritičkih tekstova. Cilj je rada utvrditi kada počinje sustavno istraživanje metodičkih pristupa i metoda rada u nastavi koji se odnose na Ivanina djela, koji autori se bave ovim temama, na kojim Ivaninim djelima istražuju i kojim se metodičkim pristupima bave i na koji način do danas. U istraživanju se postavlja i ključno pitanje jesu li dosadašnji tekstovi koji se bave interpretacijom Ivaninih književnih djela s interpretativno-analitičkog gledišta zapravo metodičkih tekstovi.

Pristup ovoj problematici je povijesno-kronološki, a problematika koja utječe na određivanje metodičke kritičke literature vezana je uz teme koje su prevladavale u tekstovima od 30-tih godina 20. stoljeća. Tako je u prvoj fazi izostala kritika, a potom je prevladavala polemika o svrstavanju Ivane u određeno književno razdoblje, potom nedostatak kritičkog aparata da se analizira njezino djelo i svrsta u dječju književnost, problem s postojanjem i određivanjem dječje književnosti u odnosu na književnost odraslih, zatim periodizacija dječje književnosti, recepcija Ivanina djela s obzirom na ideologiju nakon 2. svjetskoga rata, odabir kritičkog pristupa i vrednovanje djela, određivanje vrste pojedinih Ivaninih djela. Prva metodička istraživanja Ivanina stvaralaštva u nastavi počinju 70-tih, a uspon bilježe 90-tih kada se Ivanino djelo kanonizira u popisu lektire za osnovne škole.

Središnji dio izlaganja onaj je o različitim metodičkim pristupima koji se pojavljuju u metodičkim radovima, a nama najzanimljiviji bili su primjeri iz prakse u edukaciji budućih učitelja na Sveučilištu u Slavonskom Brodu vezani uz život i rad Ivane Brlić-Mažuranić.

Nema fregate kao što je knjiga da nas odvede u daleke svjetove − knjiga kao proširenje  stvarnosti i prostor samo-usavršavanja 

Vanja Jurilj, stručna je suradnica izvrsna savjetnica i dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara. Nakon završetka studija bibliotekarstva i komparativne književnosti radila je u novinarstvu, marketingu i informatici. Od 1995. zaposlena je kao knjižničarka, posljednjih dvadeset godina u OŠ Antuna Mihanovića u Zagrebu. U svom radu koristi sva znanja i vještine stečene obrazovanjem, raznorodnim poslovima koje je radila i stalnim stručnim i osobnim usavršavanjem. Autorica je nekoliko školskih projekata.

Aktivno je sudjelovala na nekoliko Svjetskih kongresa školskih knjižničara predstavljajući projekte, a održala je i uvodno predavanje Školske knjižnice i knjižničari: Divlje vode i utočište 2019. u Dubrovniku kao predsjednica konferencije. To je stručni skup na najvišoj razini ikada održan u našem knjižničnom i obrazovnome sustavu.

Od 2007. godine traje njen aktivni rad na promociji školskog knjižničarstva i rad u Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara: kao dopredsjednica, predsjednica u dva mandata i ponovo kao dopredsjednica. Organizirala je niz okruglih stolova, pokrenula projekt promjene vizualnog identiteta udruge, pokrenula održavanje stručnih skupova, osmislila svečanost knjige i čitanja Knjižna booka, a za svoj rad nagrađena je Nagradom Višnja Šeta 2013. godine.

Sudjelovala je u izradi novoga Standarda za školske knjižnice i bila članica Tima za izradu Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2015. − 2020. godine. Od 2015. godine članica je IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, predsjednica IASL-a za Europu 2016. − 2022., a od 2019. članica je Hrvatskoga knjižničnoga vijeća.

