Čitanje i odrastanje

Održan 6. samostalni stručni skup!

Povodom obilježavanja Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica 2016. Hrvatska udruga školskih knjižničara organizirala je u Rijeci 21. i 22. listopada 2016. godine 6. samostalni stručni skup pod nazivom Čitanje i odrastanje. Skup je održan pod pokroviteljstvom Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

U kongresnoj dvorani Grand hotela Bonavia toga 21. listopada 2016. godine okupilo se stotinjak sudionika, najviše školskih knjižničara Republike Hrvatske, ali i gostiju iz vodećih kulturnih i sveučilišnih ustanova grada Rijeke i desetak izlagača. Grad Rijeku predstavljali su zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, ravnateljica za Protokol Grada Tajana Mavrinac, ravnateljica Direkcije Odjela gradske uprave za kulturu Helena Semion-Tatić, a Gradsku knjižnicu Rijeka njen ravnatelj Niko Cvjetković. Među uzvanicima su bili i ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja dr. sc. Tea Perinčić, ravnateljica Art kina Rijeka Slobodanka Mišković, ravnatelj Doma mladih Rijeka Goran Gračan. Svakako trebamo spomenuti i cijenjene profesore i izlagače s Filozofskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Nikolu Petkovića, prof.; dr. sc. Karol Visinko, prof. i  dr. sc. Hajrudina Hromadžić, doc., te višu savjetnica za školske knjižničare iz AZOO, Anu Saulačić, koja redovito prati naš rad.

Sudionike su u ime organizatora pozdravile moderatorica i domaćica skupa, dr. sc. Korina Udina, dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara i Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara. Uime pokrovitelja skupu se obratio Marko Filipović, dogradonačelnik Grada Rijeke, a u ime Primorsko-goranske županije Jelena Krpan.

Koncept stručnog programa bio je protkan različitostima, različitim pogledima na temu različitih profesija izlagača, različitim mjestima izlaganja, jer je Rijeka grad koji nosi titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine i naziv Luka različitosti. Određuje nas različitost. Započeli smo skup na različit način. Pogledali smo, prošetali, zapravo pročitali znakove, signale – sinjale našeg grada u kratkom art filmu Moja Rijeka. Filmska ekipa od 11 učenica i učenika osnovnih škola, polaznika filmske radionice Doma mladih Rijeka, osmislila je ovaj kratki art-film 2015. godine pod mentorstvom prof. Josipa Šarlije. To je bio njihov doprinos programu obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja grada Rijeke od fašizma.

Dvije djevojčice Chiara Vatta i Hana Mišković iz OŠ Nikola Tesla vedrim, plesnim korakom prolaze kroz Rijeku te je prikazuju onakvom kakvom je one danas vide. Ovaj art film smo gledali dječjim okom, ali pročitali umjetničkim i povijesnim u čemu nam je pomogao Theodor de Canziani, profesor Likovne umjetnosti i skrbitelj Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić

Temu čitanja započeli smo obrađivati kroz čitanje znakova grada… tu nit, poveznicu, protkali smo kroz skup do samog kraja, na različite načine na različitim mjestima.

Znanstvena i stručna predavanja skupa Čitanje i odrastanje prvoga dana podijelili smo u tri radna dijela. Prvi i drugi radni dio činila su predavanja u kongresnoj dvorani hotela Bonavia, a treći dio smo odlučili učiniti različitim – organizirali smo dva stručna predavanja: muzejske pedagoginje Denis Nepokoj u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, u Guvernerovoj palači, i umjetnika Gorana Pernjeka na posebnom izložbenom prostoru željezničkog kolodvora o svjetskoj i riječkoj kulturnoj baštini Prvi na svijetu – 150 godina torpeda.

