Facebook u knjižnici, knjižnice na Facebooku
Održan 7. okrugli stol na Interliberu
I na ovogodišnjem je Interliberu Hrvatska udruga školskih knjižničara organizirala okrugli stol. Željeli smo progovoriti o društvenim mrežama i njihovoj ulozi u radu knjižnica, a budući da je Facebook najčešće korištena društvena mreža kod nas, odlučili smo se za temu: Facebook u knjižnici, knjižnice na Facebooku.
Većina naših korisnika pripada Google-generaciji koja je rođena i odrasta u digitalno doba. Internet je utjecao na sve, mladi ga koriste za zabavu, druženje, ali i obrazovanje. Facebook postaje nezaobilazan način komunikacije i sve je više ustanova, udruga i institucija, pogotovo onih koji se obraćaju mladima, koje komuniciraju na taj način. Stoga je razumljivo da smo na ovogodišnjem okruglom stolu željeli progovoriti o društvenim mrežama i njihovoj ulozi u radu knjižnica, a budući da je Facebook najčešće korištena društvena mreža kod nas, odlučili smo se za temu: Facebook u knjižnici, knjižnice na Facebooku.
Pokazalo se da smo odabrali vrlo zanimljive sugovornike koji su pristupili temi svaki na svoj način i uspjeli zadržati pozornost posjetitelja koji su se okupili u paviljonu br. 6. Naročito raduje sastav publike: pozivu su se odazvali kolege knjižničari, većina njih posjetila je Interliber kako bi prisustvovala završnoj svečanosti Nacionalnog kviza za poticanje čitanja, primijetili smo i profesore s Odsjeka za informacijske znanosti, novinare, no veći dio publike bili su upravo mladi, učenici osnovnih i srednjih škola, dakle oni o kojima se i vodila rasprava.
Sudionici okruglog stola predstavili su se redom:
- mr. sc. Alka Stropnik, knjižničarka iz knjižnice Medveščak
- dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, znanstvena suradnica s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu
- Marko Labus, profesor i zamjenik direktora marketinga u izdavačkoj kući Alfa
- Denis Vincek, naš kolega knjižničar u OŠ Ante Kovačića u Zlataru
- mr. Miroslav Huzjak, predavač metodike likovne kulture na Odsjeku za izobrazbu učitelja Učiteljskog fakulteta.
Kolegica Alka Stropnik govorila je o različitom pristupu novim tehnologijama: one su nove nama odraslima, a mladima koji odrastaju uz njih nisu. Većina knjižničara pripada generaciji koja je odrasla uz neke druge medije, no, ako želimo privući mlađu, tinejdžersku populaciju u knjižnice, moramo im se obratiti koristeći nove medije. Iako je mladima svojstvena uporaba interneta, Facebooka i društvenih mreža i navikli su brzo doći do informacija, ipak im nedostaje informacijska pismenost pa ih mi, kao informacijski stručnjaci, moramo u tome educirati. Rekla je kako su prvi puta mladi u prilici poučavati starije, no da je zadatak knjižničara stalno se stručno usavršavati. Ocijenila je da Facebook, u svakom trenutku, pruža mobilnost i dostupnost i samim time ga knjižnice ne bi trebale izbjegavati jer koristeći virtualni svijet ne podilaze mladima, već im se približavaju, njima uobičajenim, načinom komunikacije. Najbolji bi način, prema tome, bio da knjižnice svoje mrežne stranice, a o tome govori u svojoj knjizi koju je nešto ranije predstavila na Interliberu, oblikuju surađujući sa svojim korisnicima, tj. da omoguće komunikaciju i kreativnost mladih i znanje u vrednovanju informacija knjižničara kao voditelja.
Profesorica Ivana Hebrang Grgić prezentirala nam je svoje istraživanje o prisutnosti knjižnica u Hrvatskoj na Facebooku i prikazala statističke podatke o povećanju broja školskih, narodnih i visokoškolskih knjižnica na toj društvenoj mreži: od 2009. do 2012. broj je porastao s 27 na 156, a danas su te brojke, nesumljivo, još i veće. U listopadu prošle godine imale su oko devet tisuća korisnika i tisuću objavljenih događaja, no još uvijek je relativno malen broj komentara korisnika ili njihovih objava. Najveći je broj narodnih knjižnica koje su na adekvatan način otvorile stranice, dok velik broj školskih knjižnica i dalje imaju profile. Iako profil ima neke pogodnosti koje stranica nema, naime omogućava uvid u strukturu korisnika i njihove interese, trebalo bi ga promijeniti u stranicu radi zaštite privatnosti korisnika. Stranica je javna i mogu joj pristupiti i oni koji nemaju otvoren profil na Facebooku i u svijetu je uobičajena praksa da sve javne institucije imaju mogućnost komunikacije s korisnicima putem društvenih mreža. Profesorica Hebrang Grgić ne vidi ništa loše u tome da školske knjižnice imaju otvorenu Facebook-stranicu, iako misli da su one primjerenije za knjižnice srednjih škola, jer je u osnovnoj školi veći broj korisnika mlađi od 13 godina.