Brojna suvremena istraživanja govore o značaju i utjecaju čitanja za razvoj mozga i pretvaranje moždanih vijuga u visoko efikasan stroj koji može prepoznati gotovo deset riječi u sekundi. Takva istraživanja i njihovi rezultati svakako pružaju znanstvenu potporu knjižničarima u njihovim nastojanjima poticanja i promocije čitanja. Ipak, smatramo da se sve dobrobiti čitanja ne završavaju materijalnim dokazima promjena na mozgu čitatelja…

Mnogi mudri ljudi, znanstvenici i pisci govorili su o utjecaju knjiga i čitanja na spoznaju, razvoj mašte, sredstvo za nadvladavanje usamljenosti i upoznavanje drugih svjetova. Ovo se izlaganje usredotočilo upravo na taj aspekt knjiga i čitanja – izgradnju onoga očima nevidljivoga, o knjizi kao proširenju stvarnosti i prostoru samo-usavršavanja.

Primjeri dobre prakse

Učenici s teškoćama u čitanju: kako prilagoditi tekst − radionica

Ovu zanimljivu i nadasve korisnu radionicu pripremile su dugogodišnje suradnice.

Marija Čelan-Mijić diplomirala je na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, a završila je i studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoje dvije ljubavi, onu prema poučavanju djece i onu prema knjigama, objedinila je na radnom mjestu školske knjižničarke u Osnovnoj školi Pujanki u Splitu. Vodeći se idejom da čitanje ni jednom djetetu ne bi trebalo biti teško, već užitak, odlučila se na pisanje prilagođenih lektira i udžbenika. Suautorica je udžbenika za dopunski i individualizirani rad iz hrvatskog jezika od 5. do 8. razreda u izdanju Naklade Ljevak.

Svakodnevno, na različite i maštovite načine nastoji u djeci probuditi ljubav prema čitanju, te im omogućiti da, bez obzire na poteškoće dožive čarobni svijet knjiga.

Dvije godine je bila voditeljica Županijskog stručnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije, 2020. napreduje u zvanje stručnog suradnika savjetnika, a već treću godinu je dobitnica Nagrade za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike.

S kolegicom Ivanom Šabić prilagodila je lektire Božidara Prosenjaka Sijač sreće i Divlji konj, Ljeto na jezeru Čiču Jasminke Tihi-Stepanić, a ove godine iz tiska je izašla i prilagodba Hrabrice Željke Horvat-Vukelja.

Ivana Šabić diplomirala je 2000. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu i stekla zvanje profesora defektologije i logopedije. Zaposlena je u Osnovnoj školi Trilj od 2003. godine kao stručna suradnica logopetkinja.

Od 2016. godine surađuje s knjižničarkom Marijom Čelan-Mijić u prilagodbi lektirnih naslova i udžbenika, a zajedno održavaju i brojne radionice za učitelje i knjižničare o načinima prilagodbe tekstova za učenike s teškoćama u čitanju i pisanju, aktivni je volonter, bavi se savjetodavnim radom.

Prošle je godine napredovala u zvanje stručnog suradnika savjetnika, a dobitnica je i Nagrade za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike 2019. i ove godine. Kolegica Šabić stručnom je skupu prisustvovala online.

Prilagodba lektire Hrabrica Željke Horvat-Vukelja namijenjena je učenicima s teškoćama u čitanju s ciljem unapređenja aktivnog čitanja. Da bismo potakli aktivno čitanje, potrebno je pripremiti materijal koji neće stvarati otpor. Susrećemo se s tekstovima koji su učenicima s teškoćama u čitanju često nerazumljivi i dugi. Knjigu je uime nakladnika, Školske knjige, predstavila i urednica Slavenka Halačev.

Hrabrica Željke Horvat Vukelja jezično je prilagođen u skladu s IFLA-inim Smjernicama za građu laganu za čitanje s ciljem da se zadrži smisao i emotivno stanje glavnih likova.

Cilj im je bio učiniti tekst pristupačnijim, privlačnijim onoj djeci koja imaju disleksiju, jezične poteškoće ili jednostavno ne vole čitati.

