Gumbelijum roža fino diši

Svoj 14. samostalni stručni skup pod nazivom  Gumbelijum roža fino diši Hrvatska udruga školskih knjižničara  održala je 25. i 26. listopada 2024. u Velikoj Gorici, u srcu Turopolja, kajkavskom kraju koji još uvijek čuva svoju baštinu i tradiciju.

Samostalni stručni skup i Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara, ove godine izborna i 22. po redu, centralna su proslava Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica (International School Library Month). Skup je dobio naziv prema istoimenoj Baladi Petrice Kerempuha Miroslava Krleže i njime smo najavili temu vezanu uz položaj i očuvanje hrvatskog standardnog jezika i  njegovih narječja potaknuti i Zakonom o hrvatskom jeziku i usko vezanu uz našu knjižničarsku i odgojno-obrazovnu struku. Skup se održava uvijek u listopadu, ali svake godine u drugome gradu s ciljem osnaživanja školskoga knjižničarstva u toj našoj podružnici odnosno u toj županiji. Stručni skup Hrvatske udruge školskih knjižničara namijenjen je školskim knjižničarima Republike Hrvatske i stručnjacima koji se bave školskim knjižničarstvom i ima razinu državnoga skupa.

Skupu je prisustvovao četrdeset i jedan sudionik, od toga trideset i četiri školskih knjižničara, a brojniji su bili knjižničari osnovnih škola – iz srednjih škola bilo je svega 10 sudionika.

Prvog dana Skupa u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održan je stručni dio programa: plenarna izlaganja i primjeri dobre prakse.

Svečani program otvorenja stručnog skupa započeo je izvedbom hrvatske himne koju je otpjevala učenica Umjetničke škole Franje Lučića Dunja Rajšić koju je uvježbala profesorica Vesna Kovačić. Zbor Gimnazije Velika Gorica uz pratnju gitare i pod ravnanjem profesorice Ane Blažević otpjevao je Krležinu baladu Gumbelijum roža fino diši koju je uglazbio Darko Rundek. Učenici Domagoj Rak i Ivan Zagorac kazivali su kajkavske stihove s kojima su literati Osnovne škole Jurja Habdelića pod vodstvom mentorice Ksenije Lažeta sudjelovali na ovogodišnjem natječaju Zbor malih pjesnika u Zlatar Bistrici. Program je završio nastupom podmlatka Folklornog ansambla Šiljakovina pod vodstvom Ksenije Lučan s Turopoljskom himnom i dječjom igrom.

Sudionike i predavače pozdravila je predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Goranka Braim Vlahović koja je predstavila izvođače i najavila program skupa, a uime Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velika Gorica skup je pozdravio i prof. Neven Topolnjak.

Plenarna izlaganja

Zakon o hrvatskom jeziku i Vijeće za hrvatski jezik

Uvodno izlaganje održao nam je dr. sc. Marko Tadić, jezikoslovac, redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik je Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na istome Odsjeku od 2001., a član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008. Također je bio članom Stalnoga odbora za humanističke znanosti Europske znanstvene zaklade i članom Područnoga vijeća za humanističke znanosti Nacionalnoga vijeća za znanost Republike Hrvatske. Bavi se korpusnom lingvistikom, računalnom lingvistikom, jezičnim tehnologijama i istraživačkim infrastrukturama za (e-)humanističke i društvene znanosti. Objavio je više od 70 članaka i 5 knjiga, a jednim je od autora najvećega hrvatskoga čestotnoga rječnika Hrvatski čestotni rječnik (1999.). Također je (su)autorom značajnih mrežnih jezičnih resursa za hrvatski jezik kao što su Hrvatski nacionalni korpus (hnk.ffzg.hr), Hrvatski morfološki leksikon (hml.ffzg.hr), Hrvatska ovisnosna banka stabala (hobs.ffzg.hr) kao i portala Jezične tehnologije za hrvatski jezik (jthj.ffzg.hr). Bio je voditeljem hrvatskih istraživačkih timova u nekoliko nacionalnih znanstvenih projekata. Predsjednik je i jedan od osnivača Hrvatskoga društva za jezične tehnologije.