Što se nakladništva tiče, Marko Labus, predstavnik Alfe, nema dvojbi oko korištenja Facebooka kao besplatnog alata privlačnog mladima. Iako nekim njegovim kolegama starije generacije Facebook još uvijek ima negativan kontekst, društvene mreže se sve više koriste za predstavljanje i promidžbu proizvoda i usluga. Naglasak je na besplatnoj usluzi informiranja jer nakladnici već godinama nisu u zavidnoj situaciji, a najjednostavniji način promocije je putem društvenih mreža jer ne zahtijevaju nikakav poseban web dizajn. Danas smo u takvoj situaciji da ako nešto nije objavljeno na internetu, kao da se nije ni dogodilo. Bez obzira na jednostavnost objavljivanja sadržaja na internetu, treba paziti da informacije koje objavljujemo budu točne. Kako je i sam profesor povijesti i geografije, naveo je nekoliko primjera upravo takvih netočnih podataka.
Facebook – da, knjižnice na Facebooku – da, prijateljstvo s učenicima – zašto ne?!, rekao je Denis Vincek, osnovnoškolski knjižničar kojem je Facebook istovremeno predmet osobnog zanimanja i stručnog i znanstvenog istraživanja. Govorio je o poziciji knjižničara u osnovnoj školi u manjoj sredini: knjižničar je ipak osoba s kojom djeca ostvaruju specifičan kontakt, kojoj se povjeravaju, a u malim sredinama, osim što poznaje sve učenike svoje škole, zna osobno i njihove roditelje, s kojima je, također prijatelj na Facebooku. Usporedio je kako je to u Velikoj Britaniji i u Hrvatskoj. Većina mladih u publici bila je iznenađena činjenicom da u Velikoj Britaniji škole ne dozvoljavaju virtualna prijateljstva između učenika i učitelja, ali ni učitelja međusobno, a ograničeno je i vrijeme korištenja interneta u nastavi. Govorio je o potrebi za medijskim odgojem, medijskom kulturom, medijskom pismenošću, o strategijama poučavanja putem društvenih mreža te o nedostatku bilo kakve zakonske regulative vezane uz društvene mreže i nedovoljnu zastupljenost medijske kulture u našim školama.
Profesor Miroslav Huzjak je upozorio na lakoću s kojom korisnici Facebooka prihvaćaju i dijele tuđa mišljenja i stavove. Nazvao je to nepodnošljivom lakoćom postojanja. Rekao je da čim prihvatimo nečiji stav kao svoj, odričemo se barem dijela svog mišljenja. Ako biramo između za i protiv, ili sviđa mi se i ne sviđa mi se, gubimo mogućnost treće opcije, slobode vlastitog mišljenja. Društvene mreže je prikazao svojevrsnom veš mašinom, strojem koji nas uvlači u virtualnu, posredovanu stvarnost. Misli da mladi nisu dovoljno kritični, ne provjeravaju informacije pronađene na internetu, može ih se lako prevariti i na taj način i manipulirati. Iako i on koristi Facebook-grupu u radu sa svojim studentima, misli da se mladi sve manje trude da sami dođu do vlastitih spoznaja, navikli su na lako dostupne sadržaje, povode se za trendovima umjesto da ih sami kreiraju. Predstavio je dobre i loše primjere korištenja te najpopularnije društvene mreže kod nas te naglasio potrebu za stalnom evaluacijom sadržaja na internetu.
Zaključeno je da knjižnice trebaju osluškivati potrebe svojih korisnika i očekivanja novih generacija, a dobro bi bilo i mlade uključiti u izradu sadržaja koji se objavljuju na internetu i društvenim mrežama. Izuzetno je važno, osim informatičke, razvijati i informacijsku i medijsku pismenost i kritičko mišljenje. Najveća je zamjerka što zakonodavstvo ne prati razvoj tehnologije pa ne postoje formalne upute ili preporuke o sudjelovanju škola, učenika i učitelja na Facebooku.
Bojana Beata Doko i Goranka Braim Vlahović
Prilozi o okruglom stolu u drugim medijima:
http://www.poslovni.hr/after5/zbog-google-generacije-facebook-se-ne-smije-zanemariti-256987
http://www.rtl.hr/vijesti/hotspot/972133/iako-je-mnogima-apstraktan-facebook-se-ne-smije-zanemariti/
http://www.os-akovacica-zlatar.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1400&mshow=290#mod_news
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.