Na radionici je knjižničarima pokazano kako se radi prilagodba bilo kojeg književnog teksta u građu laganu za čitanje.

Školska knjižnica strukovne škole – otvoreno okruženje usmjereno razvoju

Jadranka Junačko, mag. bibl., izvrsna savjetnica, od 2003. stiče radno iskustvo kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Dragutin Tadijanović, a od 2005. u Tehničkoj školi Slavonski Brod. Odmah se aktivno uključuje u rad svih tijela koje zagovaraju školsko knjižničarstvo, kontinuirano unaprjeđuje svoje znanje i vještine, profesionalno i osobno te kroz godine napreduje u zvanju.

Stručnim i volonterskim radom pomogla je mnogim kolegama, studentima i pripravnicima i uvela ih u svijet školskog knjižničarstva. Objavljuje stručne članke, podržava rad strukovnih udruga, inicijator je raznih aktivnosti, sudjeluje u provedbi, osmišljavanju i koordinaciji školskih i provedbi europskih programa mobilnosti učenika i nastavnika te 2018. − 2020. aktivno djeluje kao Erasmus+ ambasador u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i time mijenja percepciju školskog knjižničara u lokalnoj sredini.

U svome odgojno-obrazovnom radu te kulturno-javnoj djelatnosti, kroz suradničko planiranje, naglasak stavlja na potrebe učenika kako bi školski kurikulum bio obogaćen međupredmetnim temama i kulturnim sadržajem.

Primjerom dobre prakse predstavljen je dugogodišnji kontinuirani rad školske knjižnice Tehničke škole Slavonski Brod.

Kako i stoji u njezinoj Izjavi o poslanju, cilj knjižnice jest isticati cjeloživotno učenje kao osnovu osobnog i profesionalnog razvoja svakog pojedinca te poticanje korisnika na samostalni rad i istraživanje, a sve na tragu misije škole, obrazovanja i odgajanja za život, suradnju i humanost.

U izlaganju je stavljen naglasak na plan i programa rada školske knjižnice koji je prilagođen potrebama korisnika, učenika i nastavnika u strukovnoj školi. Sadržaji odgojno-obrazovne djelatnosti školske knjižnice većinom su vezani uz međupredmetne teme, a ostvaruju se kroz suradničko planiranje nastavnika i stručnih suradnika kako bi se ostvarili zadani ishodi.

Činjenica da još uvijek ne postoji službeni kurikulum knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja u srednjim školama u planiranju rada školske knjižnice, pretvorena je u prednost jer su svi sadržaji u potpunosti prilagođeni potrebama učenika i nastavnika škole te na taj način doprinose unapređenju cjelokupnog školskog kurikuluma.

Prikazan je bogati dio kulturno-javne djelatnosti školske knjižnice te internacionalna suradnja u koju su aktivno uključeni učenici i nastavnici škole, kao i kontinuirana edukacija nastavnika koja se provodi u skladu s njihovim interesima.

Ovakav zahtjevni transformacijski način rada od stručnog suradnika knjižničara zahtjeva neprestano kritičko promišljanje, samovrednovanje i prihvaćanje vanjskog vrednovanja kao neizostavnog elementa napretka, a školska knjižnica pozicionira svoju ulogu u odgoju i obrazovanju 21. stoljeća.

Cijeli Stručni skup snimila je i pripremila za objavu na YouTube kanalu Udruge kolegica Jelena Šaban u dva dijela.

Obilazak Kuće Brlić

Za sve sudionike stručnog skupa pripremili smo prvog dana obilazak Kuće Brlić uz stručno vodstvo.

Početkom srpnja otvorena je obnovljena Kuća Brlić, u kojoj je živjela i radila naša poznata spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda dobila ju je na programsko upravljanje.

Nakon obnove koju je proveo Grad Slavonski Brod, u podrumu kuće Brlić nalazi se polivalentna dvorana koja će služiti kao prostor za događanja, degustacije i prezentacije.