Pozvali smo ga kako bi nas upoznao sa Zakonom o hrvatskom jeziku, od inicijative do njegova donošenja i stupanja na snagu, s njegovim najvažnijim dijelovima, odn. što se njime regulira. Hrvatski je jezik službeni jezik u Republici Hrvatskoj, ali je ujedno i 24. službeni jezik Europske unije. Zakonom se prvi put u povijesti zakonski cjelovito uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o njemu. Upravo to je zadaća Vijeća za hrvatski jezik koje se sastoji od 15 članova, predstavnika svih ustanova relevantnih za hrvatski jezik čijim je predsjednikom prof. Tadić imenovan početkom kolovoza na zatvorenom dijelu 17. sjednice Vlade. 23. listopada 2024. održana je prva sjednica Vijeća za hrvatski jezik – na dan 177 obljetnice od donošenja zaključka o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi, koji je na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog donio Sabor 23. listopada 1847. Najvažnija je zadaća Vijeća izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike u roku od godinu i pol dana.

Nakon samog izlaganja sudionici skupa postavili su profesoru Tadiću brojna pitanja vezana uz primjenu samog Zakona i načine provođenja jezične politike.

Jezik i baština

Naša sljedeća predavačica, dr. sc. Ivana Kurtović Budja, viša je znanstvena suradnica i voditeljica Odjela za dijalektologiju u Institutu za hrvatski jezik. Bavi se istraživanjem hrvatskih govora svih triju narječja i proučavanjem mjesnih govora kao dijela kulturne baštine. Hrvatska dijalektologija, osobito južnočakavski kopneni i dalmatinski novoštokavski govori predmet su njenog užega interesa. Uz to se bavi proučavanjem odnosa hrvatskoga standardnoga jezika i narječja. Od 1999. godine sudjeluje u emisiji Govorimo hrvatski Hrvatskoga radija. Angažirana je u radu s lokalnim zajednicama te potiče i pomaže u pisanju mnogih dijalektalnih rječnika. Više od dva desetljeća bila je članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Tako ne čudi da je tema njenog predavanja očuvanje mjesnih govora Republike Hrvatske kao nematerijalnog kulturnog dobra. Saznali smo koja se kulturna dobra nalaze na UNESCO-ovom Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te koje kriterije treba zadovoljiti kako bi govor/skupina govora ili dijalekt dospio u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na nekoliko primjera dobre prakse pokazala nam je koliko su važna dijalektološka istraživanja za razvoj hrvatskoga standardnoga jezika.

Od zloupotrebe odvikavati riječi

Vanja Jurilj, dipl. bibl. i prof., stručna suradnica izvrsna savjetnica u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića u Zagrebu, aktivna je dugi niz godina u radu Hrvatske udruge školskih knjižničara. Kao njena predsjednica i dopredsjednica organizirala je niz samostalnih stručnih skupova, okruglih stolova, pokrenula svečanost knjige i čitanja Knjižna booka. Organizatorica je Svjetskog kongresa školskih knjižničara održanoga u listopadu 2019. godine u Dubrovniku – to je stručni skup na najvišoj razini ikada održan u našem knjižničnom i obrazovnome sustavu. I sama je održala nekoliko predavanja na svjetskim kongresima, sudjelovala je u izradi novoga Standarda za školske knjižnice i bila članica Tima za izradu Strategije hrvatskoga knjižničarstva od 2015. do 2020. godine. Dobitnica je Nagrade Višnja Šeta za 2013. godinu. Od 2015. godine članica je IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, od 2016. do 2023. predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a) za Europu, a od 2019. do 2023. članica je Hrvatskoga knjižničnoga vijeća.

U svom izlaganju govori o odnosu jezika u formalnom smislu i sadržaja koji njime izražavamo, nadahnjuje nas da razmislimo o riječima, koja je njihova suštinska, poetska ili pak stvaralačka moć.

Školske knjižnice Grada Zagreba i Zagrebačke županije

Knjižničarska savjetnica mr. sc. Alka Stropnik, prof. ruskog i poljskog jezika, radila je kao knjižničarka u osnovnoj i srednjoj školi i na Odjelu za mlade Knjižnice Medveščak,  a od 2013. godine u Matičnoj i razvojnoj službi Knjižnica grada Zagreba, na radnom mjestu stručne suradnice za školske knjižnice na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Aktivna je članica više domaćih i međunarodnih udruga, obnašala je dužnost predsjednice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva i predsjednice Zagrebačkog knjižničarskog društva. Koordinatorica je uredništva ZKD foruma i dugogodišnja članica uredništva Hrčka — stručnog časopisa Hrvatskog čitateljskog društva. Radi na stalnom stručnom usavršavanju školskih knjižničara kroz radionice, organizaciju i sudjelovanje na stručnim skupovima, okruglim stolovima i konferencijama u zemlji i inozemstvu, autorica je brojnih članaka i knjige Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade (Zagreb, 2013.).