Stručno-znanstvena predavanja

Prvo izlaganje Čemu čitati potaknulo nas je na razmišljanje. Predavač dr. sc. Nikola Petković, redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci, književnik, književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i predsjednik  Hrvatskog društva pisaca, retoričkim nas je pitanjima uveo u temu: Kako se čitatelja prepoznaje i vrednuje? Postoji li trening za čitatelja? Ako postoji, što ga priprema za čitanje? Je li čitatelj važan? Je li čitanje jedno od lica pisanja? Je li čitanje kreativni proces? Osim pitanja, ponuđeni su nam i neki odgovori: Čitanje je važno. Prolegomena je za pisanje. Pisanje i čitanje u mreži su uzajamnosti i dva su lica našeg odnosa s tekstualnim univerzumom i svijetom priča. Nakon pregleda oblika čitanja u intelektualnoj povijesti Zapadnoga kruga te osvrta na dimenzije čitanja, na njegove oblike poput obligatornog čitanja, čitanja iz užitka, iz znatiželje… u završnom dijelu izlaganja Nikola Petković se osvrnuo i na čitanje u kontekstu obrazovne prakse u našim osnovnim i srednjim školama – sustavnoj, dakle, od sustava očekivanoj i provociranoj radnji koja se ostvaruje u praksi lektire. U zaključcima svoga izlaganja je ukazao na potrebu propitivanja lektirnoga modela kao i petrificiranih sadržaja lektire s obzirom na ubrzanu stvarnost trećega milenija.

Čitalačku zrelost Hrvatske predstavila nam je Kristina Čunović, dopredsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva, voditeljica Županijske matične službe Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić, predavačica u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (CSSU) te koordinatorica prve nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja Čitaj mi!. U izlaganju je sudionike skupa upoznala s rezultatima ELINET-a (European Literacy Policy Networka), navikama europskih zemalja s naročitim naglaskom na čitalačke navike u Hrvatskoj, kao i primjerima dobre hrvatske prakse u razvoju i poticanju čitanja.

Iz izlaganja smo saznali da su slabe čitalačke sposobnosti prepoznate kao problem prisutan u cijeloj Europi: jedan od pet petnaestogodišnjaka, što znači 75 milijuna Europljana, ne posjeduje temeljne sposobnosti čitanja i pisanja. Slabe čitalačke sposobnosti ne dovode samo do slabih mogućnosti zaposlenja tako velikog broja mladih, nego i opasnost od njihove povećane socijalne isključenosti i siromaštva. Procjena čitalačkih sposobnosti hrvatskih petnaestogodišnjaka ovisi od vrste ispitivanja: prema PIRLS istraživanju oni imaju čitalačke sposobnosti iznad europskog prosjeka (8. mjesto u svijetu) i pokazuju podjednako dobro čitanje i razumijevanje i književno-umjetničkih i informativnih tekstova; prema PISA istraživanjima u Hrvatskoj je blago povećana učinkovitost petnaestogodišnjaka u čitanju između 2009. i 2012. godine, ali je i dalje ispod prosjeka EU. Zanimljivi su nam bili i prikazani podatci o navikama čitanja koji su rezultat ankete koju svake godine prije Noći knjige provodi centar za istraživanje tržišta GfK, a prema kojem se najviše čita u Dalmaciji (58%) i Istri (56%), a najmanje u Hrvatskom Zagorju (42%) i Slavoniji (30%). Očekivano, najviše se čita u velikim gradovima (Zagreb 52%) i više čitaju visokoobrazovani (74%), mladi do 24 godine (64%) i žene (54%). U izlaganju, kao i u izvješću ELINET istraživanja, spomenuti su i primjeri dobre prakse poticanja čitanja među kojima izdvajamo projekte Čitamo mi u obitelji svi i Tulum s(l)ova čiji su autori i pokretači naši kolege školski knjižničari.

Ove i ostale podatke navedene u prezentaciji svakako možemo dobro iskoristiti u svim našim individualnim i zajedničkim aktivnostima na poticanju čitanja!

Treće izlaganje prvog dijela programa nosilo je naslov Snaga riječi, a prezentirala nam ga je naša gošća iz Buenos Airesa, nagrađivana argentinska spisateljica i aktivistica Mori Ponsowy. Mori Ponsowy je rođena u Buenos Airesu, ali je većinu života provela u Peruu, Venezueli i Sjedinjenim Državama. Trenutačno živi u okolici Buenos Airesa, uz neku drugu rijeku. Ovoga listopada boravila je u Rijeci na poziv nakladničke kuće Edicije Božičević, a u sklopu Rezidencijalnog programa Kamov. Autorica je pjesničkih zbirki te romana Los colores de Inmaculada, prevodi knjige američkih pjesnikinja, osnovala je kulturni časopis Iamujerdemivida koji je osvojio nagradu Julio Cortázar za najbolji časopis za kulturu u Argentini. Objavila je zbirku životnih svjedočanstava No somos perfectas i zbirku intervjua Mujeres políticas y argentinas. Prijevod njena romana Obilje upravo je objavljen u Hrvatskoj.