Prizemlje kuće dobilo je širu turističko-kulturnu funkciju. Naime, uz informacijski pult za posjetitelje, ovdje se nalazi i suvenirnica te prostor za prijem djece u sklopu manifestacije U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić te raznih drugih prigoda.

Prvi kat kuće zauzima stan Brlić koji se sastoji od dva salona, knjižnice, spavaće sobe, dječje sobe koji je autentičan te sadrži sav namještaj i inventar iz vremena kada je živjela i pisala Ivana Brlić-Mažuranić.

U potkrovlju kuće nalazi se galerijski polivalentni prostor namijenjen književnoj umjetnosti, književnim večerima i kulturnim prezentacijama, a upravo u tom prostoru se održao naš Stručni skup. Posjetitelje Interpretacijskog centra kroz prostor će voditi posebna mobilna aplikacija tj. mobilni vodič, a u svakoj od prostorija moći će odabrati dio aplikacije koji će ih voditi kroz priču o svakoj sobi prema tematskim cjelinama.

Također, Kuća je obogaćena prigodnim multimedijalnim i interaktivnim sadržajima kako bi se na što bolji način približila i novim, mladim generacijama.

20. Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara

U popodnevnom terminu održao se radni dio jubilarne 20. Skupštine naše Udruge koju je vodila dopredsjednica Vanja Jurilj u odsustvu predsjednice, a u večernjim satima održao se svečani dio Skupštine: dodjela Nagrade Višnja Šeta i Nagrade Poezija među profesijama.

---

 

Drugi dan Skupa uvijek je odvojen za stručni izlet u kojem upoznajemo kulturne znamenitosti kraja u kojem se nalazimo. Ovoga puta obišli smo grad Slavonski Brod, prije svega Spomen-dom Dragutina Tadijanovića, tvrđavu Brod, Franjevački samostan Presvetog Trojstva i njihovu knjižnicu, Gradsku knjižnicu Slavonski Brod i Školsku knjižnicu Gimnazije Matija Mesić u Slavonskom Brodu u kojoj nas je dočekala kolegica Sandra Blažević.

Spomen-dom Dragutina Tadijanovića

Postojeći prostor u prizemlju palače Horvat, u ulici Ante Starčevića 8 uređen je u memorijalnu zbirku pjesnika Dragutina Tadijanovića, odnosno Spomen-dom Dragutina Tadijanovića. Spomen-dom po svom idejnom rješenju pokušava dočarati ambijentalne vrijednosti svake sobe iz pjesnikova zagrebačkog stana u Gajevoj ulici. Sobe su uređene zanimljivim elementima autentičnog namještaja, memorabilijama, bogatim arhivom, rukopisima, skulpturama, fotografijama, pismima, velikim brojem knjiga i umjetnina, koji posreduju na taj način između nas i vremena u kojem je pjesnik živio.

Sve to ima za svrhu kreirati atmosferu u kojoj će svaki posjetitelj na različiti, sebi svojstven način, a naravno ovisno o osobnom iskustvu, doživjeti svaki prostor.

Koncepcija ovog rješenja postavlja tezu da prostor mora zahtijevati angažman od posjetitelja da bi se stvorila interakcija u kojoj je primanje informacija i njihova selekcija samo usputna posljedica međusobno aktivnog odnosa. Prema tome, koncept Spomen-doma, u klasičnom smislu ,zamijenjen je konceptom muzeja kao niza ponuđenih mogućnosti, a njihov izbor ovisit će o kreativnosti i znatiželji posjetitelja.

Posjetitelji koji će se kretati u tim prostorima, ispunjenim autentičnim namještajem, gledati umjetničke slike, čitati naslove Tadijanovićevih djela, čitati pojedinu pjesmu, ili pak slušati autora koji preko audio vizualnih uređaja recitira svoje pjesme, stvorit će atmosferu, snažniju i kompleksniju od atmosfere koju bi smo osjećali samo u statičkoj prezentaciji pisanih rukopisa i knjiga.