U svom nas je izlaganju upoznala sa strukturom školskih knjižnica Grada Zagreba i Zagrebačke županije i strukturom njihovog fonda, tko su osnivači i na koje se načine financiraju školske knjižnice, koja je uloga Matične i razvojne službe u svemu tome. Saznali smo s kojim su se problemima školski knjižničari nosili tijekom posljednjih godina, naročito s posljedicama potresa – neke su knjižnice još uvijek izmještene.

Primjeri dobre prakse

Zakaj ne Kaj

Danica Leštek, dipl. bibl. i prof. povijesti i filozofije, stručna suradnica izvrsna savjetnica već je trideset godina knjižničarka u Osnovnoj školi Donja Stubica. Vodi brojne projekte od kojih je međunarodni projekt Uskrsni običaji u sjevernoj Hrvatskoj i Portugalu dobio prvu nagradu Delegacije Europske komisije u RH i HRT-a. Održala je brojna predavanja na stručnim skupovima knjižničara na županijskoj, međužupanijskoj i državnoj razini kao i predavanja na međunarodnoj SLAMIT konferenciji u Zagrebu i na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Dubrovniku. Dobitnica je Nagrade Višnja Šeta za 2011. godinu i kasnije članica Povjerenstva za dodjelu Nagrade. Bila je voditeljica Stručnog vijeća knjižničara osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, predsjednica Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije i predsjednica Sekcije za školske knjižnice te Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD-a. Članica je Predsjedništva Društva Kajkaviana i Kulturnog vijeća Županije. Uredila je i sastavila nekoliko knjiga, pokrenula manifestaciju Dan bajki i priča koja se održava već sedmu godinu. Dobitnica je godišnje Nagrade Ivan Filipović za 2016. godinu.

U primjeru dobre prakse u uvodnom dijelu predstavlja nepovoljnu poziciju dijalekata, posebno kajkavskoga u kurikulumu i čitankama za osnovne škole. U nastavku se prikazuje rad grupe izvannastavne aktivnosti Mala Kajkaviana kroz 25 godina postojanja u OŠ Donja Stubica i ističu se najuspješniji kreativni radovi učenika. Slijedi predstavljanje najznačajnijih projekata: kajkavski rječnici (Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja, Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja), igra kajkavski memory, izrada predmeta za svakodnevnu upotrebu s kajkavskim natpisima (Torbu zemi, vanjkušek pod glavu deni) i zbirka kajkavskih izreka i poslovica (Koj na srcu, to na jeziku). Objašnjava se povezanost i suradnja s udrugom Kajkaviana kroz projekte kao što su Kajkaš KAJ? i Kultura na recept. Posebna pažnja je posvećena promjenama koje se događaju u školi posljednjih godina, a odnose se na kreativnost učenika i predznanja s kojima dolaze u školu te ishodom koji se postiže kroz nastavu. Predstavljaju se i planovi za budućnost u vidu zbirke najuspješnijih radova članova Male Kajkaviane u proteklih 25 godina. Cilj iznošenja ovog primjera prakse je naglašavanje važnosti njegovanja zavičajnog govora u školi kao dijela sveukupne brige za jezičnu raznolikost, bogatstvo i očuvanje ugroženih jezika. Ne smijemo zaboraviti da je jezik najvažniji element kulturnog identiteta svakog naroda. Jezična znanja se prenose s generacije na generaciju i upravo zato je potrebno da školstvo u Hrvatskoj usmjeri veću pažnju na ovaj zanemareni segment.