U ovome izlaganju Mori Ponsowy je na izvjestan način povezala, a opet suprostavila, svoje bogato spisateljsko iskustvo i iskustvo ‘copywriterice’ (kreativna spisateljica za potrebe marketinga): u oba slučaja riječi imaju snažno, stvaralačko značenje. Pitanje je što stvaraju?! Glasnim razmišljanjem nas je upozorila na snagu riječi kojima PR industrija pokreće svijet prodajom bezvrijednih proizvoda pakiranim u efektne subliminalne fraze.

Drugi dio stručnoga skupa imao je naslov Iskustva čitanja. Dr.sc. Karol Visinko, redovna profesorica  na  Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakultetu u Rijeci, predstojnica Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti i opće filološke predmete, govorila je o Čitanju kroz poučavanje i učenje.  Upoznata je sa djelatnošću školske knjižnice i smatra da su mnogi modeli rada već poznati, no uvijek ima prostora za moguće preinake, dopune i dorade. Jedna od aktivnosti na koju želi potaknuti školske knjižničare je više samostalnih ispitivanja čitalačkih navika na uzorku učenika, razreda i škole u kojoj učitelj/nastavnik i knjižničar radi. Takvim se ispitivanjima brže i lakše dolazi do iznimno važnih i vrijednih odgovora učenika, učitelja/nastavnika, roditelja (npr. koje poteškoće zapažaju prigodom čitanja naglas/u sebi,  kada i s kojim ciljem učenici posjećuju školsku knjižnicu, koji su učenički interesi za književne vrste ili za časopise  i dr.). Rezultati tih istraživanja mogu biti temelj aktivnostima za poticanje čitanja.

Petim izlaganjem raspravili smo iskustvo Čitanja gledanjem: profesor Likovne umjetnosti i vrstan poznavatelj naše nacionalne baštine i kulture, Theodor de Canziani, ukazao je na činjenicu da, osim teksta, čitati možemo i ilustracije. Kao jedan od primjera naveo je djelo Ivane Brlić Mažuranić – čitajući gledamo već stotinu godina Priče iz davnina i kroz ilustracije. Tijekom izlaganja prikazane su originalne ilustracije Vladimira Kirina, tiskane u različitim izdanjima Priča iz davnina, a koje se čuvaju u Spomeničkoj knjižnici i zbirci Mažuranić-Brlić-Ružić/Fondaciji Matilda Ružić u Rijeci čiji je skrbnik upravo naš predavač Theodor de Canziani. U nastavku izlaganja upoznati smo i sa suvremenim ilustratorskim remek djelima Rackhama, Dulaca i Bilibina. Stvarajući maštovite predodžbe priča, i ilustracije su odraz stila i ukusa vremena u kojima nastaju, kao i njihovoj tranziciji i suvremenoj percepciji. Likovna odrednica ono je što nas prvo privuče knjizi, a knjigu doživljavamo i drugim osjetilima, želimo je dotaknuti, pomirisati, slušati šuštanje papira.

O Iskustvu čitanja i identitetu čitatelja u digitalno-medijsko doba govorio je dr. sc. Hajrudin Hromadžić, docent na Filozofskom fakultetu u Rijeci na Odsjeku za kulturalne studije i vanjski suradnik na Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Njegov znanstveni interes kreće se u domenama kulturalnih i medijskih studija te kritičke teorije društva. Podsjetio nas je na neka razmišljanja i teze vezane uz masovnu korisničku dostupnost interneta, digitalno-medijsku epohu i govorio o promijenjenom statusu knjige.

Hromadžić ukazuje da su prijepori povezani uz tzv. digitalno-medijsku epohu slični onima koji se javljaju uvijek kada dolazi do promjene neke paradigme. Promjena paradigme linearnog teksta u hipertekst evocirala je taj cijeli niz pitanja, dilema i strahova: o naravi nastalih iskustava čitanja, identitetâ čitateljâ i statusa knjige u novim tehnološkim, povijesnim, ekonomskim i društveno-kulturnim okolnostima.