Tvrđava Brod

Tvrđava Brod (Festung) predstavlja najznačajniju povijesnu građevinu u Brodsko-posavskoj županiji. Njezina veličina, gotovo monumentalnost, čini je gotovo nestvarnom premda se nalazi u samom središtu Slavonskog Broda. Njena je gradnja započela je 1715. godine na poticaj Princa Eugena Savojskog kao dio sustava tvrđava na sjeveroistoku Hrvatske. Upravo zato fascinira njezina veličina. Projektirana za smještaj 5000 vojnika, premda je rijetko kad u njoj bilo više od dvije tisuće. Ogromni opkopi, bastioni, kurtine, hornverk, kavalir i popratne zgrade prostirali su se na površini od 2 km² čime je tvrđava uvelike nadmašivala grad Brod istočno od tvrđave.

Vojnici su u tvrđavi bili potpuno autonomni, jer su njena tvrđave morala osigurati potpunu opskrbu u slučaju 45 dana opsade. Tvrđava nije nikad bila napadnuta niti su vojnici iz tvrđave ikad izveli napad na susjednu Bosnu i Osmansko Carstvo. Služila je kao sredstvo odvraćanja.

Samo postojanje tvrđave tijekom 18. i 19. stoljeća znatno je utjecalo na svakodnevni život u susjednom civilnom gradu. Ulice grada su se morale protezati okomito na tvrđavu, prizemnice su bile jedini dozvoljeni oblik kuća, a kuće građene unutar puščane (ili topovske) linije morale su biti građene od drveta.

Danas je ova građevina u funkciji razvoja kulture. U njoj su smješteni gradska uprava, glazbena škola, klasična gimnazija, tradicijski obrti, jedinstveni muzej tambure te Galerija Ružić koja je, po značaju, druga galerija moderne umjetnosti u Hrvatskoj.

Crkva Presvetog Trojstva • Franjevački samostan • Knjižnica samostana

Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu jedan su od najvećih baroknih samostanskih sklopova u Slavoniji, smješten na lijevoj obali rijeke Save. Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života zahvaljujući djelovanju oca Augustina Jarića. Nakon oslobođenja Broda od Turaka 1691., otac Augustin Jarić postaje zapovjednikom Broda, a franjevačka brodska kuća proglašena je rezidencijom.

Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Ivan Trenk, zapovjednik Broda. O tome svjedoči i latinski natpis i kronogram s 1727. godinom u luneti portala crkve: ISTA FAVORE DEI PLEBIS PIETATE BENIGNA CVRA FRATERNA SVRGVNT FASTIGIA TEMPLI (Ovaj hram je nastao naklonošću Božjom, pobožnošću puka, blagohotnom brigom braće).

U vrijeme izgradnje, krajem 17. stoljeća, samostan je pripadao Provinciji Bosne Srebrene. Godine 1757., osnutkom Provincije sv. Ivana Kapistrana, koja je obuhvatila franjevačke samostane na području Habsburške Monarhije, brodski je samostan također pripadao toj Provinciji, sve do 1900. godine, kada je osnovana Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Kao godina završetka gradnje u kronici se spominje 1749. godina, koja je, s Kristovim monogramom, upisana na oslikanom medaljonu na svodu crkve.

Samostanske kronike, vođene redovito od 1706., predstavljaju neiscrpan izvor podataka o životu franjevaca, ali i o političkim i društvenim zbivanjima u Brodu i široj zajednici od 18. stoljeća do suvremenog doba. Tako se u kronikama spominje i nastanak samostanske knjižnice.