Suradnja škola s udrugom Kajkaviana na očuvanju kajkavske baštine

Ines Krušelj-Vidas, prof. i dipl. bibl., stručna suradnica izvrsna savjetnica, aktivna je školska knjižničarka, uključena u brojne projekte na razini svoje Osnovne škole Matije Gupca u Gornjoj Stubici i šire knjižničarske zajednice, bila je dopredsjednica Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Krapinsko-zagorske županije i članica Nadzornog odbora Udruge. Sudjeluje u organizaciji Dana bajki u Krapini, izlaže na nekoliko međunarodnih stručnih skupova, spomenimo sudjelovanje na 48. Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Dubrovniku (IASL 2019) sa stručnim izlaganjem Monitoring of Verbal-Linguistic Development of Pre-School Children – Reception Project. Dobitnica je godišnje Nagrade Višnja Šeta za 2012. godinu, te godišnje Nagrade Ivan Filipović za 2020. godinu za pokretanje i provođenje brojnih zapaženih projekata u domeni civilnog društva, kroz udrugu Kajkaviana, čija je trenutna predsjednica i druge organizacije.

Projekt KajkašKAJ? udruge Kajkaviana usmjeren je na očuvanje i promicanje kajkavske kulturne baštine, u njega je bilo aktivno uključeno pet zagorskih osnovnih škola škola, a financiralo ga je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prošle školske godine. Cilj je povezati ljude svih generacija i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u očuvanju ovog dijela hrvatske kulturne baštine te ispitati koliko današnje generacije djece govore kajkavski (koliko kajkaju). Učitelji su sudjelovali u osmišljavanju i provedbi aktivnosti i radionica, učenici su bili poticani na sudjelovanje kroz izvannastavne aktivnosti i projekte, a zadatak udruge Kajkaviana bio je povezati učitelje različitih škola i omogućiti im da svoje primjere kreativnog rada na očuvanju baštine podijele međusobno te organizacija stručno-metodičkog okruglog stola na kojem su ugledni znanstvenici dodatno osnažili učitelje u njihovim radu te govorili o povijesti i značaju kajkavske kulture. Učenici su također imali priliku prezentirati svoje radove i projekte na javnom događaju u prostorima udruge Kajkaviana u Donjoj Stubici. Ova suradnja omogućila je školama da obogate svoj obrazovni program i pruže učenicima priliku za dublje razumijevanje i očuvanje kajkavske baštine te svoja nastojanja učine puno vidljivijima u javnosti prelazeći okvire školskih ustanova i prostora.

Uloga školske knjižnice u očuvanju čakavštine i tradicije Hrvatskog primorja

Ovaj primjer dobre prakse predstavile su nam dvije školske knjižničarke iz dviju susjednih škola: Nensi Čargonja Košuta, dipl. bibl. i prof., stručna suradnica mentorica iz Osnovne škole Srdoči u Rijeci i Karmen Šimetić, dipl. bibl. i prof. iz Osnovne škole Milan Brozović u Kastvu.

Nensi Čargonja Košuta profesorica je hrvatskog jezika i književnosti s osobitim interesom za dijalektologiju i usmenu književnost Hrvatskog primorja. Od početka svog radnog vijeka paralelno sudjeluje i na znanstvenim skupovima kao izlagačica raznih tema iz navedenih područja. Po završetku studija knjižničarstva knjižničarske teme često povezuje s bazičnom strukom i interesima, o čemu piše na mrežnim stranicama škole, u Školskim novinama i stručnom knjižničarskom časopisu Knjižničar/Knjižničarka Knjižničarskog društva Rijeka, a više puta tijekom godine izlaže na ŽSV-ima te raznim drugim državnim ili međunarodnim skupovima. Urednica je, lektorica i akcentuatorica nekoliko izdanja riječkih čakavskih autora te aktivna članica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine i stručnih knjižničarskih udruga. Svoje autorske projekte Božić po starinski te Vazanj po nekadajnu od prošle je godine proširila i na druge susjedne riječke škole, a sa svojim učenicima sudjeluje na natječajima poput Darovani KČSG, Čakavčići pul Ronjgi, ČA u versin, riči i pinelu te na Kanižajadi Limačijadi.

I Karmen Šimetić rođena je Riječanka, diplomirala je kroatistiku i bibliotekarstvo i tek od prošle godine radi kao stručna suradnica knjižničarka i u različitim aktivnostima s djecom posebno potiče na kritičko mišljenje, stvaralaštvo i razvijanje kulture čitanja. Nastoji dati doprinos u očuvanju čakavskog narječja razvijajući kod učenika osjećaj vrijednosti čakavštine kao kulturnog dobra kraja u kojem žive bez obzira jesu li oni izvorni čakavski govornici ili nisu. Uspješno je mentorirala učenike i bila članica gradskog i županijskog Prosudbenog povjerenstva LiDraNo za literarni izraz. Članica je autorskog tima natjecanja u interpretativnom čitanju čakavske proze ČA-čitalnica od 2016. do 2020. u Kastvu, a od 2021. voditeljica je projekta ČA-čitalnice u svojoj školi koja broji svake godine sve veći broj sudionika.