Predavač je potom, prema svojim riječima, napravio kraći teorijski izlet u osvjetljavanje pitanja o hipertekstu kroz prizmu obiju strana, one za – optimistične i one protiv – skeptične po pitanju elektronskog teksta. Na optimističnom kraju tih suprotstavljenih mišljenja predtstavljen je Richard Lanham koji vidi elektronske tehnologije i tekstualnost, s njihovim strukturalnim, audio–vizualnim i grafičkim mogućnostima, kao demokratizirajuću i oslobađajuću snagu. Raznilikost fontova, mješavine slika, animacija, riječi i zvukova, hipertekst raskrinkava svu zabludu o primarnosti jezika i njegovog ekvivalenta u tiskanom tekstu. Po Lanhamovom mišljenju to pruža šansu za širenje ljudske pismenosti. Na skeptičnom kraju razmišljanja o elektronskim tehnologijama predavač ukazuje na Neila Postmana, oštrog kritičara tehnologiziranog društva koje, po njegovu mišljenju, proizvodi totalitarnu tehnokraciju. Najveću opasnost Postman vidi u neograničenom i neometanom širenju informacija u postindustrijskom svijetu putem interneta, koje smatra, najblaže rečeno, suvišnim i beskorisnim, pri čemu je ključni faktor ljudska zabluda da su informacije izvor progresa. U zaključku izlaganja dr. sc. Hajrudin Hromadžić je naglasio da nije dvojbeno čitamo li mi, posvuda i uvijek – pitanje je što i kako čitamo, u kojim kontekstima i na koje načine.

Izlaganje Čitanje i odrastanje prezentirala je Vanja Jurilj, dipl. komp. i dipl. knjiž., knjižničarka Osnovne škole Antuna Mihanovića u Zagrebu, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice i predsjednica IASL-a za Europu. U izlaganju je govorila je o međuodnosu čitanja i čitalačkih navika mladih tijekom njihova odrastanja, temeljeno na provedenom istraživanju.

Ovo je istraživanje upravo bilo onoga tipa kakvo je u svome izlaganju predlagala profesorica Visinko. Provedeno je za potrebe školskoga lista Osnovne škole Antuna Mihanovića koji je za temu broja imao lektiru, a anketni upitnici su obuhvaćali i pitanja vezana za općenite čitalačke navike učenika i obitelji iz kojih dolaze. Iz učeničkih odgovora moglo se zaključiti da je zainteresiranost za čitanje i pozitivna percepcija knjige najviša kod učenika prvih razreda osnovne škole (6 – 7 godina) i da ona opada tijekom njihova odrastanja. Zanimljivo je da je i ovo istraživanje utvrdilo povezanost između čitalačkih navika učenika i odnosa njihovih roditelja prema čitanju i broju knjiga koje posjeduju. Zaključak ovoga mini-istraživanja je da se ciljanom nabavom knjižnične građe i dodatnim aktivnostima na promociji knjige i čitanja treba pojačano djelovati na učenike kod kojih odrastanjem, zbog povećanih obveza, ali i veće izloženosti različitim društvenim utjecajima, naglo opada zanimanje za čitanje.

Čitanje Grada

Čitanje Grada, treći dio prvoga dana skupa, odvijalo se najprije u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, u Guvernerovoj palači koja slavi 120. obljetnicu. Kroz izlaganje Denis Nepokoj, više muzejske pedagoginje, upoznali smo izdavačku djelatnost Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Vrijedna muzejska izdanja namijenjena su svim uzrastima i nezaobilazan su izvor znanja o djelatnosti muzeja i bogatstvu muzejskoga fundusa koji upućuje na način života na prostoru Primorsko-goranske županije i grada Rijeke od vremena prve naseljenosti do današnjih dana.

Nakon izlaganja u Guvernerovoj palači spustili smo se poznatim Riječkim stepenicama na Autobusni kolodvor, Žabicu, i ušli u prostor industrijske baštine.

Izlaganje o izložbi Prvi na svijetu – 150 godina riječkoga torpeda pripremio nam je Goran Pernjak, koji je uz Ivu Mileusnića njen autor, a organizatori su Muzej grada Rijeke te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Osnovna ideja postava izložbe sadržana je u mediju mora/vode, u kojem se kretao objekt njenog interesa – torpedo. Ova je izložba prvi konkretan korak prema muzeju industrijske baštine.