Rujan, 1772. godina. Odavno je već na diskretoriju završena rasprava o knjižnici ovoga samostana Presvetoga Trojstva u Brodu. Određena je bila prostorija s desne strane kako se uzlazi stubama, a njezin prozor gleda na zapadnu stranu. Njezino je uređenje za smještaj knjiga započelo stolarskim radovima ovaj mjesec. (Kronika Franjevačkog samostana u Brodu na Savi I (1706 − 1787)). Knjižnica je kroz tri stoljeća bila više puta seljena iz jednoga dijela samostana u drugi, a u dva navrata bila je i potpuno iseljena iz brodskoga samostana u druge samostane. Danas je knjižnica smještena na prvom katu jugoistočnoga dijela samostana. Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu posjeduje nekoliko vrijednih zbirki knjiga te je zbog svojega fonda proglašena i spomenikom kulture I. kategorije te je dobila status baštinske knjižnice. Danas bogati i neprocjenjivi fond samostanske knjižnice obuhvaća 13 800 svezaka knjiga, 5 000 svezaka periodike i oko 1 000 rukopisa, dvije inkunabule iz 15. stoljeća te četverojezični rječnik fra Marijana Lanosovića, u rukopisu, iz druge polovice 18. stoljeća. Što se tiče disciplina zastupljenih u ovoj knjižnici, najviše su zastupljene knjige iz teologije, zatim slijedi filozofija, dušebrižništvo, liturgija, duhovnost, djela klasične strane i hrvatske književnosti te ostale discipline. Najveći je dio baštinske građe na latinskom jeziku i tiskan je u Veneciji. Ova knjižnica odražava i svjedoči nam o trojezičnosti i tropismenosti hrvatske književnosti, tako da su fondom obuhvaćena djela na staroslavenskom, latinskom i hrvatskom jeziku, a ta djela pisana su trima hrvatskim pismima: glagoljicom, bosančicom (bosanicom) -ćirilicom i latinicom. Knjižnica prati i duh vremena te se radi na digitalizaciji, osobito stare i rijetke građe, kako bi se mogla dati na korištenje javnosti. Knjižnica je otvorena javnosti i korisnicima, osobito za izradu seminarskih, diplomskih i znanstvenih radova.

Uz redovne aktivnosti poput održavanja misa, ispovijedi, duhovnih obnova, klasičnih koncerata i sl., franjevački samostan 2020. godine postaje i sjemenište.

Gradska knjižnica Slavonski Brod

Gradska knjižnica Slavonski Brod je narodna knjižnica čija je osnovna djelatnost nabava, obrada, čuvanje i pružanje na korištenje sveukupne knjižnične građe. Ove je godine Knjižnica obilježila 74. obljetnicu osnutka i rada. Uz osnovnu djelatnost, Knjižnica obilježava značajne datume, priređuje tematske izložbe, predstavljanja knjiga i autora, radionice, educira knjižničare i korisnike, priređuje odgojno-obrazovni rad s najmlađima. Knjižnica surađuje s gradskim ustanovama, privrednicima i udrugama u našem Gradu i Županiji.

Knjižnica služi zadovoljavanju kulturnih potreba stanovništva, poticanju cjeloživotnog obrazovanja, stručnog i znanstvenog rada, informiranja, odlučivanja i demokratizacije društva općenito svojim Odjelom za odrasle i glazbenom zbirkom, Dječjim odjelom, Zavičajnom zbirkom sa studijskom čitaonicom, Odjelom nabave i matičnom službom. Knjižnica je središnje mjesto za pružanje brzih i kvalitetnih informacija te gradsko sastajalište koje nudi brojne sadržaje za sve dobne skupine i pridonosi razvoju kulturnog, gospodarskog i društvenog života.