Cilj njihovog zajedničkog izlaganja bio je predstaviti neke od navedenih aktivnosti koje su izlagačice u posljednjih desetak godina provele u projektnoj formi ili ih pak provode već tradicionalno te u školskom kurikulumu imaju svoje stalno mjesto. Njihove se škole nalaze na povijesno izvornom čakavskom govornom području, no promjena u demografiji učenika (i njihovih roditelja) u posljednjih dvadesetak, a naročito u posljednjih deset godina donijela je sa sobom i neminovnu posljedicu izumiranja izvornog lokalnog čakavskog govora te kulturološki melting pot u kojem domicilno stanovništvo nerijetko biva potisnuto u drugi plan, a višestoljetne tradicije tog područja sve su nepoznatije i nedopadljivije mladim generacijama koje teže globalizmu, zapadnjačkoj (pretežno amerikaniziranoj kulturi) i digitalizaciji. Izlagačice se nastoje oduprijeti ovome fenomenu te s učenicima organiziraju razne radionice bazirane na čakavskom govoru/ima, obilježavaju važne datume, organiziraju događanja, provode kvizove, projekte te sudjeluju u nizu različitih literarnih i čitalačkih natjecanja s ciljem očuvanja čakavskog govora i jezika ili nekadašnjih običaja njihova najužeg zavičaja.

Kajkavimo sto na vuro

Posljednji primjer dobre prakse ponovo nam je vezan uz kajkavsko narječje, a predstavila nam ga je Romina Fic, prof. i mag. bibl., stručna suradnica mentorica u Graditeljskoj školi Čakovec. Predsjednica je Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Međimurske županije i potpredsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Međimurske županije. Redovito se stručno usavršava  te izlaže na županijskim, međužupanijskim, državnim i međunarodnim stručnim skupovima iz područja knjižničarstva, informacijsko-komunikacijske tehnologije te izvannastavnih aktivnosti i građanskog odgoja i obrazovanja. Provodi projekte poticanja čitanja, medijske i digitalne pismenosti, vodi Multimedijsku sekciju, uređuje školsku mrežnu stranicu i školski list.

Manifestacija Kajkavimo sto na vuro održana je 2017. godine u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, povodom dviju značajnih obljetnica: 100 godina od objave knjige Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja Vinka Žganca i 80 godina od objave Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Cilj je bio povezati bogatu kajkavsku kulturnu baštinu s aktualnim školskim događanjima. Predstavljen je tijek same manifestacije od posjeta vrtićkoj starijoj skupini kojoj su učenici čitali međimursku narodnu priču Stekljena gora i održali likovnu radionicu. U samoj školi održan je niz aktivnosti: učenici su plesali čardaš, recitirali Žgančeve stihove te interpretirali Krležine Balade Petrice Kerempuha. Među najupečatljivijim izvedbama bila je beatbox verzija pjesme Klinčec stoji pod oblokom te repanje Krležinog Khevenhillera, čime su učenici prvih razreda na inovativan način pristupili klasičnim djelima. Cijeli događaj popratile su tamburaške izvedbe te izložba međimurske baštine. Tijekom manifestacije održan je i literarni natječaj na kajkavskom, a radovi učenika izloženi su u školi. U pripremi je uz učenike i knjižničarku sudjelovao cijeli tim nastavnika, a manifestacija je uspješno spojila suvremene i tradicionalne aspekte kajkavske kulture, potičući očuvanje lokalne baštine među mladim naraštajima.

Posjet Dječjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica

U pauzi do radnog dijela 22. izborne i redovne Skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara, posjetili smo Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica koji se također nalazi u zgradi Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica gdje nas je srdačno dočekala voditeljica Morana Peranić, dipl. knjiž.

22. Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara

U popodnevnom terminu održao se radni dio 22. izborne i redovne Skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara. Donesene su izmjene Statuta i izabrano je novo predsjedništvo Udruge.