Prostor je obavijen transparentnim materijalima na kojima se prepoznaju atmosfere mora i dubokih dna koje se prepliću s fotografijama tvornice, torpeda i ostalih eksponata putem video projekcija posebno pripremljenih za ovu priliku. Atmosferu tvornice pod morem upotpunjuju posebno pripremljen zvuk i delikatno projektirana rasvjeta. Rijeka je krajem 19. i početkom 20.stoljeća zahvaljujući torpedu doživjela svjetski ugled. Ideja o visokim tehnološkim postignućima Rijeke u povijesti transponirana je u sadašnjost aplikacijom QR koda i primjenom QR koda u kulturnom miljeu čime su prvi u Hrvatskoj, kao što je riječki torpedo prvi torpedo na svijetu. Školski knjižničari iz cijele Hrvatske iskazali su izuzetan interes za ovu izložbu dogovarajući se za nove posjete s učenicima iz svojih škola.

Stručni obilazak tuRIstičkim autobusom na kat Grada Rijeke

Drugog dana skupa organiziran je stručni obilazak tuRIstičkim autobusom na kat Grada Rijeke. Autobus je oslikao znakovima grada Vojo Radoičić, poznati riječki umjetnik. Sudionici skupa su putujući Rijekom upoznali posebnosti različitih vrsta knjižnica na različitim mjestima i različitim izlaganjima stručnjaka koji rade u njima.

O specijalnoj Knjižnici Art-kina u Art-kinu govorila je Ana Šegrt, programska suradnica u Art-kinu Croatia. Upoznali smo se s prekrasno uređenim prostorom i bogatim i kvalitetnim programom Art kina, kao i sa iznimnom suradnjom koju ima sa školama i njihovim knjižnicama. Takav način suradnje i tako kvalitetno provođenje programa medijske kulture mogao bi biti primjer svim ostalim gradovima: sav program provode stručnjaci Art-kina gostujući u školama i/ili se provodi u prostoru kina i sav je program za škole besplatan!

Sa Spomeničkom knjižnicom Mažuranić-Brlić-Ružić u vili Ružić na Pećinama upoznao nas je Theodor de Canziani, njen skrbnik. U prostoru koji je zastao u vremenu svojih znamenitih stanovnika, otkrivene su nam neke tajne o njihovoj zajedničkoj prošlosti. Saznali smo koja je to bila velika želja bana i pisca Ivana Mažuranića, a koju je ispunila njegova unuka Ivana Brlić Mažuranić. Mogli smo sjediti i na fotelji na kojoj je posljednje trenutke na ovome svijetu proveo pisac spjeva o Smail-agi, spjeva o prolaznosti sile, vjeri u pravdu i konačnu pobjedu dobra u životu.

U Školskoj knjižnici Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci

Školsku knjižnicu Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci predstavili su nam prof. Likovne umjetnosti Theodor de Canziani i školska knjižničarka Irena Šlosar. Gimnazija ove godine obilježava 380 godina svog postojanja i školstva na ovim prostorima, kontinuiranog djelovanja i obrazovanja te 111 godina od preseljenja u novoizgrađenu zgradu na Sušaku,

u kojoj je nastavila svoje djelovanje do današnjih dana. Bogatoj 380-godišnjoj povijesti gimnazije svjedoči vrijedna i raritetna školska baština: zbirke knjiga, starih i unikatnih učila te očuvani školski arhiv koje smo imali priliku vidjeti.

Posjetili smo i Trsatsku gradinu i Marijansko svetište, a u Opatiji, u živopisnoj konobi Istranka organiziran je ručak i druženje za sudionike stručnog izleta. Uz stručno vodstvo školske knjižničarke Mire Matan razgledali smo park i vilu Angiolinu i umjetnički paviljon Juraj Šporer.

Prema mišljenju mnogih sudionika, ovogodišnji stručni skup pokazao se organizacijski i sadržajno odraslim!

Korina Udina i Vanja Jurilj

Prezentacije i materijali:
Čemu još čitati -Nikola Petković.pptx
Čitalacka zrelost hrvatske -Kristina Čunović.pptx
Čitanje-poučavanje i učenje -Karol Visinko.pptx
Čitanje kroz gledanje -Theodor de Canziani.pptx
Čitanje i odrastanje -Vanja Jurilj.pptx
Brošura Rijeka 2016.pdf
Plakat Rijeka-2016.pdf

 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•