U okviru sadržajno bogatog knjižnog fonda Gradske knjižnice u čijem slobodnom pristupu je 55 000 knjiga, posebno mjesto i ulogu ima Zavičajna zbirka, koju čini prikupljena, sređena i obrađena tiskana i druga građa koja se odnosi na Slavonski Brod i njegovu širu okolicu. Neka od prvih izdanja djela naših zavičajnika: Ivana Velikanovića, Luke Ilića-Oriovčanina, Stjepana Ilijaševića, Stjepana Marijanovića i drugih, te mnogobrojna izdanja djela Ivane Brlić-Mažuranić i Dragutina Tadijanovića glavni su nositelji ove zbirke. Dio ove Zbirke čini i 50-tak razglednica Broda, čiji živopisni motivi svjedoče o graditeljskoj baštini ovoga grada.

Gimnazija Matija Mesić

Gimnazija Matija Mesić srednja je škola s bogatom i dugogodišnjom tradicijom. Osnovana 21. veljače 1918. godine nadživjela je brojne državne tvorevine: Austro-Ugarsku, Državu SHS, Kraljevstvo SHS, NDH, Socijalističku Jugoslaviju da bi 90-ih godina 20. stoljeća uplovila u suverenu i samostalnu Hrvatsku i nakon desetljeća i pol prekida ponovno bila okrunjena gimnazijskim imenom i programima. Škola spada u veće gimnazije u Republici Hrvatskoj obrazujući i odgajajući mladež kroz programe opće, jezične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije. Svake godine upisuje se 8 novih razrednih odjela od ponajboljih učenika osnovnih škola Slavonskog Broda i okolice.

Program školovanja je četverogodišnji, uči se engleski, njemački i latinski jezik, nude se brojni izborni i fakultativni programi. Naši učenici nisu zarobljeni samo u školi, budući da surađujemo s brojnim institucijama u županiji, ali i Hrvatskoj. Škola realizira i različite preventivne programe, promiče afirmaciju pozitivnih vrijednosti, provodi realizaciju zdravstvenog i građanskog odgoja i obrazovanja; provodi različite istraživačke projekte i realizira brojne izvannastavne aktivnosti, a uključena je i u Pilot projekt e-Škole čija je svrha digitalizacija i osuvremenjivanje nastavnog procesa u cilju poboljšanja odgojno-obrazovnog rada.

Knjižnica Gimnazije Matija Mesić

Knjižnica Gimnazije Matija Mesić kao informacijsko-kulturno središte škole smještena je u prizemlju u prostoru interpolacije između škole i sportske dvorane Prostorno se proteže u dvije prostorije od 90m² (spremište i knjižnica sa čitaonicom sa 30 radnih mjesta). Knjižnica je u potpunosti računalno opremljena i koristi se programom Metel win za obradu knjižne građe. Veći dio fonda obuhvaća lektirne naslove namijenjeni učenicima, većinom na hrvatskom jeziku, a imamo i lektirne naslove na engleskom i njemačkom jeziku. Preostali dio knjižnog fonda obuhvaća stručnu literaturu iz psihologije, filozofije, pedagogije, metodika nastavnih predmeta koji su namijenjeni za unaprjeđivanje i obavljanje nastavnog procesa.

Školska knjižnica promiče i unapređuje sve oblike odgojno-obrazovnog procesa; stvara uvjete za učenje; pomoć učenicima u učenju; potiče istraživački duh i osobno prosuđivanje; potiče odgoj za demokraciju; razvijanje svijesti o vrijednosti multikulturalnosti; stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi; potiče duhovno ozračje škole.

Školska knjižnica je dio odgojno-obrazovnog procesa koji osigurava dostupnost knjižne građe svim korisnicima, pristup relevantnim izvorima informacija, njegujući odgojno-obrazovne, kulturne i komunikacijske potrebe učenika, nastavnika i stručnih suradnika. U današnje vrijeme, zbog epidemiološke situacije, napravljena je virtualno-digitalna knjižnica kojom pokušavamo učenicima približiti izvore informacija preko interneta, nudeći e-knjige, e-publikacije škole, online referentne zbirke, virtualne šetnje svjetskih i hrvatskih muzeja.

 

Vanja Jurilj i Goranka Braim Vlahović