U Svečanom dijelu Skupštine dodijeljene su profesionalne nagrade za poseban doprinos školskom knjižničarstvu, i to:

• Nagrada Višnja Šeta za životno djelo kolegici Božici Kühn
• Nagrada Višnja Šeta za 2023. godinu dodijeljena je kolegi Josipu Striji
• Nagrada Poezija među profesijama dodijeljena je mladoj kolegici Lari Mrkić

Stručni izlet

Drugi dan skupa uvijek je odvojen za stručni izlet u kojem upoznajemo prirodne i kulturne znamenitosti kraja u kojem se nalazimo. Ovoga puta obišli smo Turopolje: put smo započeli ispred Muzeja Turopolja gdje nas je dočekao naš stručni vodič Nikola Pejak, sakupljač usmene predaje sa šireg turopoljskog područja i predsjednik Udruge za očuvanje kulturne baštine Mogut. Prvo smo posjetili interaktivni Centar za posjetitelje Turističke zajednice grada Velike Gorice, gdje smo upoznali prirodne i geografske kao i povijesne znamenitosti i zanimljivosti Turopolja. Saznali smo kuda se prostiralo Panonsko more, o hrastovim šumama i pragovedu tur, o rimskim cestama, o Plemenitoj općini Turopolje, o drvenim ljepoticama, Jurju Habdeliću i Franji Lučiću, o balu na kojem su se upoznali August Šenoa i njegova Slava…

Odličan doček pripremila nam je školska knjižničarka Davorka Facko-Vnučec u knjižnici Osnovne škole Eugena Kvaternika: pogledali smo prigodnu izložbu likovnih radova učenika, čuli literarne radove na kajkavskom, uživali u igrokazu o podgutnici – preteči kravate, sudjelovali u književnom susretu sa spisateljicom Nadom Mihoković-Kumrić, počastili se s gibanicom, saznali nešto više o njihovoj školi i školama na velikogoričkom području…

Slijedio je put prema Šćitarjevu u dolini rijeke Save gdje su na strateški važnom položaju uz antičku cestu od Ptuja do Siska Rimljani početkom I. st. osnovali naselje koje je postalo središtem lokalne zajednice. U drugoj polovici I. st. Andautonija je stekla status municipija, što je ostala do kraja IV. st. Grad je bio visoko urbaniziran; otkriveni su ostatci zidina, termalnoga kompleksa, vodovoda i kanalizacije, popločenih ulica, javnih zgrada sa zidnim slikama i štukaturama i dr. U središtu sela uređen je arheološki park, u kojem je prezentirana rimska, kamenom popločena cesta s vidljivim tragovima kola i rubnjacima, temelji zgrada, terma i dr. Lokalitet nam je predstavila Dora Kušan Špalj, kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Iz Posavine smo krenuli put Vukomeričkih gorica uz Stari grad Lukavec, dvorac sagrađen za obranu protiv Turaka do odlično očuvane hrastove kurije Modić Bedeković u Donjoj Lomnici sagrađene 1806. godine koja je primjer graditeljske kulturne baštine središnje Hrvatske: prizemlje je gospodarski dio, a na katu je stambeni dio. Život kurije najviše su obilježile njene posljednje stanovnice – sestre blizanke Milka i Vilma Bedeković. Obje su se nakon umirovljenja povukle u ladanjsku kuću u Donjoj Lomnici te su svojim zaslugama i angažmanom mnogo pridonijele lokalnoj zajednici.

Sudionici su u evaluaciji ocijenili odličnom ocjenom stručni skup u cijelosti, temu, program, organizaciju, predavače, stručni izlet, a na pitanje Što biste posebno izdvojili kao vrijednost stručnog skupa? naveli su: mogućnost susreta s kolegama uživo, posjet knjižnicama i kulturnim ustanovama, značaj teme za kulturnu baštinu Republike Hrvatske, izvrsna organizacija, raznoliki primjeri iz prakse te uvodno predavanje o Zakonu o jeziku, izvrsno koncipiran i realiziran stručni skup, prilika za druženje i razmjenu iskustava, dobro izbalansirano vrijeme i sadržaj tema, ugodna i poticajna atmosfera…

Uime Organizacijskog odbora zahvaljujem svim predavačima i sudionicima stručnog skupa i nadam se da se vidimo iduće godine u Osijeku!

Izvješće pripremila
Goranka Braim Vlahović

Fotografije
Sandra Vidović,  Tehnička škola Čakovec

Skup se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.